O nama Zaštićena područja Karta Kontakt Novosti i događanja Uključite se Aktivnosti i projekti Ekološka mreža Karlovačke županije O nama Zaštićena područja Karta Kontakt Novosti i događanja Uključite se Aktivnosti i projekti

 

Klikni za naš facebook

 


Novosti i događanja

>> Arhiva Novosti i događanja

VAŽNA OBAVIJEST
ŠPILJA VRLOVKA TRENUTNO JE ZATVORENA ZA POSJETE
(Kamanje, od 1. srpnja 2021. godine)

Vrlovka

 

ZBRINJAVANJE STROGO ZAŠTIĆENIH ŽIVOTINJA

naturaviva

Proljeće je vrijeme kad se pojavljuju mladunci raznih životinja pa tako i strogo zaštićenih životinja. Prema Zakonu o zaštiti prirode strogo zaštićene vrste su ugrožene ili usko rasprostranjene divlje vrste za koje su propisane mjere zaštite.

Ovih dana učestali su pozivi prema veterinarskim ambulantama, udrugama za zaštitu životinja te našoj Javnoj ustanovi zbog pronalaska mladunaca sova, škanjaca, orla štekavca, šišmiša ili drugih zaštićenih životinja. Budući da stanovnici mladunce pronađu najčešće na nekoj zelenoj površini u gradu, u strahu da ne nastradaju od pasa ili neke druge opasnosti, ljudi uzimaju mladunce te ih odnose iz njihovog prirodnog staništa.

KAKO POSTUPATI U SLUČAJU PRONALASKA MLADIH PTICA?
Tijekom proljetnih mjeseci najčešći mladunci koji se nađu izvan gnijezda su mladi sove (Strigidae). Ptići napuštaju gnijezdo prije nego su sposobni letjeti, ali ostaju u blizini gnijezda poskakujući na grane stabala i obavještavajući roditelje o svom položaju. Upravo u toj prilici ljudi „spašavaju“ mladunce misleći kako im pomažu. Ukoliko građani vide da mladunac nije ozlijeđen ispravno bi bilo postaviti ga na prvu višu granu na stablu (oprezno s debelim rukavicama) ili pozvati djelatnike Javne ustanove NATURA VIVA. Mladunci nisu napušteni, njihovi roditelji su u blizini i čekaju priliku kad padne mrak kako bi ih nahranili. Najvažnije je mladunce postaviti na neko uzvišenje (granu) gdje bi se mogli zadržati kako bi uspostavili kontakt sa svojim roditeljima. Ukoliko dobronamjerni građanin uzme takvog mladunca iz okoliša koje smatra nesigurnim, roditelji ga nakon nekog vremena ne mogu locirati i moguće je da obustave potragu. Takav mladunac je za njih zauvijek izgubljen. U tom slučaju preostaje mladunca predati u jedno od oporavilišta za divlje životinje:

AWAP – Udruga za zaštitu divljih životinja, Jablanska 17a, Kraj Gornji, 10290 Zaprešić
Udruga Sokolarski centar, Dubrava – Škugori 47a, Šibenik.

Ujedno zavaljujemo našim veterinarima u Veterinarskoj praksi za male životinje PET PLUS u Karlovcu.

Za sve informacije slobodno se obratite djelatnicima Javne ustanove NATURA VIVA na:
e-mail: karlovac.nature@ka.t-com.hr ili mobitele: 099 2523 230

 


Listopad 2021.

Terenske vještine za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže
(25.-27. listopada 2021. godine)

PU

U razdoblju od 25. do 27. listopada 2021. održan je trening modul „Terenske vještine za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže“.

Na modulu sudjelovala je i naša Ustanova između ostalih županijskih/općinskih Javnih ustanova te Ustanova Parkova prirode i Nacionalnih parkova. Trening je dio Programa edukacije djelatnika u zaštiti prirode i provodi se u sklopu elementa 2 OPKK projekta Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 posvećenog edukaciji dionika za upravljanje ekološkom mrežom, a izvodi ga zajednica ponuditelja DvokutECRO i ZaVita.

Tematski trening je prvenstveno namijenjen djelatnicima javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže koji učestalo rade na terenu/ u prirodi na poslovima nadzora, praćenja stanja prirode, vođenja posjetitelja, organiziranja sportskih aktivnosti i sl.

Domaćini su bili djelatnici JU NP Paklenica, dok su članovi HPS-a (Hrvatski planinarski savez) te HGSS-a vodili tematske radionice u teoriji i praksi.

Uz sve obaveze poslužilo nas je odlično vrijeme uz kvalitetne kolege drugih Ustanova.

Tijekom terenskih vježbi i demonstracija izuzetno je bilo važno upoznati se s kojim se izazovima mogu edukatori susresti prilikom vođenja grupe. Samo vođenje grupa pogotovo mlađih školskih uzrasta, pa i odraslih može biti prepuno inertnih opasnosti, pri čemu moramo kao edukatori i stručne osobe na terenu voditi brigu o relevantnim stvarima kako bi boravak u prirodi, u svrsi edukacije, bio što sadržajniji i efikasniji bez zamjetnih neplaniranih situacija.

 

OBAVIJEST o provođenju javne rasprave o prijedlogu Plan upravljanja područjem ekološke mreže Mrežnica-Tounjčica
(26. listopada 2021. godine)

PU

OBAVIJEST o provođenju javne rasprave o prijedlogu Plan upravljanja područjem ekološke mreže Mrežnica-Tounjčica

Javna rasprava o prijedlogu Plan upravljanja trajat će 30 dana i to do utorka 02. studenoga do četvrtka 02. prosinca 2021. godine.
>> OBAVIJEST o provođenju javne rasprave o prijedlogu Plan upravljanja područjem ekološke mreže Mrežnica-Tounjčica
>> Plan upravljanja područjem ekološke mreže Mrežnica-Tounjčica (PU 6051) Prijedlog plana (pdf, 7.31 MB)

 

 

JASTREBAČA U NEVOLJI
(13. listopada 2021. godine)

Jastrebača

Danas, 13.10.2021., Javna ustanova NATURA VIVA zaprimila je dojavu brižnih građana četvrti Banija o sovi koju je napalo jato vrana. I sami smo se iznenadili lokacijom na koju je sova zalutala, a još više smo iznenađeni veličinom ove sove. Da bi zadovoljili i našu i vašu znatiželju, potražili smo i stručni savjet dr. sc. Vesne Tutiš sa Zavoda za ornitologiju.

Naime, dr. Tutiš nam je objasnila kako se radi o jastrebači (Strix uralensis), našoj najvećoj sovi. Jastrebača je stanarica. Mužjak i ženka dijele isti teritorij koji brane tijekom cijele godine. Nakon što ptica jednom zauzme teritorij, na njemu ostaje čitav svoj život. No, mladunci u fazi osamostaljenja (mladunci u dobi od nekoliko mjeseci izgledaju već kao odrasle ptice) napuštaju roditeljski teritorij (vjerojatno negdje u kolovozu) i raspršuju se u potrazi za vlastitim teritorijem. U to se doba (obično u prvoj jeseni i zimi svog života) mlade ptice mogu se naći i u staništima koja im ne odgovaraju za dugotrajan boravak i gniježđenje (kao što su naselja, pa čak i veći gradovi). Postoje brojni nalazi jastrebače u gradovima upravo iz tog doba. To se događa periodički, u godinama kad je zbog visoke gustoće glodavaca u šumama gniježđenje jastrebača bilo vrlo uspješno i produkcija mladunaca visoka. Mladunci se u potrazi za vlastitim teritorijama mogu udaljiti od roditeljskog teritorija i više desetaka kilometara. S obzirom da se jastrebača gnijezdi po većim šumskim kompleksima u okolici Karlovca (hrastove šume u Pokupskom bazenu, hrastove i bukove šume Žumberačkog gorja, bukove i bukove-jelove šume Gorskog kotara) nalazi jastrebača u gradu Karlovcu nisu neočekivani.

Mlade jastrebače u gradovima vrlo su ranjive –  to su još neiskusne ptice, a nalaze se u za njih neodgovarajućim staništima u kojima teško nalaze hrane i zaklon. Često su izgladnjele, a velik problem za njih su vrane koje ustrajno napadaju sovu čim je vide. Ponekad jato vrana uspje srušiti jastrebaču na tlo. U tim slučajevima najbolje je pokušati vrane potjerati (tj. „držati“ na odstojanju od sove) te jastrebači ostaviti malo vremena da se smiri i pokuša odletjeti. Ptica obično nije ozlijeđena, ali može biti iscrpljena od izgladnjelosti i ustrajnih napada. Ako ptica ne poleti nakon nekog vremena treba pozvati stručnu pomoć.

Prolaznici ne bi trebali sami hvatati jastrebače u nastojanju da im pomognu jer su moguće ozbiljne ozljede – ptica ne prepoznaje dobu namjeru i pokušat će se braniti, a vrlo dugim kandžama može nanijeti duboke ozljede osobama neiskusnim u rukovanju sovama i bez debelih zaštitnih rukavica.

Naša jastrebača pregledana je od strane dragih veterinara iz Pet Plusa. Dobrog je zdravstvenog stanja i preporučen je njen povratak u prirodu. U javnoj ustanovi je nahranjena, ugrijala se i sada je spremna vratiti se u svoje prirodno stanište. Nadamo se da ova jastrebača više neće zalutati između naših nebodera, ali ukoliko naiđete na takav slučaj, sada znate da je to, iako malo čudna pojava, sasvim normalno i događa se često u ovo doba godine.

Hvala još jednom brižnim građanima i veterinarima iz Pet Plusa koji su nam uvijek na raspolaganju u ovakvim slučajevima te dr. Vesni Tutiš koja nam je razjasnila ovu misteriju. Našoj jastrebači želimo sretan pronalazak njenog doma i ugodan boravak u njenom prirodnom staništu.

 

Održavanje drvoreda stabla u spomeniku parkovne arhitekture Marmontova aleja u Karlovcu
(12. listopada 2021. godine)

Marmontova aleja

Dana 12. listopada  2021. godine u sklopu redovnog održavanja stabala platana u zaštićenom području  spomenik parkovne arhitekture Marmontova aleja,  započelo je orezivanje suhih i opasnih grana platana kao i uklanjanje pojedinih stabala narušene statičke stabilnosti. Radove izvodi gradska tvrtka Zelenilo d.o.o. Karlovac.  Navedene aktivnosti odvijaju se svakodnevno uz nazočnost čuvara prirode Javne ustanove, a sve temeljem elaborata „Proračun oštećenosti korijena i prijedlog mitigacijskih mjera za održavanje temeljnog fenomena u Marmontovoj aleji u Karlovcu“. Po završetku radova održavanja, pristupit će hortikulturnom uređenju prema projektu krajobraznog uređenja.

 

Rujan 2021.

PREMJEŠTANJE GNIJEZDA BIJELE RODE
(Duga Resa, 21. rujna 2021. godine)

Rastoke

U utorak, 21.09.2021., odrađeno je uklanjanje i premještanje gnijezda bijele rode (Ciconia ciconia) sa stupa HEP-a u naselju Belavići u Duga Resi.

Razlog za premještanje gnijezda bijele rode je činjenica da je Grad Duga Resa započeo s izgradnjom nogostupa u dužini od 1700 m u naselju Belavići. Na trasi budućeg nogostupa nalaze se tri HEP-ova stupa koja je potrebno izmjestiti, a na jednom stupu nalazilo se i gnijezdo bijele rode.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja donijelo je na temelju članka 158.,vezano za članke 144. i 155. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) rješenje kojim se tvrtki HEP dopušta privremeno skidanje gnijezda bijele rode (Ciconia ciconia) sa stupova koji su u mreži, njihovo izdizanje na nosač i uklanjanje  njezinih neaktivnih gnijezda, kao i postupanje s ozlijeđenim ili trenutno ugroženim jedinkama bijele rode u izvanrednim situacijama, sve sukladno „Godišnjem planu aktivnosti za provedbu mjere zaštite, praćenja populacije i prstenovanja zaštićene vrste bijele rode (Ciconia ciconia) za razdoblje 2021./2022.“

Gnijezdo je uspješno preseljeno na drugi stup bez negativnog utjecaja na jedinke bijele rode kojima gnijezdo služi kao dom. Rode su već prije par tjedana napustile naše krajeve pa djelatnici HEP-a koji su obavljali premještanje gnijezda nisu ometali njihov mir. Čuvar prirode Javne ustanove bio je prisutan u trenutku samog premještanja gnijezda. Djelatnici HEP-a su s velikom pažljivošću i pedantnošću obavili ovaj nimalo lak posao i ovim putem im se zahvaljujemo i nadamo se nastavku ovako dobre suradnje.

Veselimo se povratku naših roda na proljeće i nadamo se da će i one biti zadovoljne novom lokacijom njihovog gnijezda.

 

Kolovoz 2021.

Grupa slijepih i slabovidnih na području Rastoka
(Rastoke, 26. kolovoza 2021. godine)

Rastoke

Dana 26. kolovoza 2021. provedena je aktivnost vođenja grupe slijepih i slabovidnih na području Rastoka, u sklopu provedbe projekta Vodene tajne Slunja. Tijekom prethodnih radionica razvio se Vodič za interpretaciju prostora/sadržaja (turističkog) za slijepe i slabovidne osobe za područje grada Slunja te paket 3D modela interpretiranih građevina, slapova ili slično koji je korišten tijekom ovog vodstva slijepih posjetitelja u svrhu mogućnosti taktilne identifikacije predmeta tj. prostora s ciljem korekcija definiranog na radionicima.

Dojmovi korisnika Udruge slijepih i slabovidnih Karlovačke županije su zaista zanimljivi i ispunjujući te se zahvaljujemo pratnjama korisnika Udruge i licenciranoj vodički iz Zagreba s iskustvom rada s osobama s invaliditetom, Marjeti Trkman Kravar.

Hvala još jednom svim sudionicima na sadržajnom danu.

Rastoke Rastoke Rastoke

 

Lipanj 2021.


MONITORING ORHIDEJE JADRANSKE KOZONOŠKE (Himantoglossum adriaticum)
(4. lipnja 2021. godine)

Kozonoška

Javna ustanova provela je u utorak, 01. lipnja, monitoring jadranske kozonoške na dvije lokacije na području Brebornice i tri lokacije na Brajakovom brdu. Ove godine prebrojano je ukupno 69 jedinki.
Jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum) pripada vrstama roda Himatoglossum koje su rasprostranjene na gotovo cijelom europskom kontinentu (izuzev skandinavskog poluotoka). Javlja se uglavnom u brdskom području s blagom klimom na karbonatnoj podlozi.
Jadranska kozonoška jedna je od najviših europskih orhideja – može narasti do metra visine, a ponekad čak i više. Polovica te visine otpada na cvat sastavljen od 20-50 cvjetova. Specifičnost cvijeta je dugačka i spiralno uvijena medna usna koja oblikom podsjeća na kozju nogu. U punoj fazi cvatnje može se pronaći od sredine svibnja do sredine lipnja, ovisno o geografskom području i ekološkim čimbenicima.
Važno je spomenuti da su sve orhideje u Hrvatskoj strogo zaštićene, a neke od njih izrazito ugrožene i rijetke. Iako naizgled bezazleno, branje ovih vrsta može uzrokovati neprocjenjivu štetu za njihove populacije. Stoga bi im se trebalo diviti isključivo u prirodi, a uspomene mogu biti lijepe fotografije.

 

Svibanj 2021.

 


MONITORING BIJELE RODE (Ciconia ciconia)
(26. svibnja 2021. godine)

DP

U 4 dana, 380 prijeđenih kilometara, 91 gnijezdo i prvi krug monitoringa bijele rode je odrađen. Od ukupnog broja gnijezda 52 su aktivna, a iz nekih već vire i mali kljunovi mladunaca. Uvijek se veselimo rodama koje se vraćaju u naše krajeve, a sada uzbuđeno iščekujemo kraj lipnja kada krećemo u drugi krug monitoringa kada ćemo saznati i točan broj mladunaca bijele rode u Karlovačkoj županiji.

 


EUROPSKI DAN PARKOVA
(24. svibnja 2021. godine)

DP

Danas, 24. svibnja, obilježavamo Europski dan parkova. Europski dan parkova osmišljen je za podizanje javne svijesti o važnosti zaštićenih područja u Europi. Inicijativa je pokrenuta 1999. godine od strane EUROPARC Federacije, a obilježava ga se u spomen na 24. svibnja 1909. kada je u Švedskoj proglašeno prvih 9 nacionalnih parkova u Europi.
U gradu koji nosi atribut „grad parkova“, ovaj dan smo obilježili sadnjom grmolikog bilja u Vrbanićevom perivoju u suradnji s Karlovačkom županijom, ED-om Karlovac, Gradom Karlovcem i tvrtkom Zelenilo d.o.o. Vrbanićev perivoj zaštićen je kao spomenik parkovne arhitekture s ciljem očuvanja njegove krajobrazne i kulturne vrijednosti i najvrjedniji je perivoj u gradu Karlovcu, a ovom zajedničkom aktivnošću sadnje u Vrbanićevom perivoju šalje se jasna poruka opredijeljenosti za identitet grada Karlovca kao grada parkova i želje da se parkovi njeguju i unaprjeđuju imajući u vidu njihovu nezamjenjivu ulogu u životu svakog građanina kao mjesta za odmor, rekreaciju i suživot s prirodom.

 


MEĐUNARODNI DAN BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI I DAN ZAŠTITE PRIRODE U RH
(subotu, 22. svibnja 2021. godine)

MDBR

U subotu, 22. svibnja obilježavamo Međunarodni dan biološke raznolikosti. Na taj dan 1992. Ujedinjeni narodi su usvojili Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD) i sve zemlje potpisnice Konvencije, među kojima i Republika Hrvatska, obvezale su se na poduzimanje mjera nužnih za očuvanje i održivo korištenje biološke raznolikosti. Taj dan u Hrvatskoj slavi se i kao Dan zaštite prirode.

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana bioraznolikosti  je „Mi smo dio rješenja“. Slogan je odabran kao nastavak prošlogodišnjeg zamaha na temu „Naša rješenja su u prirodi“ i poslužio je kao podsjetnik da je bioraznolikost odgovor na nekoliko izazova održivog razvoja. Od rješenja, temeljenih na prirodi, za klimu, zdravstvena pitanja, sigurnost hrane i vode te održivo preživljavanje, bioraznolikost je osnova na kojoj možemo graditi bolju budućnost.

Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Gotovo 30% teritorija je pod ekološkom mrežom Natura 2000. Velika raznolikost kopnenih, morskih, riječnih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 37.000, a pretpostavljena je brojka znatno veća. Tako imamo još uvijek prirodne šume, velike močvare, čiste rijeke, a sve to pogoduje daljnjem održanju biološke raznolikosti na zavidnoj razini.

Ovaj ključan datum u zaštiti prirode obilježili smo puštanjem bijele rode iz oporavilišta za divlje životinje udruge AWAP u prirodu. Roda je nađena ozlijeđena uz cestu i po oporavku je puštena u prirodu u dvorištu Područne škole Hrnetić u gradu Karlovcu, a u tom pothvatu pomogla nam je i županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin, Udruga za zaštitu okoliša i prirode EKO PAN te učenici Područne škole Hrnetić. Udruga EKO PAN upotpunila je ovaj dan održavanjem edukativne radionice „Kako živi bijela roda“.

Bijela roda samo je jedan od primjera kako priroda i čovjek ovise jedno o drugom. Naša karlovačka miljenica uvijek se rado vraća u naše krajeve, a mi ju uvijek rado dočekujemo. O povezanosti bijele rode s čovjekom govori i činjenica da svoj dom uvijek gradi u blizini ljudi.

S današnjim datumom, naša županija je brojnija za još jednog stanovnika i nadamo se kako će ova roda pronaći svoj siguran dom u našim krajevima i da ćemo ju sretati i idućih godina.

 

 

 


ŠPILJA VRLOVKA OTVARA SVOJA VRATA POSJETITELJIMA
(Kamanje, od 15. svibnja 2021. godine)

Vrlovka


Nakon prošlogodišnje pauze, ponosni smo i uzbuđeni što Vam možemo najaviti da će špilja Vrlovka ponovno biti otvorena za posjećivanje! Posjećivanje će biti moguće od 15. svibnja do sredine lipnja. Posjećivanje će se odvijati vikendom od 16:00 do 19:00 sati uz pratnju vodiča, a cijene ulaznica za špilju navedene su niže u tekstu.
Posjetitelji moraju imati maske i obvezni su držati se svih epidemioloških mjera. U prilogu je i link za one koji se žele dodatno informirati o epidemiološkim preporukama.

https://www.eurobats.org/node/2602

Veselimo se Vašem dolasku!


ULAZNICA ZA ŠPILJU VRLOVKU

odrasli pojedinačno

30,00 kn

učenici/studenti/umirovljenici pojedinačno

20,00 kn

obiteljska

60,00 kn

grupe (15 osoba)

150,00 kn

djeca do 7 godina

besplatno

 

 

Travanj 2021.

 


Održana je online javna tribina o NATURA 2000 području rijeke Kupe
(22. ožujka 2021. godine)

naturaviva

Javna ustanova NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije
ima čast pozivati vas na:

Obilježavanje Dana planete Zemlje 2021.
koje će se održati u četvrtak, 22. travnja 2021. godine, s početkom u 09:00 sati
u spomeniku parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj u Karlovcu

Ove godine obilježavanje 22. travnja, Dana planete Zemlje održati će se na temu „Obnovimo našu Zemlju“. Namjera nam je naglasiti prisutnost klimatskih promjena te potaknuti na zalaganje pojedinca i zajednicu na male korake koje svatko može učiniti.
Kroz poučne šetnje spomenikom parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj prisjetiti ćemo se duha prirode koji nas kroz parkove i perivoje grada podsjeća da su čovjek i priroda neraskidivo povezani.

Šetnje će voditi licencirani turistički vodiči Karlovačke županije, a moći će sudjelovati svi prisutni posjetitelji.

Aktivnosti će se održavati u Vrbanićevom perivoju u Karlovcu te na šetnici uz Koranu, u četvrtak 22. travnja, od 09:00 do 10:00 sati.

Kao uvod u najavljeno želimo istaknuti kako je Vrbanićev perivoj sastavnica urbane cjeline grada Karlovca, a zaštićen je s ciljem očuvanja krajobrazne, biološke i kulturne vrijednosti. Stoga Javna ustanova NATURA VIVA, u suradnji s Gradom Karlovcem u Vrbanićevom perivoju redovito provodi mjere zaštite koje se odnose na njegu i održavanje stabala, monitoring zdravstvenog stanja te edukaciju svih dionika u prostoru.

Unaprijed Vam zahvaljujemo na podršci i veselimo se i ovogodišnjem susretu u Vrbanićevom perivoju.

Svi sudionici dužni su pridržavati se epidemioloških mjera.

HODOGRAM AKTIVNOSTI- „DAN PLANETE ZEMLJE 2021.“
22. travanj 2021.

Raspored

Govornici

Vrijeme

  1. Pozdravne/ uvodne  riječi

Predstavnici Javne ustanove NATURA VIVA, Grada Karlovca i Karlovačke županije

09:00

  1. Poučne šetnje spomenikom parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj i šetnicom na Korani kao NATURA 2000 područjem

Turistički vodiči Karlovačke županije

09:10- 10:00

Okvirno trajanje programa: 09:00- 10:00 sati

 

 

>> Izvješće o javnoj raspravi o prijedlogu Plana upravljanja za spomenik parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj u Karlovcu za razdoblje 2021.-2030. godine
(7. travnja 2021.)

naturaviva

 

Ožujak 2021.

Klek zaštićen 50. godina
(24. ožujka 2021.)

naturaviva

Povodom sutrašnjeg rođendana nama dragog Kleka koji je zaštićen u kategoriji značajnog krajobraza 24. ožujka 1971. godine stigla je i fina torta u čast i slast Kleku.

Sretan ti 50. rođendan Kleče naš !!!!!

????????

 


Održana je online javna tribina o NATURA 2000 području rijeke Kupe
(22. ožujka 2021. godine)

naturaviva

Dana 22. ožujka 2021. održana je Javna tribina o NATURA 2000 području rijeke Kupe. Javna tribina nastala je i održana kao aktivnost u sklopu projekta Susret s rijekom. Tribinu su vodili djelatnici Javna ustanove NATURA VIVA s uvodom ravnateljice Ustanove; Darke Spudić te voditeljice projekta, Antonije Perač Fištrović iz Razvojne agencije Karlovačke županije. Nakon uvodnih riječi ravnateljice i voditeljice projekta; viša stručna suradnica Martina Petrak iz Ustanove prezentacijom je sudionike uvela u važnost ovog NATURA 2000 područja čime je dala temelj za konačnu raspravu svih sudionika Javne tribine.

 

>> Poziv na online javnu tribinu „Kupa NATURA“ u okviru projekta „Susret s rijekom“
(ponedjeljak, online - preko ZOOM aplikacije, 22. ožujka 2021.)

naturaviva

           
Od 2018. godine, Javna ustanova NATURA VIVA sudjeluje u projektu „Susret s rijekom“ čiji je nositelj Karlovačka županija. Projekt je financiran iz sredstava Europske unije i provodi se na tri lokacije u Karlovačkoj županiji: Karlovac, Ogulin i Ozalj, s ciljem podizanja svijesti posjetitelja i opće javnosti o vrijednostima NATURA 2000 područja u Karlovačkoj županiji te važnosti njihova očuvanja. 
Stoga nam je zadovoljstvo pozvati vas na online javnu tribinu pod imenom „Kupa NATURA“ čija je tema ekološka mreža NATURA 2000 u Hrvatskoj i Karlovačkoj županiji s posebnim osvrtom na Kupu koja je jedno od NATURA 2000 područja u našoj županiji. Raspravljat će se o prednostima i potencijalima takvog oblika zaštite, a uzimajući u obzir interes i dobrobit ljudi koji žive na tim područjima.

Online tribina će se održati s početkom u 11:00 sati u dva dijela preko poveznica

  • za prvi dio tribine:

Join Zoom Meeting
https://zoom.us/j/91892681644?pwd=S0lqRzV2b2pkbTk4aTlzNWpyM2F2QT09
Meeting ID: 918 9268 1644
Passcode: 4Rkt76

  • za drugi dio tribine:

Join Zoom Meeting
https://zoom.us/j/92233210840?pwd=bkJHaFo2KzlRS0plL3RXK0RadGRpUT09
Meeting ID: 922 3321 0840
Passcode: Z7NDpV

Molimo vas da potvrdite svoje sudjelovanje na kontakt: martina.petrak@naturaviva.hr

>> Poziv na online javnu tribinu „Kupa NATURA“ u okviru projekta „Susret s rijekom“ (pdf)
>> Poziv za medije i RASPORED RADIONICA (pdf)

 


ŠPILJA VRLOVKA JE ZATVORENA DO DALJNJEGA ZA POSJEĆIVANJE
ZBOG SITUACIJE S COVIDOM19

Vrlovka

Špilja Vrlovka je zatvorena do daljnjega za posjećivanje zbog situacije s covidom19.

Konvencija o migratornim vrstama CMS, Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša EUROBATS i Sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica AEWA o šišmišima i COVID-19 bolesti.

Informacija ukazuje na to da šišmiši ne prenose COVID-19, već se bolest prenosi s čovjeka na čovjeka. Također, ne postoje dokazi da se virus SARS-COV-2 inicijalno prenio direktno sa šišmiša na čovjeka. I dalje se provode znanstvena istraživanja kako bi se utvrdilo od kojeg izvora i uz koje posrednike je virus prešao na čovjeka.

Povod za ovu reakciju s međunarodne razine, uz zamolbu da se ova informacija proširi svim dostupnim kanalima komunikacije, je žalosna činjenica da se u nekim dijelovima svijeta događa ubijanje šišmiša, kao neopravdana mjera za suzbijanje epidemije.

Na stranici EUROBATS sporazuma dostupan je kratki video o ovoj temi - https://www.eurobats.org/sites/default/files/documents/pdf/COVID-19/COVID-19%20BATS.mp4

A objavljene su i detaljne informacije iz različitih relevantnih izvora - https://www.eurobats.org/node/2571

Pridružujem se zamolbi da svojim kanalima komunikacije pomognete spriječiti ovu novu potencijalnu ugrozu za naše već ugrožene šišmiše.

 


 

>> Javno izlaganje u okviru javne rasprave o prijedlogu Plana upravljanja spomenikom parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj
(9. ožujka 2021.)

Javno izlaganje u okviru javne rasprave o prijedlogu Plana upravljanja spomenikom parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj održat će se u utorak, 9. ožujka 2021. s početkom u 11:00 sati putem aplikacije Microsoft Teams.

Pozvani ste pridružiti se raspravi putem sljedećeg linka:

Budite slobodni pozvati zainteresirane kolege i suradnike da se također pridruže.

naturaviva

 

Veljača 2021.

>> NACRT PRIJEDLOGA Plana upravljanja za spomenik parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj u Karlovcu za razdoblje 2021.-2030. godne
(26. veljače 2021.)

naturaviva

 

>> OBAVIJEST o provođenju javne rasprave o prijedlogu Plana upravljanja za spomenik parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj u Karlovcu za razdoblje 2021.-2030. godne
(od 26. veljače 2012. do 29. ožujka 2021.)

naturaviva

 


INICIJATIVA ZA OBILJEŽAVANJE MEĐUNARODNOG DANA GEORAZNOLIKOSTI
(3. veljače 2021. godine)

naturaviva

Pojam georaznolikost podrazumijeva raznovrsnost stijena, minerala, fosila, reljefnih oblika, sedimenata i tla zajedno s prirodnim procesima koje ih stvaraju i mijenjaju danas i tijekom geološke prošlosti.  Elementi koji čine georaznolikost pružaju brojne koristi. Od tla na kojima uzgajamo usjeve, do prirodnih resursa na kojima se temelji naše društvo; od geološke regulacije našeg okoliša do vanjskih krajolika koje ljudi posjećuju radi rekreacije.
Upravo zbog svih prednosti koje nam omogućuje georaznolikost, potrebno je provoditi edukaciju i poticati suradnju svih sektora u zemljama diljem svijeta s ciljem osvješćivanja i osiguravanja dugoročne zaštite georaznolikosti.
Georaznolikost je osnova bioraznolikosti i opstanka svakog ekosustava. Ona je osnova i nadahnuće mnogim umjetnostima, temelj mnogih gospodarskih djelatnosti i zdravog načina života. Upravo iz tog razloga pokrenuta je inicijativa za obilježavanjem Međunarodnog dana georaznolikosti i odobrenje od strane Generalne skupštine UNESCO-a.
Nadamo se da će svjetska zajednica prepoznati važnost ove inicijative jer upoznavanje georaznolikosti i njenog globalnog značaja znači upoznavanje s geološkom prošlošću i klimatskim promjenama koje su se događale u prošlosti. Razumijevanje georaznolikosti znači i razumijevanje geoloških i geomorfoloških procesa u prirodi koji utječu na nastanak tsunamija, poplava, klizišta i potresa te sprječavanje i prilagođavanje takvim prirodnim katastrofama.
Adekvatnom zakonskom zaštitom, pravilnim upravljanjem, ali i podizanjem svijesti o vrijednosti georaznolikosti, možemo utjecati na njeno očuvanje, a samim time možemo stvoriti bolje i zdravije temelje povezivanja čovjeka i društva s prirodom. 
Više informacija o samoj inicijativi možete pronaći na web stranici: http://www.geodiversityday.org/, a inicijativi se možete priključiti i Vi snimanjem videa kojim promovirate svoje zaštićeno područje s porukom zbog čega je georaznolikost za Vas bitna (http://www.geodiversityday.org/what-next).

 


SVJETSKI DAN VLAŽNIH STANIŠTA 2021.
(utorak, 2. veljače 2021. godine)

naturaviva

U utorak, 2. veljače 2021. obilježava se Svjetski dan vlažnih staništa. Tog datuma 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana je „Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica“. Konvencija obvezuje zemlje potpisnice na očuvanje močvara i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih i vlažnih staništa.
Od 1991. godine Republika Hrvatska potpisnica je Ramsarske konvencije, a na istoimeni popis uvršteni su Parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero te Posebni rezervati Crna Mlaka u Jastrebarskom i Donji tok rijeke Neretve.
Močvarna staništa su među najvećim vrijednostima biološke i krajobrazne raznolikosti. Uz njih je vezano više od 40 % vrsta biljaka i životinja. Istovremeno, one su i najugroženiji ekološki sustavi u svijetu. U posljednjih 50 godina izgubljeno je 50% svih močvarnih staništa u svijetu.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana vlažnih staništa glasi „Vlažna staništa i voda“. Očuvanje močvarnih staništa pomaže u rješavanju nekih od najvećih svjetskih problema među kojima su onečišćenje vode, poplave, porast razine mora i smanjenje biološke raznolikosti.
Najznačajnija močvarna staništa u Karlovačkoj županiji su NATURA 2000 područja Ogulinsko – plaščansko područje i Dolina Dretulje te Posebni botanički rezervat cret Banski Moravci.
Ogulinsko – plaščansko područje najveće je NATURA 2000 područje u našoj županiji. Prostire se na 30 km2, a ciljne vrste i stanišni tipovi vezani su velikim dijelom uz podzemna staništa. Među špiljskom faunom ističu se Natura vrsta čovječja ribica (Proteus angiunus), dinarski špiljski cjevaš (Marifugia cavatica), jedini podzemni žarnjak na svijetu – zagonetna velkovrhija (Velkovrhia enigmatica), ogulinska špiljska spužvica (Eunapius subterraneus) i tankovratni podzemljar (Leptodirus hochewartii).
Rijeka Dretulja izvire na zapadnom rubu Plaščanskog polja i tipična je rijeka krških polja – ponornica. Uz brojne potoke i izvore uz rub doline, osnovno prirodno obilježje doline rijeke Dretulje prostrana su mozaična travnato-močvarna područja koja pokrivaju gotovo cijelu dolinu i padine s obje strane rijeke. Sukladno Direktivi o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore, područje je važno za očuvanje pet stanišnih tipova – 3260 Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion, 6410 Travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae), 6430 Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis), 6510 Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis) i 7230 Bazofilni cretovi te dvije biljne vrste (puzavi celer Apium repens i livadni procjepak Chouardia litardierei).
Acidofilni cret Banski Moravci zaštićen je kao posebni botanički rezervat 1966. godine i predstavlja prioritetni stanišni tip „7140 Transition mires and quaking bogs – Acidofilni cretovi (prijelazni i nadignuti)“ Direktive o staništima EU. Cretnu vegetaciju na ovom području čini samo mah tresetar (Sphagnum palustre), a od gljiva pronađena je specifična vrsta cretna pahuljica (Galerina tibiicystis).
Močvarna staništa su od velike važnosti zbog svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti. Ona su genske banke biološke raznolikosti, staništa brojnih gospodarski važnih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i velike mogućnosti za razvoj turizma i rekreacije. Zbog stalne prisutnosti čovjeka danas predstavljaju i iznimnu kulturnu vrijednost. Cilj Ramsarske Konvencije je osigurati njihovo očuvanje i razumno korištenje, a ove godine, na Dan vlažnih staništa, 2. veljače Ramsarska konvencija slavi i svoj 50 rođendan.
Više informacija o svjetskom danu vlažnih staništa možete potražiti na  https://www.worldwetlandsday.org/home.

 

Listopad 2020.


PRVA DIONIČKA RADIONICA ZA PLAN UPRAVLJANJA MREŽNICOM I TOUNJČICOM
(Karlovac, 23. listopada 2020. godine)

naturaviva

Jučer, 23. listopada, u Pučkom otvorenom učilištu u Duga Resi održana je Prva dionička radionica za Plan upravljanja Mrežnicom i Tounjčicom unutar projekta „RAZVOJ OKVIRA ZA UPRAVLJANJE EKOLOŠKOM MREŽOM NATURA 2000“ koji je započeo u rujnu 2017. godine i traje naredne dvije godine.
Ekološka mreža Natura 2000 u Hrvatskoj obuhvaća 38 POP i 745 POVS područja, što je oko 37% kopnenog teritorija i 16% obalnog mora dok u Karlovačkoj županiji područje ekološke mreže obuhvaća ukupno 49 Natura 2000 područja, a od toga 46 POVS i 3 POP područja.
Kako bi se kvalitetno upravljalo svim navedenim područjima ekološke mreže, tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike apliciralo je projekt pod nazivom „RAZVOJ OKVIRA ZA UPRAVLJANJE EKOLOŠKOM MREŽOM NATURA 2000“ gdje je korisnik projekta Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Uprava za zaštitu prirode, a partner na projektu Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Zavod za zaštitu okoliša i prirode. Suradnici na projektu su javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode, javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na razini županija, javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na razini gradova/općina i Hrvatske vode. 
Ukupna vrijednost projekta je 186.497.150,36 HRK, a EU sufinanciranje u okviru Operativnog programa Konkurentnosti i kohezija 2014. – 2020., Specifičnog cilja 6iii2 – „Uspostava okvira za održivo upravljanje bioraznolikošću“ iznosi 158.503.452,80 HRK. Cilj projekta je razviti učinkovit okvir za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 kroz izradu planova upravljanja područjima ekološke mreže, jačanje kapaciteta dionika za upravljanje ekološkom mrežom kroz njihovu edukaciju i opremanje te intenziviranje komunikacije o važnosti očuvanja vrsta i staništa koji su ciljevi očuvanja ekološke mreže.
Na prvoj dioničkoj radionici, u ime Karlovačke županije prisutne je pozdravila pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš, Marina Jarnjević, koja je iznijela podatke o samom projektu te je naglasila kako je Republika Hrvatska ulaskom u Europsku Uniju preuzela obvezu uspostave ekološke mreže Natura 2000 koju čine područja važna za očuvanje ptica (POP) te područja važna za očuvanje ugroženih stanišnih tipova i vrsta (POVS) navedenih na dodacima Direktive o pticama i Direktive o staništima. U ime Javne ustanove NATURA VIVA, ravnateljica Javne ustanove Darka Spudić, izvijestila je prisutne o detaljima radionice i izradi samog plana upravljanja za Mrežnicu i Tounjčicu. U samom projektu županijska javna ustanova NATURA VIVA jedan je od suradnika u kategoriji javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na razini županija. Radionicu su vodili predstavnici Zadruge Granum Salis iz Zagreba.
Na radionici se raspravljalo o postojećem stanju rijeke Mrežnice i Tounjčice te o željenoj viziji prisutnih dionika o izgledu područja u budućnosti. Raspravljalo se o prijetnjama s kojima se institucije, ali i pojedinci, susreću na ovom području i o mogućnostima razvoja suživota prirode i stanovništva uz zajednički cilj i želju za razvijanjem ekološke svijesti, poboljšanjem kvalitete života za stanovništvo te zaštitom prirodnih vrijednosti Mrežnice i Tounjčice. 

 

 


Mobilna izložba „Diverterra”
(Karlovac,1.-14. listopada 2020. godine)

naturaviva

Mobilna izložba „Diverterra”

Mobilna izložba ‘’Diverterra’’ projekt je Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja namijenjen podizanju razine osviještenosti i informiranosti javnosti za pitanja zaštite prirode i ljudskog okoliša. Izložba se sastoji od multimedijalnih sadržaja prezentiranih kroz interakativno korištenje tableta i stacionarnih panela grupiranih u nekoliko modula s temama zaštite prirode i okoliša, proizvodnje hrane, nužnosti odvajanja otpada, održivog korištenja energije i klimatskih promjena.



Domaćin izložbe u Karlovcu je Gradska knjižnica ''Ivan Goran Kovačić'', a moderatori su djelatnici Javne ustanove NATURA VIVA koji će svakog posjetitelja uputiti kako koristiti multimedijalne sadržaje.
Izložbu je moguće pogledati u izložbenom salonu „Ljudevit Šestić“ u razdoblju od 1. do 14. listopada i to radnim danom od 10 do 14 sati.

Sukladno aktualnim epidemiološkim mjerama neće biti organizirani grupni posjeti izložbi, već su dopušteni individualni posjeti, odnosno ne više od 5 ljudi istovremeno. Obavezno je nošenje maski i korištenje dezinfekcijskog sredstva na ulazu u knjižnicu.

nv

 

 

Rujan 2020.


U okviru projekta „Susret s rijekom“ održana tribina za javnost „Korana kao NATURA izazov“
(Karlovac, petak, 25. rujna 2020. godine)

naturaviva

U okviru projekta „Susret s rijekom“ održana tribina za javnost „Korana kao NATURA izazov“

Dana 25. rujna 2020. godine u Knjižnici za mlade u Banjavčićevoj ulici održana je javna tribina na temu ekološke mreže NATURA 2000 u Karlovačkoj županiji. Tribina pod nazivom „Korana kao NATURA izazov“ aktivnost je Javne ustanove NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije u okviru projekta „Susret s rijekom“, koji je financiran iz sredstava Europske unije. Nositelj projekta je Karlovačka županija , a partneri su Javna ustanova NATURA VIVA, Javna ustanova Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije, Gradovi Karlovac, Ozalj i Ogulin, te Turističke zajednice Ozalj i Ogulin. Projekt se provodi na tri lokacije naše županije, a to su Karlovac, Ozalj i Ogulin. Ukupna vrijednost projekta je 9.210.371,03 kn, od čega je 7.828.815,37 kn sufinancirano bespovratnim sredstvima iz europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. -2020.”
U ime Karlovačke županije na tribini je sudjelovala pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš, Marina Jarnjević, te ovom prilikom naglasila kako je edukacija javnosti između ostalog ključan segment u prepoznavanju važnosti NATURA područja, te kako je cilj ovog projekta doprinijeti održivom korištenju prirodnih resursa i očuvanju biološke ravnoteže zaštićenih područja uz rijeke naše županije.
Ravnateljica Javne ustanove NATURA VIVA Darka Spudić osvrnula se je na sva zaštićena područja naše županije, te podsjetila na zajedničku odgovornost svih sektora u zaštiti i upravljanju te gospodarenju NATURA 2000 područjima. NATURA 2000 područja značajna su i u kontekstu razvoja eko turizma, poljoprivrede i svih ostalih djelatnosti uz pridržavanje zakonskih procedura i kvalitetnih mjera zaštite.
Tribinu su vodile djelatnice stručne službe Javne ustanove NATURA VIVA, Martina Petrak i Martina Pavlović Sušilović. Sudionici , predstavnici različitih sektora, te zainteresirana javnost  imali su prilike naučiti nešto novo o ciljanim vrstama i staništima s naglaskom na rijeku Koranu, koja je i bila tema ove tribine. Po završetku prezentacije razvila se je konstruktivna rasprava te razmjena iskustava drugih sektora po pitanju NATURE 2000, te su spomenuti primjeri dobre prakse koji nam govore da je moguće očuvati, štititi i istovremeno koristiti područja koja su pod posebnom zaštitom.

 


Susret s rijekom u Karlovcu
(Karlovac, Knjižnici za mlade u Banjavčićeva 8., petak, 25. rujna 2020. godine)

naturaviva


U petak 25.09. u Knjižnici za mlade u Banjavčićevoj ulici broj 8 u Karlovcu, održat će se javna tribina za širu javnost pod nazivom „Korana kao NATURA izazov“  u sklopu projekta „Susret s rijekom“ s početkom u 12:00h.


Na javnoj tribini govoriti će se o ekološkoj mreži  Natura 2000 područjima u Hrvatskoj i Karlovačkoj županiji s posebnim osvrtom na Koranu koja je jedno od Natura 2000 područja u našoj županiji. Raspravljat će se o prednostima i eventualnim ograničenjima takvog oblika zaštite, a uzimajući u obzir interes i dobrobit ljudi koji žive na tim područjima. Cilj je približiti sudionicima specifičnosti i biljni i životinjski svijet takvog područja.

 


DAN VRLOVKE 2020.
(Kamanje, špilja Vrlovka, od petka, 11. rujna do nedjelje, 13. rujna od 16 do 20 sati 2020. godine)

naturaviva

DAN VRLOVKE 2020.

Već tradicionalno, povodom Dana Vrlovke, špilja Vrlovka će biti otvorena za posjetitelje od petka, 11. rujna do nedjelje, 13. rujna od 16 do 20 sati uz stručno vodstvo od strane Javne ustanove NATURA VIVA. Pozivamo vas da nam se pridružite i ove godine u špilji uz pridržavanje epidemioloških mjera i dolje navedenih općih preporuka.  

Opća preporuka :

  • Osoba koja pokazuje simptome bolesti COVID-19 ili je u kontaktu s osobom koja ima takve simptome (vidi www.who.int/health-topics/coronavirus i www.koronavirus.hr) ne bi smjela provoditi nikakav oblik istraživanja šišmiša niti provoditi aktivnosti koje uključuju bliski kontakt sa šišmišima (uključujući i životinje na rehabilitaciji).

Ukoliko osoba ne pokazuje simptome bolesti COVID-19 i nije bila u kontaktu s osobom koja ima takve simptome ili potvrđenu bolest može nastaviti s aktivnostima istraživanja šišmiša ili posjećivanja prostora u kojima šišmiši obitavaju uz primjenu osobne zaštitne opreme i pridržavanja strogih higijenskih mjera:

  • Potrebno je pridržavati se higijenskih mjera pri ulasku u obitavalište (sklonište) šišmiša ili kod manipulacije sa šišmišem. Preporuke uključuju: nošenje jednokratnih rukavica (koje mogu staviti preko debljih rukavica ukoliko je potrebno), prekrivanje nosa i usta odgovarajućom maskom, pranje ruku te pranje i dezinfekcija opreme koja se koristi u rehabilitaciji šišmiša ili za hvatanje, obradu, rukovanje šišmišima tijekom terenskog istraživanja prije i nakon korištenja. Ukoliko se u jednom danu posjećuje više nadzemnih ili podzemnih skloništa šišmiša potrebno je koristiti jednokratna odjela ili promijeniti odjeću i obuću te dezinficirati i opremu između dva posjeta (vidjeti preporuke za dezinfekcijska sredstva i primjenu osobne zaštitne opreme na www.koronavirus.hr).

Gore navedene preporuke odnose se na:

  • projekte istraživanja i praćenja stanja šišmiša
  • nadzor stanja skloništa u vrijeme kada šišmiši u njemu obitavaju
  • posjet skloništu šišmiša u vrijeme kada šišmiši u njima obitavaju u neku drugu svrhu
  • hvatanje i preuzimanje ozlijeđenih šišmiša
  • u oporavilištima (pri hranjenju i rehabilitaciji šišmiša)

Preporuke pri posjećivanju svih podzemnih objekata otvorenih u turističke svrhe (zbog moguće prisutnih pojedinih jedinki ili manjih skupina šišmiša):

  • posjetitelji trebaju imati odgovarajuće maske za nos i usta
  • posjetitelji ne bi smjeli dirati niti naslanjati se na stijene unutar podzemnog objekta
  • posjetitelji ni vodiči ne bi se smjeli zadržavati u blizini šišmiša

 

 

Kolovoz 2020.


Susret s rijekom u Karlovcu
(Karlovac, Koranski slap - kod kule, subota, 29. kolovoza 2020. godine)

naturaviva

U  subotu, 29. kolovoza 2020. godine s početkom u 10:00 sati u Karlovcu,  rijeka Korana s desne strane slapa -kod kule održat će se promotivni događaj u sklopu projekta „Susret s rijekom“.

Promo događaj biti će edukativnog i zabavnog  karaktera, a cilj je približiti zainteresiranoj javnosti projektne lokacije, novoizgrađenu posjetiteljsku infrastrukturu te osvijestiti javnost o važnosti očuvanja prirode i biološke raznolikosti te pravilnom ponašanju u NATURA 2000 zaštićenim područjima prirode.
Karlovačka županija, Grad Karlovac i drugi projektni partneri u suradnji s Croatia Open Land Tours DMC agencijom organiziraju besplatnu školu veslanja i sigurnog ponašanja na vodi.
U subotu 29.8. od 10-18h u sklopu projekta “Susret s rijekom” u Karlovcu, možete naučiti kako sigurno veslati i ponašati se na sve popularnijim SUP daskama, kayacima, mini raftovima i raftovima u samom slapu, uz visoko osiguranje ronioca i HGSS-a te vrhunskih skipera i kayakaša.
Škola veslanja i sigurnog ponašanja na vodi odvijat će su u 2 termina prijepodne (10h i 11.30h) i u 3 termina poslijepodne (14h , 15.30h i 17h). Obuka obuhvaća upoznavanje s opremom, oblačenje iste, sigurnosne upute skipera te učenje veslanja i ponašanja u slučaju pada u slap. Predviđeno trajanje obuke je  od 30 do 45 minuta.
Ponesite sa sobom kupaće kostime, ručnik i dobro se zabavite.
„Organizacija promotivnog događaja je  sufinancirana u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija iz  Europskog fonda za regionalni razvoj“

>> Više o EU projektu „Susret s rijekom“

 

Svibanj 2020.


ZBRINJAVANJE STROGO ZAŠTIĆENIH ŽIVOTINJA
(Karlovac, 27. svibnja 2020. godine)

naturaviva

Proljeće je vrijeme kad se pojavljuju mladunci raznih životinja pa tako i strogo zaštićenih životinja. Prema Zakonu o zaštiti prirode strogo zaštićene vrste su ugrožene ili usko rasprostranjene divlje vrste za koje su propisane mjere zaštite.

Ovih dana učestali su pozivi prema veterinarskim ambulantama, udrugama za zaštitu životinja te našoj Javnoj ustanovi zbog pronalaska mladunaca sova, škanjaca, orla štekavca, šišmiša ili drugih zaštićenih životinja. Budući da stanovnici mladunce pronađu najčešće na nekoj zelenoj površini u gradu, u strahu da ne nastradaju od pasa ili neke druge opasnosti, ljudi uzimaju mladunce te ih odnose iz njihovog prirodnog staništa.

KAKO POSTUPATI U SLUČAJU PRONALASKA MLADIH PTICA?
Tijekom proljetnih mjeseci najčešći mladunci koji se nađu izvan gnijezda su mladi sove (Strigidae). Ptići napuštaju gnijezdo prije nego su sposobni letjeti, ali ostaju u blizini gnijezda poskakujući na grane stabala i obavještavajući roditelje o svom položaju. Upravo u toj prilici ljudi „spašavaju“ mladunce misleći kako im pomažu. Ukoliko građani vide da mladunac nije ozlijeđen ispravno bi bilo postaviti ga na prvu višu granu na stablu (oprezno s debelim rukavicama) ili pozvati djelatnike Javne ustanove NATURA VIVA. Mladunci nisu napušteni, njihovi roditelji su u blizini i čekaju priliku kad padne mrak kako bi ih nahranili. Najvažnije je mladunce postaviti na neko uzvišenje (granu) gdje bi se mogli zadržati kako bi uspostavili kontakt sa svojim roditeljima. Ukoliko dobronamjerni građanin uzme takvog mladunca iz okoliša koje smatra nesigurnim, roditelji ga nakon nekog vremena ne mogu locirati i moguće je da obustave potragu. Takav mladunac je za njih zauvijek izgubljen. U tom slučaju preostaje mladunca predati u jedno od oporavilišta za divlje životinje:

AWAP – Udruga za zaštitu divljih životinja, Jablanska 17a, Kraj Gornji, 10290 Zaprešić
Udruga Sokolarski centar, Dubrava – Škugori 47a, Šibenik.

Ujedno zavaljujemo našim veterinarima u Veterinarskoj praksi za male životinje PET PLUS u Karlovcu.

Za sve informacije slobodno se obratite djelatnicima Javne ustanove NATURA VIVA na:
e-mail: karlovac.nature@ka.t-com.hr ili mobitele: 099 2523 230

 

 


Međunarodni dan biološke raznolikosti, Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, Međunarodni dan parkova i projekt „Živjeti s parkom“ 2020.
(Karlovac, 22. svibnja 2020. godine)

naturaviva

 

Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u RH

Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibnja Međunarodnim danom biološke raznolikosti kako bi ukazali na ulogu biološke raznolikosti u održivom razvoju i životu ljudi. Biološka raznolikost označuje svu različitost života na Zemlji i obuhvaća sve gene, životinjske i biljne vrste, ekološke sustave i krajolike. Do sada je na Zemlji otkriveno 1,75 milijuna vrsta, no znanstvenici smatraju da ih je mnogo više. Očuvanje okoliša i prirodne bioraznolikosti ključ je za stvaranje zdrave i održive budućnosti. Vrste danas izumiru tisuću puta brže nego što bi to bilo bez utjecaja čovjeka. Time se narušava stabilnost ekosustava čije će posljedice na kraju osjetiti čovjek.
Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Gotovo 30% teritorija je pod ekološkom mrežom Natura 2000. Velika raznolikost kopnenih, morskih, riječnih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste. Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 37.000, a pretpostavljena je brojka znatno veća. Tako imamo još uvijek prirodne šume, velike močvare, čiste rijeke, a sve to pogoduje daljnjem održanju biološke raznolikosti na zavidnoj razini.
Tema na koju se posebno osvrćemo ove godine je „Biološka raznolikost i poljoprivreda“.  Poljoprivreda ima dvije različite uloge ovisno kako se primjenjuje. S jedne strane, ona je vodeći uzrok gubitka biološke raznolikosti. S druge strane, važna je za očuvanje poljoprivredne raznolikosti. Loše stanje okoliša je posljedica neracionalnog pristupa obradi tla, odnosno rezultat nestručne primjene različitih agrotehničkih postupaka, masovne i nekontrolirane uporabe raznih kemijskih sredstava (herbicida, fungicida…) i umjetnih gnojiva.
Poljoprivreda je i najveći pokretač gubitka staništa i biološke raznolikosti diljem svijeta. Glavni utjecaj poljoprivrede dolazi zbog krčenja prirodnih staništa za potrebe obrađivanja zemljišta – posebno zemlje za intenzivne monokulture. Poseban je problem prisutnost pesticida u tlu. Poljoprivreda snažno utječe na okoliš u smislu potencijalnog onečišćenja tla i voda, te doprinosi globalnom zatopljenju zbog emisije stakleničkih plinova. Globalno gledajući, zbog rastućih potreba za proizvodnjom hrane, šire se poljoprivredne površine, intenzivira proizvodnja, povećava se uporaba sredstava za zaštitu, a sve to neizbježno dovodi do povećanog opterećenja okoliša.
No poljoprivreda ima i pozitivne učinke, a to je očuvanje biološke raznolikosti kosidbom, napasanjem stoke, sijanjem usjeva, sadnjom voćaka i vinograda, održavanje živica, razmnožavanjem sjemena. Poljoprivredna područja omogućuju važna staništa za mnoge biljke i životinje u divljini.
Poljoprivreda je s motrišta očuvanja prirode jedna od najvažnijih ljudskih djelatnosti. Način gospodarenja u poljoprivredi izravno utječe na stanje prirode. U Hrvatskoj korištene poljoprivredne površine zauzimaju otprilike četvrtinu cjelokupnog teritorija i mnoge su poljoprivredne površine prave riznice bioraznolikosti.

 

Međunarodni dan biološke raznolikosti, Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, Međunarodni dan parkova i projekt „Živjeti s parkom“ 2020.

U okviru projekta „Živjeti s parkom“ i povodom Međunarodnog dana parkova 24. svibnja, Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj 22. svibnja, Javna ustanova NATURA VIVA, Grad Karlovac, Karlovačka županija, tvrtka Zelenilo i EDIC Karlovac provode zajedničku aktivnost sadnje novih stabala u Vrbanićevom perivoju u petak, 22. svibnja, u 12 sati.
Vrbanićev perivoj zaštićen je kao spomenik parkovne arhitekture s ciljem očuvanja njegove krajobrazne i kulturne vrijednosti i najvrjedniji je perivoj u gradu Karlovcu. U gradu koji nosi atribut „grad parkova“ ne postoji bolja lokacija za održavanje Međunarodnog dana parkova te Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Ova zajednička aktivnost sadnje, bit će ujedno i provedba projekta „Živjeti s parkom“ koji Javna ustanova NATURA VIVA uz podršku Grada Karlovca i Karlovačke županije provodi od 2008. godine. Projekt „Živjeti s parkom“ svake godine uključuje razne aktivnosti od revitalizacije, edukativnih radionica, predavanja, šetnji, prezentacija, a sve u svrhu promocije i obnove parka. S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju, projekt se neće moći provesti u svom uobičajenom opsegu, ali ovom zajedničkom aktivnosti sadnje novih stabala u Vrbanićevom perivoju šalje se jasna poruka opredijeljenosti za identitet grada Karlovca kao grada parkova i želje da se parkovi njeguju i unaprjeđuju imajući u vidu njihovu nezamjenjivu ulogu u životu svakog građanina kao mjesta za odmor, rekreaciju i suživot s urbanom bioraznolikošću.

Živjeti s parkom 2020

U okviru projekta "Živjeti s parkom" i povodom Međunarodnog dana parkova 24. svibnja, Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj 22. svibnja, naša Javna ustanova te Grad Karlovac, Karlovačka županija, tvrtka Zelenilo i EDIC Karlovac, proveli su zajedničku aktivnost sadnje novih stabala u Vrbanićevom perivoju danas u 12 h. Ova zajednička akcija sadnje stabala je ujedno i provedba projekta "Živjeti s parkom" koji se provodi od 2008. godine, ali zbog novonastale epidemiološke situacije nismo bili u mogućnosti provesti projekt u uobičajenom opsegu, ali smo ovom sadnjom u najvrijednijem perivoju grada Karlovca poslali jasnu poruku i želju za brigu o parkovima imajući u vidu njihovu nezamijenjivu ulogu u životu svakog građanina kao mjesta za odmor, rekreaciju i suživot s urbanom bioraznolikošću. A gdje drugdje nego u gradu parkova? 

 

 

 


Jezero Sabljaci
(Ogulin, svibanj 2020. godine)

naturaviva

Idealno mjesto za odmor u prirodi je i "ogulinsko more", odnosno jezero Sabljaci, akumulacijsko jezero nastalo na toku Zagorske Mrežnice. Jezero Sabljaci su dio površinom velikog Ogulinsko-plaščanskog područja koje je jedno od NATURA 2000 područja u Karlovačkoj županiji #jezerosabljaci #naturebreak #lake #sunnyday #natura2000 #ogulin

 


Dretulja
(Dretulja, svibanj 2020. godine)

naturaviva

Dretulja je jedna od naših tipičnih krških ponornica i jedno od značajnijih karlovačkih NATURA 2000 područja. Izvire iz slikovitog krškog vrela na nadmorskoj visini od oko 375 m, pod strmom padinom brijega Markanovog vrha obraslom gustom crnogoričnom šumom. Izvor je izdašan i snažan, voda je bistra, svježa i brzo protječe. Dretulja je uvelike ostala očuvana rijeka, što se vidi i po još uvijek velikoj biološkoj raznolikosti. Odlično mjesto u okolici Plaškog za napuniti baterije. #Dretulja #river #natura2000 #natureprotection #zastitaokolisa #zastitaprirode #sunnyday #naturebreak

 


Monitoringa bijele rode u Karlovačkoj županiji
(Karlovac, svibanj 2020. godine)

naturaviva

Iza nas je uzbudljiv tjedan provođenja monitoringa bijele rode u Karlovačkoj županiji. Bijela roda (Ciconia ciconia) jedna je od omiljenih ptica u narodu uz koju su vezane mnoge priče, pjesme i basne. Jedna je od najpopularnijih selica, a u naše krajeve dolazi u proljeće, a početkom jeseni seli se na jug. U Karlovačkoj županiji, bijela je roda uvijek bila omiljena među stanovnicima. O njezinoj povezanosti s čovjekom govori i činjenica da svoj dom uvijek gradi u blizini ljudi. Rode su se vratile u svoja gnijezda na karlovačkim stupovima i krovovima kuća, a sada s uzbuđenjem iščekujemo i mlade. Nadamo se da će im boravak ovdje biti ugodan #stork #bijelaroda #monitoringbijelerode #zastitaprirode

 

Listopad 2019.

Obilježavanje DANA VRLOVKE 2019. GODINE
(Kamanje, 11. listopada 2019. godine)

naturaviva

JU NATURA VIVA poziva vas u petak, 11. listopada 2019. godine u 17,00 sati u Kamanje-špilja Vrlovka na obilježavanje DANA VRLOVKE 2019. GODINE

Javna ustanova NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije poziva vas u
petak, 11. listopada 2019. godine u 17,00 sati u Kamanje – špilja Vrlovka
na obilježavanje

DANA VRLOVKE 2019. GODINE

U okviru obilježavanja održati će se radionice na temu šišmiša i speleologije te će za određeni dio posjetitelja biti moguće posjetiti špilju. Također je planirana i prezentacija projektne ideje JAVNE USTANOVE NATURA VIVA „DORINA KUĆA – ŠPILJA IZNAD ŠPILJE“ koja se odnosi na interpretaciju prirodoslovnih i kulturnih vrijednosti šireg područja oko špilje. Predviđeno trajanje programa je do 20.00 sati.
Špilja Vrlovka je zbog svojih prirodnih vrijednosti zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode 1962. godine. Istražena je u duljini od 380 m, od kojih je 330 m uređeno za posjećivanje.
Tijekom cijele godine naseljena je šišmišima jer raspon temperatura tijekom godine omogućuje boravak raznih vrsta šišmiša. Šišmiši su sisavci i uz ptice jedini kralježnjaci koji mogu aktivno letjeti. Kako bi preživjeli zimu, zbog niskih temperatura i nedostatka hrane tijekom nepovoljnog dijela godine, šišmiši su razvili posebnu prilagodbu – hibernacija (zimski san) tijekom koje su životne funkcije usporene, a tjelesna temperatura smanjena na temperaturu okoline. Zbog toga se zimi i noću šišmiši sklanjaju u podzemna staništa kao što su špilje.
Budući da je ovo područje izuzetno vrijedno zbog svojih bioloških, geoloških, biospeleoloških i arheoloških karakteristika, a osim toga je i NATURA 2000 područje, odlučili smo jedan dan u godini posvetiti upravo špilji i to kroz edukaciju djece i javnosti kako bi pridonijeli promociji ovog iznimnog područja.
Kroz radionice i predavanja  svi zainteresirani dobiti će širu sliku potrebe zaštite i očuvanja prirodnih vrijednosti i znamenitosti. Cilj nam je educirati djecu u nadi da će prepoznati važnost prirodnih vrijednosti i prenijeti poruku, biti ambasadori kako bi ovakva područja što duže ostala očuvana.
Osim svega navedenog kroz ovaj projekt želimo pokazati da je ovaj lokalitet vrlo važan za lokalnu zajednicu i čitav kraj te može postati i motor za razvoj lokalne zajednice, jer se na platou mogu odvijati razne manifestacije, pa nam je želja obilježavanjem Dana Vrlovke potaknuti lokalno stanovništvo na zajedničko promišljanje i suradnju te korištenje ovog prostora koji je prilagođen za obilježavanje raznih manifestacija u smislu edukacije o vrijednostima špilje ali i šireg područja.

Dostavljamo vam Program u privitku i veselimo se vašem dolasku!
NAPOMENA: Preporuka je ponijeti toplu odjeću i terensku obuću za obilazak špilje.

 

DAN VRLOVKE 2019


ORGANIZATOR

Javna ustanova NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije

 

 

DATUM

11.10.2019.

 

 

MJESTO

Kamanje - špilja Vrlovka

 

 

VRIJEME

17:00 - 20:00 sati

 

 

SUDIONICI

 

ŠIŠMIŠI - EDUKATIVNI PROGRAM i ŠIŠMIŠ TETOVAŽE
Mirna Mazija i Stjepan Renje (Udruga za zaštitu šišmiša Tragus - Zagreb)

SPELEOLOŠKE TEHNIKE
Predrag Rade (Instruktor speleologije)

 

PROGRAM

17:00

Pozdravni govor: Javna ustanova NATURA VIVA, Karlovačka županija
Predstavljanje programa

17:15

PREZENTACIJA PROJEKTA „DORINA KUĆA – ŠPILJA IZNAD ŠPILJE“  (Javna ustanova NATURA VIVA)

 

RADIONICE

 

18:00

ŠIŠMIŠ TETOVAŽE
kviz za djecu i nagradne tetovaže

SPELEOLOGIJA  korištenje speleološke opreme, penjanje po užetu

POTRAGA ZA ŠIŠMIŠIMA
slušanje glasanja šišmiša bat detektorom

POSJET ŠPILJI
vođene ture

vođene ture
18:30
19:00
19:30

vođene ture
18:15
18:45
19:15

20:00

Zatvaranje programa

 

>> Poziv na obilježavanje DANA VRLOVKE 2019.   (PDF, 0.77 MB)

>> Program - DAN VRLOVKE 2019.   (PDF, 0.47 MB)

 

Rujan 2019.

GDi Solution Day 2019
(Zagreb, 12. rujna 2019. godine)

naturaviva

Dana 12. rujna 2019. održan je GDi Solution Day 2019, tradicionalni godišnji stručni događaj koji je okupio GDi postojeće i nove potencijalne korisnike. Skup u Zagrebu okupio je više od 200 IT stručnjaka i ključnih korisnika rješenja za digitalno orkestriranje procesa upravljanja imovinom, resursima i operacijama u industriji i upravi. Ovaj skup dio je serije događaja koje GDi organizira u rujnu u svim većim gradovima središnje i jugoistočne Europe i time okuplja preko 1000 ljudi. Od ukupnog broja registracija oko polovice čini industrija, a druga polovica čine predstavnici državne, regionalne i lokalne uprave. Registracije dolaze iz raznih industrija kao što su telekomunikacije, transport i logistika, maloprodaja, banke i osiguranja i druge. U segmentu uprave registracije su podijeljene između raznih ministarstava, agencija, županija i gradova.

Tema ovogodišnjeg skupa je povezana s potrebom ubrzavanja digitalizacije društva u kontekstu održivog razvoja gradova, regija i sveukupne ekonomije. Klimatske promjene su dobro poznate u globalnom diskursu, ali u isto vrijeme svatko od nas individualno tek treba prihvatiti svoju ulogu u tom procesu. Znamo li dovoljno o utjecaju klimatskih promjena na industriju, na održivi razvoj gradova, regija i država, na zaštitu okoliša ili na primjenu digitalnih tehnologija kako bi se čovječanstvo prilagodilo ili usporilo te promjene.

Nakon odžanih prezentacija uslijedila je zanimljiva panel rasprava na kojoj su sudjelovali panelisti:
dr.sc. Nirvana Franković Mihelj, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
gđa. Jelena Lončarić, Grad Dubrovnik
g. Igor Čižmek, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike,
g. Dino Pečaver, Javna ustanova Natura viva
g. Boran Lončarić, GDi

naturaviva

 

Kolovoz 2019.

24. KOLOVOZ - MEĐUNARODNI DAN BIJELE RODE
(Karlovac, 24. kolovoza 2019. godine)

naturaviva

Bijela roda (Ciconia ciconia) ili jednostavnije roda, jedna je od omiljenih ptica u narodu uz koju su vezane mnoge priče, pjesme i basne. Perje ove ptice je bijele boje, osim karakterističnih crnih rubova krila. Visoka je do jedan metar, a teška oko 3 do 3,5 kilograma. Ima duge, tanke noge i dug šiljast kljun narančaste boje.
Bijela roda je mesojed i hrani se živim plijenom. Zasigurno ste ju zapazili kako na vlažnim, tek pokošenim livadama vrijedno lovi svoj plijen. Bijela roda nije izbirljiva ptica pa tako ima raznolik jelovnik. Hrani se ribama, žabama, zmijama, puževima, gujavicama i kukcima. Upravo zbog svojih prehrambenih navika, boravi u nizinskim krajevima gdje postoji cijelo bogatstvo pašnjaka, poplavnih livada, močvara i jezera. Posebno je brojna u Posavini, u Parku prirode Lonjsko polje.
Bijela roda jedna je od najpopularnijih selica. U naše krajeve dolazi u proljeće, a početkom jeseni seli se na jug. Rode različitih područja Europe imaju različite trendove migracije. Hrvatske bijele rode putuju preko Turske u Izrael te preko Bliskog Istoka prate rijeku Nil na jug Afrike. Tako prijeđu i do 10 000 kilometara u svega tri tjedna.
Na proljeće se uglavnom prvi vraća mužjak, koji traži svoje staro gnijezdo. Nakon njega dolazi ženka te ako se par složi, potvrđuje svoju vezu širenjem krila, pomicanjem glave gore - dolje te klepetanjem kljuna. Takvi parovi trajno su vezani za cijeli život i imaju samo jedno leglo na godinu. Bijele rode grade jedna od najvećih gnijezda u ptičjem svijetu i svake godine ga nadograđuju. Takva gnijezda mogu doseći težinu i do 1 tone. Gnijezda rade od granja, najčešće u naseljima: na krovovima kuća, električnim stupovima te stablima.
Tek u četvrtoj ili petoj godini života, odrasle ptice imaju prve mladunce i to obično jednog ili dva. Broj mladunaca se povećava idućih sezona gniježđenja i tada iznosi od 3 do 5 mladih koje se razlikuju od odraslih jedinki po karakterističnoj crnoj boji kljuna. U početku roditelji mladuncima donose hranu i vodu direktno u kljun, a kasnije odrasla roda donosi hranu u gnijezdo odakle ju mladunci sami uzimaju. Koliko brižni roditelj bijela roda može biti, govori i činjenica da osim što svoje mladunce hrani, također ih i štiti od jakog sunca širenjem krila. Takva skrb traje osam do devet tjedana dok mladunci ne opernate.
U Karlovačkoj županiji, bijela je roda uvijek bila omiljena među stanovnicima. O njezinoj povezanosti s čovjekom govori i činjenica da svoj dom uvijek gradi u blizini ljudi. No, 2019. godine pojavio se zabrinjavajući trend pada populacije bijelih roda na području Karlovačke županije.
Razlog se pripisuje činjenici da se smanjio broj mladih, a taj zabrinjavajući podatak može se usko povezati sa samim raseljavanjem stanovništva. Naime, na mjestima gdje nema ljudi, nema ni obrađivanja zemlje, a ni košnje i samim time, odrasla bijela roda nema dovoljno hrane da nahrani troje do petero mladunaca. Štoviše, zabilježeno je nekoliko slučajeva gdje su razočarani mještani svjedočili bacanju ili jaja ili već rođenih mladunaca iz gnijezda kako bi roda uspjela prehraniti jednog ili dvoje mladunaca koje je sačuvala.
Tako je broj mladunaca ove godine pao na svega 53, a 2018. godine taj broj je bio znatno veći i iznosio je 89, dok je 2017. godina bila rekordna po broju mladunaca s brojkom od 110. Od 2010. godine, od kada se vrše promatranja bijele rode na području Karlovačke županije, broj mladunaca se uglavnom kretao negdje oko 70-ak s iznimkom 2014. godine kada je taj broj iznosio 91 i s iznimkom već navedene 2017. godine. U gnijezdima je uglavnom zabilježen jedan do dva mladunaca, s iznimkom područja Rečice i Šišljavića gdje su u prosjeku zabilježena dva do tri mladunca po gnijezdu.
Broj samih gnijezda nije toliko problematičan i uglavnom varira u manjem postotku nego broj mladunaca. Od 2010. godine, od kada se vrše promatranja bijele rode, broj aktivnih gnijezda ne pada ispod 40, s iznimkom 2018. godine, kada je ukupan broj aktivnih gnijezda bijele rode iznosio 39.
Ne možemo sa sigurnošću reći koji je uzrok smanjenja ovih brojeva, ali možemo zaključiti da dok god stanovnici Karlovačke županije nastave s ovolikom pažnjom brinuti o bijelim rodama, ove ptice će nam se zasigurno vraćati i dalje, a nadamo se i u sve većem broju. 

naturaviva

 

Srpanj 2019.

Redovno održavanje SPA Vrbanićev perivoj
(Karlovac, 17. srpnja 2019. godine)

naturaviva

Grad Karlovac kao vlasnik Spomenika parkovne arhitekture Vrbanićevog perivoja u Karlovcu i Javna ustanova NATURA VIVA koja po zakonu upravlja ovim zaštićenim područjem, u suradnji s tvrtkom Zelenilo koja vrši radove održavanja perivoja, kontinuirano prate stanje stabala u perivoju. U tu svrhu redovito se svakih nekoliko godina izrađuju ekspertize procjene zdravstvenog stanja i vitaliteta stabala u perivoju koje izrađuje Hrvatski šumarski institut iz Jastrebarskog koje predstavljaju temelj za provođenje sanitetskih i ostalih mjera održavanja stabala u perivoju.
Ove godine dio stabala je uklonjeno, a dio orezano u svibnju dok je ostatak radova planiran za naredni period.
Na kori pojedinih stabala vidljive su rupice veličine 1-1,5 cm koje zbunjuju građane, ali evidentno je da nisu nastale uslijed napada potkornjaka već ih čini djetlić tražeći hranu.
Zbog suša posljednjih nekoliko godina te akutnog stresa, često dolazi do pada vitaliteta stabala čija je posljedica napad potkornjaka. Iako su potkornjaci u početku sekundarni štetnici, zbog iznimno velikog biotičkog potencijala naginju u povoljnim uvjetima ka eruptivnim gradacijama. Zbog naglog porasta jedinki raste pritisak na zdrava i vitalna stabla, koje posljedično napadaju pionirski potkornjaci, sada kao primarni štetnici. Sanacija područja zaraženih potkornjakom je vrlo zahtjevna i traži strogo pridržavanje koncepta integrirane zaštite šuma stoga su preventivne mjere u koje su uključeni redoviti pregledi vrlo značajni.
U sklopu terenskog obilaska SPA Vrbanićev perivoj od strane Javne ustanove NATURA VIVA i redovnog vanjskog suradnika dr. sc. Milana Perneka iz Hrvatskog šumarskog instituta Jastrabarsko utvrđeno je da se u Vrbanićevom perivoju jedno stablo smreke u potpunosti osušilo tijekom proljeća, a na kori su bili vidljivi simptomi napada smrekovih (Slika 1 i Slika 2). Radi se o osmerozubom smrekinim potkornjakom, Ips typographus L. čije ženke u novoubušena stabla odlažu jaja iz kojih se izlegu ličinke koje kroz svoj razvoj izjedaju floem (živi dio kore) u radijalnom smjeru te tako prekidaju kolanje sokova čija je posljedica fiziološko slabljenje, a u konačnici smrt stabla. Takva stabla izvor su daljnjeg širenja potkornjaka, stoga je isto uklonjeno.
Iz tog razloga je obavljen pregled svih četinjača (ariš, bor, smreka) u Perivoju koje mogu biti domaćini potkornjaka.
U pregledu stabala četinjača u Vrbanićevom perivoju nađeno je da na nijednom dodatnom stablu nema nikakvih tragova prisutnosti potkornjaka niti je zabilježeno sušenje u krugovima tzv. „gnijezdima“ tipičnim za napad spomenutih potkornjaka. Takva gnijezda su opasna jer imaju tendenciju širenja, što znači da su stabla u neposrednoj blizini kruga u opasnosti. Sva su ostala stabla smreke vitalna (Slika 3), a obzirom na izostanak simptoma napada potkornjaka za sada se stanje ne smatra alarmantnim.
Obzirom da zasada nema opasnosti od širenja potkornjaka pregled stabala na napad potkornjaka ćemo obavljati 2 puta godišnje.

naturaviva
Slika 1. Izlazne rupe vidljive na kori zaražene smreke

naturaviva
Slika 2. Napušteni hodnici potkornjaka u floemu napadnute smreke

naturaviva
Slika 3. Vitalno stablo smreke u Vrbanićevom perivoju

 

Lipanj 2019.

Značajni krajobraz Petrova gora proglašen prvim međunarodnim parkom tamnog neba u Hrvatskoj
(Petrova gora, 17. lipnja 2019. godine)

naturaviva

Nakon dugogodišnjih priprema i brojnih astronomskih aktivnosti koje se od 2007. godine provode na Petrovoj gori u organizaciji astronomskog društva Beskraj, Značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg 17. lipnja 2019. godine službeno je proglašen Međunarodnim parkom tamnog neba prema kriterijima Međunarodne udruge za tamno neboInternational Dark-Sky Association (IDA), prvog i zasad jedinog takvog parka u Hrvatskoj.
IDA je udruga osnovana 1988. godine u SAD-u s ciljem promocije očuvanja noćnog neba od svjetlosnog onečišćenja kroz edukaciju javnosti o važnosti zaštite noćnog neba i odgovornoj upotrebi ekološke rasvjete. Pretjerano rasvjetljavanje okoliša uzrokuje brojne poremećaje ekosustava, ljudskog zdravlja, sigurnosti i negativno doprinosi klimatskim promjenama. https://www.darksky.org/about/
Oznaka međunarodnog parka tamnog neba jedinstven je način promocije zaštite noćnog neba na svijetu, a time ujedno i posebno priznanje zaštićenom krajobrazu kojim se dobiva dodatna vrijednost i atraktivnost ne samo u smislu zaštite prirode, već i u turističkoj ponudi. Oznaka se dodjeljuje zaštićenim područjima prirode koji imaju iznimno tamno nebo prepuno zvijezda te provode programe popularizacije astronomije, edukaciju javnosti o problematici svjetlosnog onečišćenja te aktivnu promociju i program očuvanja noćnog neba za sadašnje i buduće naraštaje. U Europi je trenutno 15 međunarodnih parkova tamnog neba: Mađarska (3), Engleska (2), Nizozemska (2), Njemačka (2), Škotska (2) te Danska, Španjolska, Irska i Wales s po jednim parkom.
Važno je napomenuti da se značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg prostire kroz dvije županije (Karlovačka i Sisačko-Moslavačka) i tri općine (Vojnić, Gvozd i Topusko). Značajnim krajobrazom upravljaju Javna ustanova „Natura Viva“ za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Sisačko-moslavačke županije te Hrvatske šume kao pravna osoba koja gospodari šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu RH na tom području. Pokretač i nositelj procesa prijave značajnog krajobraza Međunarodnim parkom tamnog neba je Astronomsko društvo Beskraj iz Zagreba koje ove godine slavi 20. obljetnicu osnivanja udruge. Proglašenje parka tamnog neba podrazumijevalo je međusobnu podršku navedenih ustanova i općina s ciljem smanjenja svjetlosnog onečišćenja na području parka i okolice.
Procjenjuje se da više od 80% stanovništva Europe više ne može vidjeti Mliječni put iz svog mjesta boravišta („The new world atlas of artificial night sky brightness“). Hrvatska je jedna od država s najvećim rastom svjetlosnog onečišćenja u Europi („Contrasting trends in light pollution across Europe based on satellite observed night time lights“, časopis Nature, 2014.), te je godišnja potrošnja električne energije za javnu rasvjetu po stanovniku dvostruko veća nego u susjednoj Sloveniji. Prema nedavnim mjerenjima, noćno nebo u Zagrebu je tri puta svjetlije od Beča, a sjajnije je čak i od Hong Konga. Nekontrolirano postavljanje javne rasvjete i pretjerani intenziteti osvjetljenja koji rasipa svjetlost u nebo i okoliš imaju dokazane kancerogene učinke za ljude. Svjetlosno onečišćenje gradova prostire se više od stotinu kilometara u okoliš, čime nanosi ogromnu štetu ekosustavu na velikim udaljenostima („Popis znanstvenih istraživanja o svjetlosnom onečišćenju“, Ekorasvjeta.net).
Ipak, u Hrvatskoj još uvijek imamo lokacija s vrlo tamnim noćnim nebom, što je važno ne samo radi očuvanja bioraznolikosti, već i razvoja astroturizma kao jedinstvene turističke ponude tijekom cijele sezone. Proglašenje međunarodnog parka tamnog neba ima veliki značaj za promociju Hrvatske kao destinacije u kojoj se njeguje važnost očuvanja tamnog noćnog neba kao prirodnog ritma izmjene dana i noći. Petrova gora nalazi se relativno blizu Zagrebu, a opet na dovoljnoj udaljenosti da je utjecaj svjetlosnog onečišćenja smanjen, te predstavlja odličnu priliku za edukacijske izlete i upoznavanje iz prve ruke s najstarijom znanosti na svijetu – astronomijom. Astronomi amateri iz Zagreba, ali i cijele Hrvatske, često dolaze na Petrovu goru vršiti astronomska opažanja te snimati spektakularne astrofotografije na popularnim „star partyima“, a svake godine u kolovozu se organizirano promatraju ljetne zvijezde padalice, popularne „Suze sv. Lovre“. Značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg jedno je od rijetkih zaštićenih područja u Europi koje njeguje zvjezdano noćno nebo kao posebnu turističku atrakciju. Mjerenja svjetlosnog onečišćenja na Petrovoj gori pokazuju da je čak i ovdje nebo 1.5x svjetlije od prirodnog noćnog neba, pa će kroz suradnju s obližnjim općinama i implementaciju novog Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja biti potrebno puno truda da se spriječi povećanje svjetlosnog onečišćenja na području parka.
Svjetlosno onečišćenje smanjuje broj vidljivih zvijezda s oko 4.000 na svega 80-tak u gradovima. Od Petrove gore u Hrvatskoj ima i tamnijih lokacija kao što su Lastovo, Lika i Velebit, te neki otoci poput Cresa, Visa, Mljeta i Kornata, no nisu lako dostupne kao Petrova gora. Nažalost, razvitak ljetnog turizma na hrvatskoj obali u potpunosti ignorira turistički potencijal romantičnih šetnji uz more s tamnim nebom prepunim zvijezda i pogledom na Mliječni put, u korist zasljepljujuće i nepotrebne LED rasvjete te bliještećih reklama. U kontinentalnoj Hrvatskoj jedino dostupno mjesto s tamnim nebom je Petrov vrh u blizini Daruvara koji bi radom i zalaganjem članova astronomskog društva „Kumova slama“ mogao postati sljedeći park tamnog neba (karta svjetlosnog onečišćenja u Hrvatskoj).
Nadamo se da će proglašenje parka tamnog neba osvijestiti važnost očuvanja tamnog neba ne samo kao turističkog potencijala, već i zbog zaštite ljudskog zdravlja i cijelog ekosustava koji je tijekom stotina milijuna godina evoluirao uz prirodnu izmjenu dana i noći.

Astronomsko društvo Beskraj
Hrvatske šume d. o. o. Uprava šuma Podružnica Karlovac
Javna ustanova „Natura Viva“ za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Sisačko-moslavačke županije

 

Akcijski plan upravljanja posjetiteljima
(Slunj, 5. lipnja 2019. godine)

naturaviva

Dana 5. lipnja 2019., u popodnevnim satima održana je Prva dionička radionica u sklopu izrade Akcijskog plana upravljanja posjetiteljima u sklopu projekta Vodene tajne Slunja. Radionici su prisustvovali građani Slunja; Rastoka, predstavnici izrađivača Akcijskog plana, JU NATURA VIVA, Turističke zajednice Grada Slunja i Grada Slunja.

 

Svibanj 2019.

 

Prezentaciju projekta „Živjeti s parkom 2019.“
(Vrbanićev perivoj, u petak, 24. svibnja 2019. godine, 10:00 sati)

naturaviva

>> PLAKAT - „Živjeti s parkom 2019.“ (PDF, 1.23 MB)

 

Javna ustanova NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije i Grad Karlovac imaju čast pozivati vas na:

Prezentaciju projekta „Živjeti s parkom 2019.“
koje će se održati u petak, 24. svibnja 2019. godine, s početkom u 10:00 sati

Projekt već tradicionalno, dvanaestu godinu za redom, održava Javna ustanova NATURA VIVA u Spomeniku parkovne arhitekture Vrbanićevom perivoju, uz podršku i u suradnji s Gradom Karlovcem. Ove godine projektne aktivnosti vezane su uz obilježavanje 22. svibnja, Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj.           

Radionice će voditi djelatnice Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“, Karlovac te članice udruga Free Dance, Karlovac i Carpe Diem, Karlovac, a sudjelovat će učenice i učenici karlovačkih osnovnih škola.

Aktivnosti će se održavati u Vrbanićevom perivoju u Karlovcu, u petak 24. svibnja, od 10 do 12,30 sati i to prema programu koji se nalazi u privitku.  

Kao uvod u najavljeno želimo istaknuti kako je Vrbanićev perivoj sastavnica urbane cjeline grada Karlovca, a zaštićen je s ciljem očuvanja krajobrazne, biološke i kulturne vrijednosti. Stoga Javna ustanova NATURA VIVA, u suradnji s Gradom Karlovcem u Vrbanićevom perivoju redovito provodi brojne aktivnosti s ciljem stručnog održavanja i unaprjeđenja, kvalitetne interpretacije u svrhu edukacije i kontinuirane promocije ovog područja. Između ostalog već dvanaest godina provodi se projekt „Živjeti s parkom“, koji svake godine uključuje razne aktivnosti od revitalizacije, edukativnih radionica, predavanja, šetnji, prezentacija, a sve u svrhu promocije i obnove parka. Također se redovito provode mjere zaštite koje se odnose na njegu i održavanje stabala, monitoring  zdravstvenog stanja te edukaciju svih dionika u prostoru. Sve aktivnosti financijski prati Grad Karlovac kao vlasnik parka i Karlovačka županija kroz Javnu ustanovu NATURA VIVA koja upravlja parkom.

Napominjemo da će se u slučaju lošeg vremena održavanje radionica odgoditi za petak, 31. svibnja u istom terminu.
Unaprijed Vam zahvaljujemo na podršci i veselimo se i ovogodišnjem susretu u Vrbanićevom perivoju.

HODOGRAM AKTIVNOSTI „ŽIVJETI S PARKOM 2019.“
24. svibanj 2019.

Raspored

Govornici

Vrijeme

  1. Pozdravne/ uvodne  riječi

Predstavnici Javne ustanove NATURA VIVA, Grada Karlovca i Karlovačke županije

10:00- 10:10

  1. Promocija novo dizajnirane edukativne ploče postavljene u središtu Vrbanićevog perivoja, ponovno tiskanih publikacija „Ptice Vrbanićevog perivoja“ i „Šišmiši, tajanstveni stanovnici Vrbanićevog perivoja“ te novo izrađenih pločica s nazivima vrsta drveća u perivoju

Djelatnici Javne ustanove NATURA VIVA

10:10- 10:30

  1. Edukativno- kreativna radionica „Žabasta metamorfoza na kre- kre način“

Voditeljice radionice: djelatnice Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac

10:30- 12:30

  1. Edukativno- kreativna radionica oslikavanja uporabnih predmeta na temu bioraznolikosti Vrbanićevog perivoja

Voditeljice radionice: članice udruge Carpe Diem, Karlovac

10:30-12:30

  1. Edukativno- kreativna radionica „Bioraznolikost Vrbanićevog perivoja“

Voditeljice radionice: članice udruge Free Dance, Karlovac

10:30-12:30

  1. Edukativno- kreativna radionica „Rončić- umjetnik i doktor prirodnih znanosti“

Voditeljice radionice: članice udruge Free Dance, Karlovac

10:30- 12:30

  1. Plesna izvedba udruge Free Dance Karlovac

Izvode: članice udruge Free Dance, Karlovac

10:30- 12:30

  1. Anketiranje prolaznika i posjetitelja o poznavanju rončića kao ugrožene i rijetke ptičje vrste krških riječnih staništa

Provode: učenici osnovnih škola uz mentorstvo članica udruge Free Dance, Karlovac

11:00- 12:30

Okvirno trajanje programa: 10:00- 12:30 sati

 

Održana konferencija „Održivi turizam u zaštićenim područjima Republike Hrvatske“
(NP Plitvička jezera, 14. svibnja 2019. godine)

naturaviva

Dana 14. svibnja 2019. godine u Nacionalnom parku Plitvička jezera u organizaciji Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera, Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Ministarstva turizma te pod  pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović održana je konferencija „Održivi turizam u zaštićenim područjima Republike Hrvatske“.
Cilj konferencije bio je poslati snažnu poruku široj javnosti o važnosti zaštite prirode, posebno u zaštićenim područjima jer ona predstavljaju temeljnu vrijednost i jedno od najznačajnijih prirodnih dobara Republike Hrvatske.
Zaštićena područja kao bitni interes turističkog područja  da bi se dugoročno očuvala iziskuju zaštitu, sustavno upravljanje i model održivog turizma te edukacije posjetitelja o zaštiti prirode.
Konferencija se sastojala od izlaganja i dvije panel rasprave na kojima se raspravljalo ponajprije o razvoju održivog turizma a potom o načinu na koji se isti može primjenjivati u praksi. Prikazani su primjeri dobre prakse održivog turizma, modeli reorganiziranja održivog turizma na institucijalnoj razini te nastojanja sektora zaštite prirode da se poveća kvalitetnija usluga i promoviraju vrijednosti zaštićenih područja.
Budući da Karlovačka županija obiluje zaštićenim područjima i sve više se razvija u turističkom smjeru na konferenciji su prisustvovali predstavnici Karlovačke županije iz sektora zaštite okoliša, prirode i turizma.

 

Konferencija za medije na kojoj je predstavljem projekt "Susret s rijekom"
(Karlovac, 8. svibnja 2019. godine)

naturaviva

Dana 08.05.2019. godine je u organizaciji Javne ustanove Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije održana konferencija za medije na kojoj je predstavljem projekt "Susret s rijekom" čija je realizacija u tijeku. Nositelj projekta je Karlovačka županija, a partneri na projektu su gradovi Karlovac, Ozalj i Ogulin, Turističke zajednice gradova Ozlja i Ogulina te Javna ustanova NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije. Na konferenciji je je bilo riječi o aktivnostima projekta, financijskoj konstrukciji, te očekivanim rezultatima. Pozdravne govore su održali zamjenica župana Martina Furdek Hajdin i gradonačelnik grada Karlovca Damir Mandić, a prezentacije projekta i Natura 2000 područja održali su zamjenik ravnatelja Javne ustanove Regionalne razvojne agencije Karlovačke županije Krunoslav Kralj i ravnateljica Javne ustanove NATURA VIVA Darka Spudić.
Iz perspektive zaštite prirode izuzetno je važno napomenuti da su sve aktivnosti projekta vezane na lokacije projekta koje su Natura 2000 područja te su osnova za daljni razvoj područja i korištenje istog. Veseli nas činjenica da su upravo ta područja okosnica oko koje se je razvila ideja i u kojoj se vidi potencijal za napredak. Projekt već u ovoj fazi ima vidljivu održivost što je i cilj svakog projekta, a to je mogućnost daljnje interpretacije, edukacije i promocije projektnih područa te povezivanje sa ostalim zaštićenim područjima naše županije.

 

GDi Connect Days
(Zagreb, 8. svibnja 2019. godine)

naturaviva

Dana 8. svibnja 2019. održan je tematski GDi Connect Days na kojem su sudjelovali i djelatnici JU NATURA VIVA. Naime, dan je koncipiran za javni sektor, te govori o tome kako svoje poslovanje, inventar, fizički prostor implementirati u IT sektor radi lakše organizacije svih segmenata rada, pa tako i naše JU NATURA VIVA. Moderni tokovi često  uvjetuju način rada javnog sektora, a sama poanta GISa i lokacije, uvelike olakšava pristup svim komponentama poslovanja ustanova, tvrtki. Za veći uspjeh i implementaciju bitan je i angažman djelatnika javnog sektora.

 

 

Travanj 2019.

 

Sudjelovanje na radionici „Prezentacija Akcijskog plana s ciljem pregleda i nadopuna predloženih aktivnosti za očuvanje ekosustava“
(Slani Dol, PP Žumberak-Samoborko gorje, 10. travanja 2019. godine)

naturaviva

Sudjelovanje na radionici „Prezentacija Akcijskog plana s ciljem pregleda i nadopuna predloženih aktivnosti za očuvanje ekosustava“ na pilot području Javne ustanove „Parko prirode Žumberak-Samoborsko gorje“ u okviru ECO KARST projekta.

U srijedu, 10. travnja djelatnice Javne ustanove NATURA VIVA su sudjelovale na trećoj radionici za dionike okviru ECO KARST projekta s ciljem pregleda i nadopuna aktivnosti koje su dio Akcijskog plana temeljem kojeg će se provoditi aktivnosti koje doprinose očuvanju ekosustava na pilot području „Park prirode Žumberak-Samoborko gorje“. Radionica je održana u Eko - centru  Slani Dol.

Cilj ECO KARST projekta je pridonijeti zaštiti, očuvanju i održivom korištenju krških ekosustava u području Dunava i Dinarida, podizanjem svijesti o uslugama ekosustava i povećanjem broja lokalnih poduzetnika posvećenih poslovima koji potiču bioraznolikost. Projekt uključuje sedam zaštićenih krških područja u sedam različitih zemalja sa zajedničkim značajkama i sličnim izazovima.

Na radionici su s dionicima obrađene dvije teme koje su definirane na ranijim sastancima a to su poljoprivreda i turizam. Također su svim sudionicima predstavljene BIO karte kao prikaz vizije prostora sa sedam usluga ekosustava u koje su uvršteni podaci o stanju ekosustava, teorijskog poslovanja te informacije s ranijih radionica, a namijenjene su upravljačima i vlasnicima zemljišta.

 

 

Ožujak 2019.

 

Obilježen Svjetski dan voda i Svjetski dan šuma
(Karlovac, 22. ožujka 2019. godine)

naturaviva

Javna ustanova NATURA VIVA je i ove godine obilježila Svjetski dan voda u suradnji s različitim suradnicima.
Ove godine uz Svjetski dan voda (22.03.) smo obilježili i Svjetski dan šuma (21.3.) s našim suradnicima Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC i Hrvatske šume, Uprava šuma Karlovac.
Radionice su bile namijenjene učenicima drugih razreda srednje Medicinske škole Karlovac.
Obilježavanje značajnih datuma iz područja zaštite prirode provodimo s ciljem edukacije i promocije očuvanja voda i šuma kao prirodnih resursa, a ovogodišnji program će biti usmjeren na vodene ekosustave i njihovu povezanost s krškim podzemljem i nadzemnim pokrovom.
Kroz temu „Voda u kršu“ učenicima se približio pojam hidrogeologije što obuhvaća proces razvoja krša i kretanje vode u kršu. Tema „Obnova šuma“ obradila je prirodnu obnovu šuma u hrastu i bukvi, a kroz radionice učenici su upoznali povezanost vode sa živim svijetom, odnosno florom i faunom.

 


Projekt EXCOVER
(Karlovac, 13. ožujka 2019. godine)

naturaviva

Projekt EXCOVER
(Experience, Discover & Valorise Hidden Treasure Towns and Sites of Adriatic Area)
Program prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija –Hrvatska 2014.-2020.
Italija i Hrvatska prepune su lokaliteta bogate kulturne i prirodne baštine koje unatoč velikom potencijalu posjećuje mali broj turista. Glavni cilj projekta je povećati broj turista u skladu sa kulturnim i prirodnim potencijalom područja te smanjiti turističku sezonalnost obiju zemalja. Projektom se želi  doprinijeti ravnomjernijem rasporedu turista te rasteretiti područja prevelike koncentracije turista. Projektom se razvija strategija koja ne zahtjeva velika ulaganja i omogućuje održivo korištenje resursa. Projekt doprinosi ostvarivanju Prioritetne osi 3: Okoliš i kulturna baština; specifičnog cilja 3.1: Poboljšanje sustava zaštite i upravljanja kulturnom i prirodnom baštinom na održiv i prostorno uravnotežen razvoj.
Javna ustanova NATURA VIVA prezentirala je unutar Kick-off Meeting-a, održanog 13. ožujka 2019. u prostorijama JU AQUATIKA, prirodne vrijednosti Karlovačke županije i njihov potencijal za razvoj i unaprjeđenje turističke ponude županije, na održivim principima.

 

 

Veljača 2019.

Održavanje spomenika parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj u Karlovcu
(Karlovac, veljača 2019. godine)

naturaviva

Ovaj tjedan obavljaju se radovi održavanja spomenika parkovne arhitekture u Karlovcu, Vrbanićevog perivoja.
Zbog prisutnosti suhih grana i opasnosti od loma istih provodi se redovno održavanje orezivanjem i redukcijom krošnji stabala te uklanjanjem pojedinih stabala po potrebi. Tijekom radova pristupiti će se stručnoj procjeni svakog pojedinog stabla kako bi se ukoliko je moguće produžio životni vijek stabla bez opasnosti po posjetitelje.
Radovi se izvode sukladno elaboratu „Procjena zdravstvenog stanja i statike stabala u Vrbanićevom perivoju u Karlovcu“ (dr. sc. Milan Pernek, 2018. g.). Elaborat je financirala Javna ustanova u okviru svojih stručnih djelatnosti.
Najznačajniji štetni čimbenici, koji utječu na stabla urbanih sredina, mogu se podijeliti na antropogene, biotičke i abiotičke. Kombinacija čimbenika – trenutačni i jaki stres zbog jednog od štetnih čimbenika (npr. defolijacija) i/ili kronični i trajni stres (npr. nedostatak hranjiva ili loši stanišni uvjeti) utječu na sposobnost stabla da podnese daljnji stres okoline. Ukoliko se takve stresne situacije nastavljaju ti se čimbenici kumuliraju i stablo postaje sve slabije i slabije te postaje neotporno i na slabije patogene te konačno ugiba od interakcije.
Nositelj ovih zahvata je Grad Karlovac, a izvođač radova tvrtka Zelenilo d.o.o..
U nastavku donosimo nekoliko fotografija.

 

1. dionička radionica za izradu stručne podloge za prijedlog plana upravljanja za risa (Lynx lynx)
(Ogulin, 20. veljače 2019. godine)

naturaviva

U okviru uključivanja u konzultacijski proces „Izrada prijedloga planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama (s akcijskim planovima)''-ris,  JU NATURA VIVA (koju je predstavljao čuvar prirode Darko Radečić) je sudjelovala je na 1. dioničkoj radionici za izradu stručne podloge za prijedlog plana upravljanja za risa ( Lynx lynx)  koja je održana u Pučkom Otvorenom učilištu u Ogulinu 20. veljače 2019. godine.
Organizator radionice je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, koje je za potrebe plana upravljanja s akcijskim planom za risa angažiralo udrugu BIOM, koja će izraditi stručnu podlogu za prijedlog PUAP za risa. Za risa su dosada izrađena dva plana upravljanja : prvi za razdoblje od 2005. do 2010. godine, te drugi za razdoblje od 2010. do 2015. godine (revizija).  Revizijom Plana upravljanja ocijenit će se uspješnost provedbe aktivnosti i dostizanja ciljeva Plana upravljanja risom za razdoblje od 2010. do 2015. godine.
Od strane organizatora Ministarstva zaštite okoliša i energetike i predstavnika udruge BIOM  kao dionici radionice upoznati smo o ocjeni provedbe prethodnih planova upravljanja, koje je podrazumijevalo osvrt na dosadašnje aktivnosti te prioriteti za buduće aktivnosti.
U okviru radionice održano je nekoliko prezentacija od strane Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, Veleučilišta u Karlovcu, Udruge BIOM o stanju populacije risa, rezultatima konzultacijskih sastanaka s lovcima i županijskim lovačkim savezima, a kroz  grupni rad dionika obrađene su  i definirane aktivnosti koje je u narednom periodu potrebno provesti u svrhu očuvanja risa (prikupljanje informacija o stavovima svih dionika važnih u očuvanju velikih zvijeri, kroz komunikaciju s dionicima sagledati njihove stavove, obaveze i potrebe kako bi se zajednički osmislile konkretne i učinkovite aktivnosti za očuvanje risa.

 

 

Gupčeva lipa
(14. veljače 2019. godine)

naturaviva

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) i Statutu Javne ustanove NATURA VIVA koji jasno definira ciljeve zaštite i obaveze i djelatnost JU u slijedećoj formi: ''…djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, djelatnost nadzora provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja, te sudjeluje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring)...'' vidljiv je djelokrug rada JU koji podrazumijeva upravljanje zaštićenim područjem i vrstama i staništima.

Lipa nije ugroženo niti rijetko stablo stoga u kontekstu zaštite prirode nije zaštićena vrsta u RH, međutim primjerak Gupčeve lipe pod direktnom je ingerencijom upravljanja i zaštite Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije, iz razloga jer je zaštićena kao pojedinačno stablo u kategoriji spomenik prirode (od 1957. godine) zbog svoje starosti i povijesne važnosti te danas predstavlja živi suvenir.

Važno je reći da potomci, kao mlade sadnice s DNK-om spomenute zaštićene lipe nisu pojedinačno zaštićena stabla. Dakle, lipa je plemenito, dugovječno i ljekovito stablo te predstavlja simbol Slavena i običaja. U ovom slučaju ipak je vezana na povijesno-kulturnu konotaciju Seljačke bune 1573. godine i prostorno na Krapinsko-zagorsku županiju.

No, treba pohvaliti incijativu entuzijasta za stvaranje potomaka Gupčeve lipe preko Živog arhiva i to znanstvenim pristupom jer će se tako promovirati povijesna priča Krapinsko-zagorske županije te će sadnice poslužiti za moguću sadnju drvoreda i aleja. Ova inicijativa nije zakonska obaveza, nego u konačnici služi u znanstveno-uzgojne i turističke svrhe.

Ove godine na natjecanju Europsko stablo 2019. godine Hrvatsku predstavlja Gupčeva lipa iz Gornje Stubice koju je nominirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije.

Glasanje za europsko stablo 2019. godine traje od 1. do 28. veljače 2019. godine.
Glasati možete elektronskim putem na stranicama projekta Europsko stablo godine:
https://www.treeoftheyear.org

Podržite ovo natjecanje i dajte svoj glas Gupčevoj lipi.

 

 

Povijest okoliša - recentni primjer prirodne sukcesije u Karlovačkoj županiji
(Karlovac, 13. veljače 2019. godine)

naturaviva

Što je povijest okoliša?

Odgovor na pitanje iz naslova glasi da je to vrsta povijesti koja teži razumijevanju života, rada i mišljenja ljudskih bića u odnosu na ostalu prirodu kroz promjene koje donosi vrijeme.

Definiranje povijesti okoliša, kao što sam naslov sugerira, bavi se  definiranjem područja, ali i ključnim pitanjima kojima se povjesničari okoliša bave. Njihov odabir tema može se podijeliti u tri vrlo široke kategorije: (1) utjecaj okolišnih faktora na ljudsku povijest; (2) promjene okoliša uzorkovane ljudskim djelovanjem i mnogi načini kako se one odražavaju na tijek promjene u ljudskim društvima; (3) povijest ljudskog mišljenja o okolišu i načini kako obrasci ljudskih stavova motiviraju djelovanje koje utječe na okoliš. Bitno je pozicionirati povijest okoliša među znanstvenim disciplinama, odnosno njen odnos prema društvenim, humanističkim i prirodnim znanostima. Sama povijest okoliša toliko je interdisciplinarna da pisanje o ovoj problematici nije rezervirano isključivo za povjesničare, već su važan doprinos razvoju dali i znanstvenici iz drugih disciplina, pogotovo geografi, filozofi, antropolozi i biolozi.

Činjenica da ljudsko djelovanje danas nadilazi pojedine ekosustave te se najčešće proteže kroz čitavu biosferu transcendirajući državne granice, potaknula je potrebu za proučavanjem povijesti okoliša na planetarnoj razini. Svjetska je povijest okoliša najobuhvatniji pristup ovoj tematici koji potencijalno može izbrisati većinu granica i ponuditi korisne međunarodne usporedbe.

Povijest okoliša kao multidisciplinarna znanost u Hrvatskoj se počela razvijati pod okriljem historijske geografije pa i kulturne geografije, te predstavlja sintezu u promjeni okoliša pod antropogeniziranim utjecajima kroz vrijeme. Postoji mnoštvo primjera unutar Karlovačke županije, za primjer je uzet sjeverozapadni prostor Karlovačke županije, od zaista mnogo primjera koji se mogu izdvojiti gdje se potonjim foto dokazima iz katastra vidi promjena kultuviranog prostora u funkciji ljudi tijekom 19. stoljeća u recentni proces reforestacije, i sukcesije prirode kao svojstven način zatvaranja kultiviranog prostora u doprirodnu i prirodnu domenu.

Geoprostor se nalazi unutar Općine Žakanje, te je temeljna odrednica nekada kultivirani prostor (pojas vinograda) iz 1861. godine vidljivo iz katastarskog plana, i recentni prostor koji je pod direktnom sukcesijom šuma te popratne flore i faune. Pojam nekada kulturnog pejzaža služi samo za percepciju iskoristivosti prostora 19. stoljeća kao i resurs povijesnih zbivanja. Danas taj resurs postaje prirodna vrijednost u konkretnoj biomasi u zrelosti procesa reforestacije. Razvoj kulturnog pejzaža u razvoju i u konačnoj degradaciji ove mikrolokacije samo je jedan u nizu primjera čijim razvojem se može baviti povijest okoliša. Rezultat sukcesije prirode je u domeni demografskog potencijala koji je izražen i u padanju.

Zaključno treba reći da je danas povijest okoliša i kod nas vrlo dinamično interdisciplinarno znanstvenoistraživačko područje, a među disciplinama nositeljicama istraživanja svakako se ističu geografija i povijest. Sukladno tome sve više ima literature u stručnom poimanju promjene okoliša kroz povijesna razdoblja. 

 

LIFE konferencija – rezultati i dobrobiti LIFE projekata
(Zagreb, 12. veljače 2019. godine)

naturaviva

Jučer je u Zagrebu, 12. veljače 2019. u Dvorani Vatroslava Lisinskog (mala dvorana) održana „LIFE konferencija – rezultati i dobrobiti LIFE projekata“ u organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Program LIFE financijski je instrument Europske unije putem kojeg se sufinanciraju projekti koji provode konkretne mjere zaštite i poboljšavaju provedbu europskog i nacionalnog zakonodavstva na području zaštite okoliša, prirode i klime. Kroz LIFE projekte sufinancira se primjena inovativnih metoda i unaprjeđenje postojećeg znanja i prakse.

Cilj konferencije je bio predstaviti rezultate i korist koju LIFE projekti donose zaštiti okoliša, prirode i klime. Na konferenciji su bili predstavljeni uspješni hrvatski i inozemni projekti koji su prezentirali provedene aktivnosti, ostvarene rezultate i prijenos tih rezultata u druga područja i sektore te dobrobit koju je organizacija imala od provedbe LIFE projekata. Uz konferenciju, održao se i sajam LIFE projekata koji se provode u Hrvatskoj te su sudionici bili u mogućnosti dobiti informacije izravno od korisnika projekata.

Konferencija je bila namijenjena predstavnicima svih sektora društva koji su zainteresirani za prijavu LIFE projekata, preuzimanje rezultata ili implementaciju u lokalne i nacionalne politike.

Ispred Javne ustanove NATURA VIVA  sudjelovale su ravnateljica Javne ustanove NATURA VIVA Spudić Darka, te viša stručna suradnica Dakić Leopoldina.

 

 

Radni sastanak oko potencijalne nominacije Petrove gore za međunarodni park tamnog neba
(Karlovac, 8. veljače 2019. godine)

naturaviva

Dana 8. veljače 2019. u prostorijama JU NATURA VIVA, održan je sastanak predstavnika Hrvatskih šuma i Javne ustanove NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Karlovačke županije na temu nominacije Petrove gore za Međunarodni park tamnog neba inicirane od strane Astronomskog društva Beskraj iz Zagreba.

Naime, prema kriterijima Međunarodne udruge za tamno nebo (International Dark Sky Association), za proglašenje Međunarodnog parka tamnog neba nominacija mora sadržavati pismo podrške od ustanove koja upravlja zaštićenim područjem, kao i drugih subjekata koji upravljaju područjem (Hrvatske šume, Općine Vojnić i Gvozd).

Tijekom sastanka dogovoreni su neki od uvjeta za realizaciju ove prijave, a tijekom idućeg razdoblja komunikacija će se nastaviti i s Općinama i Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Sisačko–moslavačke županije te s prijaviteljem, kako bi se finalizirali svi uvjeti i tekst konačne prijave.

 

 

Održan je nadzor u zaštićenom području prirode Cret Banski Moravci
(6. veljače 2019. godine)

naturaviva

Dana 6. veljače održan je nadzor u zaštićenom području prirode, točnije u posebnom florističkom (botaničkom) rezervatu Cret Banski Moravci te u spomeniku parkovne arhitekture Marmontovoj aleji.

Redovnom nadzoru i razradi o aktualnoj zaštiti prisustvovali su viši inspektor zaštite prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike Damjanović Andrija, čuvar prirode Radečić Darko ispred Javne ustanove te pročelnica odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša Karlovačke županije, Jarnjević Marina. Nakon razmatranja aktualnosti lokaliteta, slijedio je terenski obilazak spomenutih lokaliteta pri čemu se obavio nadzor zaštićenog područja prirode Cret Banski Moravci s ciljem promocije i upoznavanja nadležnih institucija o aktivnostima koje će Javna ustanova tokom 2019. godine provoditi u navedenom zaštićenom području, a odnose se na održavanje postojećih poučnih ploča, postojeće šetnice, čišćenja, održavanje radionica u istom i suradnji s učenicima i nastavnicima Osnovne škole Skakavac.

Sukladno nedavnom Svjetskom danu močvarnih staništa (2. veljače) pri čemu smo istakli dolinu Dretulje kao jednu od većih površinom cretnih staništa, Cret Banski Moravci također je jedno od rijetkih preostalih močvarnih područja u našoj županiji, te ujedno i područje Natura 2000, te zbog toga je važno da ga održimo takvog, te da  kroz edukaciju i promociju podižemo svijest o važnosti močvarnih i vlažnih staništa. Naime, danas, močvare nestaju tri puta brže od šuma. Gubitak i degradacija močvarnog područja je glavna briga, jer doprinosi globalnom zagrijavanju pretvarajući ove prirodne bazene ugljika u izvore emisija. Izgaranje i isušivanje tresetišta čini desetinu godišnjih emisija fosilnih goriva dok degradacija močvara doprinosi gotovo četvrtini globalnog ispuštanja metana.

 

 

Povodom Svjetskog dana močvarnih staništa (2. veljače)
''Močvarna staništa – prirodno rješenje za recentne klimatske promjene''    
(2. veljače 2019. godine)

naturaviva

Močvarna područja su najučinkovitiji bazeni pohrane ugljika na našem planetu, što je znanstveno dokazano.
Sporazum o klimatskim promjenama u Parizu prepoznaje ulogu koju močvara ima u ograničavanju količine ugljika u atmosferi. Močvare su prirodno rješenje za najzahtjevniji izazov s kojim se suočavamo - kako se nositi s klimatskim promjenama, te kako smanjiti globalno zagrijavanje na razinu ispod 2 °C.
Danas, kada se ljudi okupljaju kako bi proslavili Svjetski dan močvarnih staništa, idealan je trenutak za razmišljanje o vrijednosti močvara i kako možemo iskoristiti prirodnu snagu ovog ekosustava kako bismo okrenuli smjer gibanja klimatskih promjena. Npr. tresetišta pokrivaju samo tri posto kopnene površine planeta Zemlje. Ipak, ona su skladišta gotovo trećinu ukupnog ugljika na kopnu. To je dvostruko više od svih svjetskih šuma. Obalna močvarna područja, kao što su slane močvare, mangrove i morska trava, također su neki od najugroženijih ekosustava na svijetu. Koraljni grebeni i mangrove apsorbiraju udare olujnih udara i tsunamija u obalnim područjima, dok u unutrašnjosti kopna, močvare upijaju kišu, smanjuju poplave i odgađaju početak suše. One su ključne za prilagodbu klimi i izgradnju otpornosti.
No, međutim više od trećine naših močvarnih staništa izgubljeno je u samo 45 godina. Danas, močvare nestaju tri puta brže od šuma. Svjetski koralji se suočavaju s izumiranjem na 1.5 °C i izvjesnim izumiranjem pri globalnom zagrijavanju od 2 °C. Gubitak i degradacija močvarnog područja je glavna briga, jer doprinosi globalnom zagrijavanju pretvarajući ove prirodne bazene ugljika u izvore emisija. Izgaranje i isušivanje tresetišta čini desetinu godišnjih emisija fosilnih goriva dok degradacija močvara doprinosi gotovo četvrtini globalnog ispuštanja metana.

Godine 2018., članice Ramsarske konvencije o močvarama dogovorile su se o mjerama koje štite, obnavljaju i održivo upravljaju tresetištima i obalnim ekosustavima kao priznanje važne uloge močvarnih područja u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama.
Prednosti su jasne; potrebno je više ambicije da se takve inicijative hitno pojačaju. Svi mi možemo pridonijeti preokretu gubitka močvara, tako da i dalje koristimo ključne usluge koje pružaju prirodi i ljudima.

Imamo rješenja. Samo trebamo volju i djelovanje. Nismo nemoćni protiv klimatskih promjena.

Sukladno ovom uvodu, i Hrvatska ima močvarna staništa, te ističemo ove godine dolinu Dretulje na prostoru Karlovačke županije. Glavna značajka ove doline su prostrana močvarna područja koja prekrivaju čitavu dolinu i travnjačke padine s obje strane rijeke s naglašenom bioraznolikošću.
Dolina rijeke Dretulje smještena je unutar granica općine Plaški. Rijeka izvire na zapadnom obodu plaščanskog polja u podnožju masiva Male Kapele, oko 2 km zapadno od središta Plaškog. Na nadmorskoj visini od oko 375 m, više pojedinačnih izvora različitog intenziteta oblikuje glavnu maticu rijeke. Najobilniji izvor Dretulje na topografskim kartama je najčešće označen toponimom Vrelo Dretulje. Sa sjeverozapadne strane glavnog izvora, na udaljenosti od oko 500 metara nalazi se još jedan manji izvor, najčešće označen toponimom Izvor Dretulje. Voda iz oba izvora spaja se u zajedničko korito te se rijeka mirnim meandričnim tokom pruža plaščanskom dolinom u smjeru sjeveroistoka. Između cestovnog i željezničkog mosta u naselju Plaški, Dretulja prima svoj jedini pritok, rijeku Vrnjiku. Nakon 10 km nadzemnog toka kroz plaščansko polje, Dretulja ponire u blizini zaseoka Jakšići. Ponovno izvire kao izvor rijeke Mrežnice kod Suvače i Zbrega i kao izvor potoka Rudnica kod sela Kamenice.

Osim samog vodotoka i brojnih izvora uz rub doline, osnovno prirodno obilježje doline rijeke Dretulje je prostrani mozaik vlažnih staništa koji obuhvaća gotovo čitavu dolinu i padine s obje strane rijeke. Na tim staništima rastu livadne i livadno-cretne zajednice uvjetovane stalno prisutnom vodom. Osim iz rijeke Dretulje, ova se staništa napajaju brojnim okolnim izvorima, smještenim na padinama i u samoj dolini, a voda se ocjeđuje preko slabo propusne podloge. Čitavo se područje doline Dretulje u prošlosti koristilo za košnju i ispašu stoke, što je uvelike doprinijelo očuvanju postojećih livadnih zajednica. Niski bazofilni cretovi u dolini Dretulje među posljednjim su preostalim cretovima u Hrvatskoj. Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine, kao i Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske ističu vlažne livade kao jedne od najugroženijih, a cretove kao kritično ugrožene tipove staništa. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18), sva vlažna staništa predstavljaju prirodne vrijednosti te ih treba očuvati u prirodnom ili doprirodnom stanju. Svi cretovi predstavljaju ekološki značajna područja te su i na europskoj razini evidentirani kao ugroženi i navedeni kao prioritetna staništa na popisu Dodatka I (Prirodni stanišni tipovi od europskog interesa čija zaštita zahtjeva proglašenje posebnih područja zaštite) Direktive o staništima EU.
Dolina rijeke Dretulje je stanište čak 32 biljne vrste koje se nalaze u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Od toga je 25 strogo zaštićenih i 32 zaštićene vrste po ZZP (Zakon o zaštiti prirode). Među njima se ističu mnogobrojne kaćune: moćvarni kaćun, mali kaćun, crnocrveni kaćun, trozubi kaćun i ostale vrste: močvarna trolistica, širokolisna suhoperka i druge.  Na ovim vlažnim livadama nalazimo i jedan endem dinarskih krških polja, procjepak.

Sva područja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova na državnoj i međunarodnoj razini, uključujući i cretove, definirana su kao ekološki značajna područja. Takva područja su dio EKOLOŠKE MREŽE HRVATSKE, a nakon pridruživanju EU dio su europske ekološke mreže NATURA 2000.

Zaključno, osnovna smjernica trebala bi biti poticanje sustavnih florističkih, faunističkih, mikoloških i ekoloških istraživanja staništa u dolini rijeke Dretulje, jer će njihovi rezultati značajno pridonijeti pravilnom upravljanju ovim zaštićenim područjem. Neophodno je i istražiti tradicionalne načine gospodarenja tim prostorom te razviti sustav poticaja predviđen ZZP-om. Za područje doline gornjeg toka rijeke Dretulje predlaže se zaštita u kategoriji posebnog stanišnog rezervata. Svrha zaštite je trajno očuvanje vlažnih staništa ugroženih na državnoj i europskoj razini, te svih svojti koje na njima obitavaju.

Foto galerija:

 

 

Siječanj 2019.

Okrugli stol: UTJECAJ HIDROELEKTRANA NA LJUDE I OKOLIŠ   
(Zagreb, 28. siječnja 2019. godine)

naturaviva

Okrugli stol: UTJECAJ HIDROELEKTRANA NA LJUDE I OKOLIŠ

 

U Zelenoj akciji je u ponedjeljak, 28. siječnja 2018. održan okrugli stol “Utjecaj hidroelektrana na ljude i okoliš” na kojem je sudjelovalo 30-ak predstavnika institucija, nevladinih organizacija te zainteresiranih građana i građanki. Tema okruglog stola bio je trend izgradnje malih hidroelektrana u regiji, koje se često promovira kao 'zelen' izvor energije, no koje često mogu imati vrlo negativan utjecaj na prirodu i lokalne zajednice. Neke od tih problema su na konkretnim primjerima ilustrirali uvodničari iz WWF Adria, Ureda pučke pravobraniteljice, Hrvatskog instituta za biološku raznolikost te kolege_ice iz Centra za životnu sredinu (BiH) i NVO Green Home (Crna Gora), koji su pomogli da se čitav problem stavi u širi regionalni kontekst. Nadamo se da će podijeljena iskustva i uspostavljeni kontakti u budućnosti doprinijeti efikasnijoj zaštiti naših rijeka od štetnih hidroenergetskih zahvata.

Kao predstavnici Karlovačke županije sudjelovali su djelatnici JU NATURA VIVA (Dino Pečaver; viši stručni suradnik-edukator), ODSJEK ZA PLANSKE POSLOVE I ZAŠTITU OKOLIŠA KARLOVAČKE ŽUPANIJE (voditeljica: Vjeruška Stanišić, dipl.ing.agr.), te ODSJEK ZA PROSTORNO UREĐENJE I GRADITELJSTVO KARLOVAČKE ŽUPANIJE (Ana Valić, dipl.ing.građ.).

  1. Okrugli stol: UTJECAJ HIDROELEKTRANA NA LJUDE I OKOLIŠ 
    (Zagreb, 28. siječnja 2019. godine)

 

Prezentacija zaštićenih lokacija na području Karlovačke županije        
(Karlovac, siječanj 2019. godine)

naturaviva

Danas je u prostorijama JU Regionalne razvojne agencije održana prezentacija koju je pripremila JU Natura Viva. Tema prezentacije je bila usmjerena na predstavljanje zaštićenih lokacija kojima na području Karlovačke županije upravlja upravo JU Natura viva. Osim ravnateljice Nature Vive Darke Spudić sa svojim suradnicima, sastanku je u ime Karlovačke županije prisustvovala zamjenica župana Martina Furdek- Hajdin, pročelnica UO za graditeljstvo i okoliš Marina Jarnjević, pročelnik UO za gospodarstvo Željko Fanjak sa suradnicom, ravnatelj JU Regionalne razvojne agencije Vilko Klasan i ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Mario Kečkeš. Nakon prezentacije, raspravljalo se o potencijalu ulaganja kroz sektor turizma i o mogućnostima financiranja iz EU fondova.

slunj

 

SURADNJA JAVNE USTANOVE NATURA VIVA I KARLOVAČKE ŽUPANIJE    
(Karlovac, siječanj 2019. godine)

slunj

Vezano uz sektor zaštite prirode u Karlovačkoj županiji u tijeku je razmatranje Programa rada Javne ustanove Natura za 2019. godinu u suradnji s Upravnim odjelom za graditeljstvo i okoliš Karlovačke županije. Na redovnom sastanku je sa strane Karlovačke županije sudjelovala pročelnica Marina Jarnjević, a iz JU ravnateljica Darka Spudić sa suradnicom Martinom Petrak. Obzirom na specifičnost djelokruga rada i obaveze JU kao proračunskog korisnika, ostvarena je kontinuirana suradnja sa UO za graditeljstvo i okoliš, kako bi se sve potrebne aktivnosti i projekti proveli  u zakonskim okvirima i sukladno strateškim potrebama županije i Javne ustanove. Zajednički cilj je osigurati održivo korištenje prirodnih resursa kojima se naša županija ponosi, prije svega se misli na područja NATURA 2000 za koja smo se kao članica EU obvezali unaprijediti i dugoročno očuvati te istovremeno iznaći kvalitetne uvjete korištenja. Poseban naglasak je na aktivnosti koje se provode u okviru tri EU projekta na kojima je javna ustanova partner.
Javna ustanova u okviru poziva „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine“ KK.06.1.2.02 financiranog od Europskog fonda za regionalni razvoj kao partner sudjeluje na provedbi dva europska projekta.
Nositelj prvog projekta „Susret s rijekom“ je Karlovačka županija, a partneri pored Javne ustanove NATURA VIVA su Grad Karlovac, Grad Ozalj, Grad Ogulin, Razvojna agencija Karlovačke županije, Turistička zajednica grada Ogulina i Turistička zajednica grada Ozlja.
Projekt će u svojem ostvarenju doprinijeti održivom korištenju prirodnih resursa i očuvanju biološke ravnoteže područja NATURA 2000 rijeka Korane, Kupe i Ogulinsko-plaščanskog područja, posebno kroz povećanje turističke privlačnosti ovih područja te podizanje svijesti posjetitelja i opće javnosti o potrebi njihova očuvanja.
Nositelj drugog projekta je Grad Slunj, a partner pored Javne ustanove NATURA VIVA je Turistička zajednica Grada Slunja.Projektom će se uložiti u posjetiteljsku infrastrukturu namijenjenu za bolje usmjeravanja kretanja i doživljaja posjetitelja, kao i za mogućnost pružanja više sadržaja unutar Značajnog krajobraza Slunjčica osiguravajući pritom rast broja posjetitelja, ali s boljim uvjetima za očuvanje prirodne baštine. Stoga osim infrastrukturnih zahvata i ulaganja u edukativne elemente u prostoru, će se u suradnji s partnerima projekta definirati jedinstvene sadržaje za različite profile posjetitelja (znanstveni sektor, istraživači, školski uzrast djece, cikloturisti, grupe slijepih i slabovidnih osoba).
Treći europski projekt gdje je Javna ustanova NATURA VIVA  partner je „Written On Water“ u okviru Erasmus+ programa zajedno s Gimnazijom Karlovac te partnerima iz Italije i Poljske: GRAIA (Gestione Ricera Ambientale Ittica Acque) iz Varano Borghi (Italija), Škola CALINI iz Brescia (Italija), Udruga GAJA iz Wilkowice (Poljska), Škola drvne industrije iz Žywiec (Poljska). Cilj projekta je poboljšanje razvoja vještina kod učenika iz škola partnera, uključujući i razumijevanje znanstvenih metoda, znanje laboratorijskih vještina i ostvarenje stručnog rječnika na stranom jeziku. Fokus WoW projekta su rijeke, stoga i udruživanje partnera koji već imaju iskustva u radu na lokalnim rijekama s velikom biološkom raznolikošću.
I nadalje se nastavlja aktivna suradnja  s Karlovačkom županijom na svakodnevnoj razini po pitanju administrativnih procedura ishođenja mišljenja i dopuštenja za zahvate u zaštićenim područjima i područjima NATURA 2000, te zajedničko planiranje stručnih aktivnosti i projekata s područja zaštite prirode kojima bi se očuvalo i unaprijedilo stanje prirodne baštine i osiguralo korištenje usluga ekoloških sustava u smislu razvoja naše županije.

 

 

Vrh stranice


 


Javna ustanova NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije
47000 Karlovac, Jurja Križanića 30
Tel/fax: 047/601-479, 601-284
e-mail: karlovac.nature@ka.t-com.hr

Početna stranica