O nama Zaštićena područja Karta Kontakt Novosti i događanja Uključite se Aktivnosti i projekti Ekološka mreža Karlovačke županije O nama Zaštićena područja Karta Kontakt Novosti i događanja Uključite se Aktivnosti i projekti

 

Klikni za naš facebook

 


Novosti i događanja

>> Arhiva - Novosti i događanja

 


 

ŠIŠMIŠI OTVARAJU SVOJ DOM
GEOMORFOLOŠKI SPOMENIK PRIRODE ŠPILJA VRLOVKA
- POSJEĆIVANJE svibanj, lipanj 2019. -

Nakon uređenja infrastrukture za posjetitelje u okviru Projekta integracije u EU Natura 2000 (NIP), Javna ustanova NATURA VIVA u suradnji s Općinom Kamanje organizira prihvat posjetitelja u zaštićenom području geomorfološki spomenik prirode špilja Vrlovka uz stručno vođenje u špilji organizirano od strane djelatnika Javne ustanove.
Zbog stalnog boravka šišmiša, posjećivanje špilje će biti omogućeno od 01. svibnja do 14. lipnja 2019.g. Naime, njihov „zimski san“ odnosno hibernacija traje tijekom zime do toplijih dana te predlažemo svim potencijalnim posjetiteljima da nas kontaktiraju na tel. 047/601 479 ili mail karlovac.nature@ka.t-com.hr kako bi najavili svoju posjetu. Špilju je moguće posjetiti i upoznati njene stanovnike po najavi četiri dana u tjednu od 13:00 do 16:00 sati.

Naturaviva


Sve vrste šišmiša u Hrvatskoj zaštićene su zakonom kao strogo zaštićene zavičajne svojte Zakonom o zaštiti prirode (NN15/18,14/19), Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013, 15/2014, 73/2016). U špilji Vrlovki je zabilježeno 5 vrsta šišmiša, od kojih neke vrste imaju porodiljne i zimske kolonije čije uznemiravanje je sukladno legislativi EU strogo zabranjeno zbog čega je špilja tijekom ljetnih i zimskih mjeseci zatvorena za posjetitelje.

POSJETE (po najavi) od 13:00 – 16:00 četiri dana tjednu.
NAJAVA radnim danom dva dana ranije na tel. 047/601 479
ili mail: karlovac.nature@ka.t-com.hr
Uplata se vrši na račun javne ustanove prije posjeta špilji.

Odrasli pojedinačno osoba 30,00 kn
Učenici/studenti pojedinačno osoba 20,00 kn
Obiteljska komad 60,00 kn
Grupe 15 osoba 150,00 kn
Djeca do 7 godina osoba besplatno

CIJENA ULAZNICE
(u cijenu je uključen
PDV i stručno vodstvo)

 


Vodiči Javne ustanove:  Josip Šut 091 787 5976

                                        Ana Ladika 099 475 8819

Minimalan broj posjetitelja za organiziranje obilaska: 8 posjetitelja
Špilju nije moguće posjetiti bez vodiča organizirano od  strane Javne ustanove NATURA VIVA.

UPUTA ZA POSJETITELJE:
Temperatura u špilji kreće se cijele godine oko 13°C pa je potrebno odjenuti topliju odjeću i adekvatnu zatvorenu obuću. Posjet špilji traje oko 30 minuta. Ne preporučamo ulazak osobama koje pate od klaustrofobije.

KAKO DOĆI DO NAS:
Špilja Vrlovka nalazi se u Kamanju (Karlovačka županija). Ukoliko dolazite cestom iz smjera Ozlja u Kamanju skrenite desno (označeno zelenom pločom „špilja Vrlovka“). Ukoliko dolazite iz smjera Slovenije, u Kamanju skrenite lijevo prateći zelenu oznaku „špilja Vrlovka“. Nastavite pratiti put ravno do kraja asfalta  te dalje po bijeloj cesti koja skreće desno do našeg prezentacijskog centra (ukupno 450 m). Ukoliko dolazite iz smjera Slovenije, u Kamanju skrenite lijevo prateći zelenu oznaku „špilja Vrlovka“.

>> Pravila posjećivanja (pdf, 0.60 MB)

 

 

 


Karlovac, 18. srpnja 2018. godine

 

POVJESNI TRENUTAK ZA ZAŠTITU PRIRODE KARLOVAČKE ŽUPANIJE I JAVNU
USTANOVU NATURA VIVA

JAVNA USTANOVA NATURA partner je na dva vrijedna EU projekta:

  1. Karlovačkoj županiji na projektu – „Susret s rijekom“ 
  2. Gradu Slunju na projektu -  „Vodene tajne Slunja“.

Svečano potpisivanje vrijednih Ugovora za dodjelu bespovratnih sredstava iz EU fonda OP „Konkurentnost i kohezija 2014-2020“, investicijskog prioriteta 6c „Očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine“, Specifičnog cilja 6c2 „Povećanje atraktivnosti, edukativnog kapaciteta i održivog upravljanja odredištima prirodne baštine“ kojim se planira sufinanciranje troškova gore navedenih projekta, održalo se 16. srpnja u Rastokama na imanju obitelji Kovačić.
Više informacija možete pronaći na sljedećim linkovima:
MRRFEU o potpisanim projektima: https://razvoj.gov.hr/vijesti/230-milijuna-kuna-za-zastitu-okolisa-razvoj-e-usluga-i-odrzivi-urbani-razvoj/3867
Karlovačka županija o potpisanim projektima: https://www.kazup.hr/52-clanci/1000723-svecano-potpisivanje-ugovora-o-dodjeli-bespovratnih-sredstava.html
Grad Slunj o potpisanim projektima: https://www.slunj.hr/index.php/1570-svecano-potpisivanje-vrijednih-ugovora-u-rastokama
Oba projekta provode se na zaštićenim područjima županije i područjem NATURA 2000 kojima upravlja Javna ustanova NATURA VIVA a što je bio i glavni uvjet natječajne dokumentacije. Oba projekta plod su dugogodišnje suradnje s lokalnom zajednicom i sustavnog upravljanja zaštićenim prirodnim vrijednostima županije.
Dakle zaštita prirodne baštine i promicanje održivog razvoja naših zaštićenih područja temelj je svih aktivnosti koje ćemo u narednim godinama provoditi na području županije; gradova Karlovca, Ogulina i Ozlja te na području grada Slunja.
Ovi projekti dokaz su da zaštita prirode može i mora ići ruku pod ruku sa razvojem  međutim samo pod uvjetom da se planira kvalitetno i dugoročno sagledava održivo korištenje prirodnih dobara kojima raspolažemo. Zaštita prirode investicija je u budućnost i nije nikako kočnica već eto kao što vidimo temelj razvoja čitave županije, podrška razvoju lokalnih područja, te temelj za nova radna mjesta.

 


 

Zanimljivosti iz područja zaštite prirode…

Svim čitateljima naše web stranice donosimo par zanimljivosti iz područja zaštite prirode
Potpisan je  ugovor o financiranju projekta Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija EU. Više pročitajte na linku:
http://www.dzzp.hr/novosti/k/potpisan-ugovor-o-financiranju-projekta-razvoj-okvira-za-upravljanje-ekoloskom-mrezom-natura-2000-iz-operativnog-programa-konkurentnost-i-kohezija-eu-1583.html
U Narodnim novinama 114/2017 su objavljena dva nova pravilnika iz područja zaštite prirode. Radi se o Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta, kojeg možete pogledati na linku:
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2017_11_114_2663.html

i Pravilniku o naknadi štete od životinja strogo zaštićenih vrsta, koje možete pogledati na linku:
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_114_2664.html

U Narodnim novinama 15/2018 objavljene su Izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode, možete pročitati na linku:
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_02_15_316.html


projekt

>> Plakat - EU projekta „Susret s rijekom“  (PDF, 1.31 MB)


 

Novosti i događanja

 

Lipanj 2019.

Značajni krajobraz Petrova gora proglašen prvim međunarodnim parkom tamnog neba u Hrvatskoj
(Petrova gora, 17. lipnja 2019. godine)

naturaviva

Nakon dugogodišnjih priprema i brojnih astronomskih aktivnosti koje se od 2007. godine provode na Petrovoj gori u organizaciji astronomskog društva Beskraj, Značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg 17. lipnja 2019. godine službeno je proglašen Međunarodnim parkom tamnog neba prema kriterijima Međunarodne udruge za tamno neboInternational Dark-Sky Association (IDA), prvog i zasad jedinog takvog parka u Hrvatskoj.
IDA je udruga osnovana 1988. godine u SAD-u s ciljem promocije očuvanja noćnog neba od svjetlosnog onečišćenja kroz edukaciju javnosti o važnosti zaštite noćnog neba i odgovornoj upotrebi ekološke rasvjete. Pretjerano rasvjetljavanje okoliša uzrokuje brojne poremećaje ekosustava, ljudskog zdravlja, sigurnosti i negativno doprinosi klimatskim promjenama. https://www.darksky.org/about/
Oznaka međunarodnog parka tamnog neba jedinstven je način promocije zaštite noćnog neba na svijetu, a time ujedno i posebno priznanje zaštićenom krajobrazu kojim se dobiva dodatna vrijednost i atraktivnost ne samo u smislu zaštite prirode, već i u turističkoj ponudi. Oznaka se dodjeljuje zaštićenim područjima prirode koji imaju iznimno tamno nebo prepuno zvijezda te provode programe popularizacije astronomije, edukaciju javnosti o problematici svjetlosnog onečišćenja te aktivnu promociju i program očuvanja noćnog neba za sadašnje i buduće naraštaje. U Europi je trenutno 15 međunarodnih parkova tamnog neba: Mađarska (3), Engleska (2), Nizozemska (2), Njemačka (2), Škotska (2) te Danska, Španjolska, Irska i Wales s po jednim parkom.
Važno je napomenuti da se značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg prostire kroz dvije županije (Karlovačka i Sisačko-Moslavačka) i tri općine (Vojnić, Gvozd i Topusko). Značajnim krajobrazom upravljaju Javna ustanova „Natura Viva“ za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Sisačko-moslavačke županije te Hrvatske šume kao pravna osoba koja gospodari šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu RH na tom području. Pokretač i nositelj procesa prijave značajnog krajobraza Međunarodnim parkom tamnog neba je Astronomsko društvo Beskraj iz Zagreba koje ove godine slavi 20. obljetnicu osnivanja udruge. Proglašenje parka tamnog neba podrazumijevalo je međusobnu podršku navedenih ustanova i općina s ciljem smanjenja svjetlosnog onečišćenja na području parka i okolice.
Procjenjuje se da više od 80% stanovništva Europe više ne može vidjeti Mliječni put iz svog mjesta boravišta („The new world atlas of artificial night sky brightness“). Hrvatska je jedna od država s najvećim rastom svjetlosnog onečišćenja u Europi („Contrasting trends in light pollution across Europe based on satellite observed night time lights“, časopis Nature, 2014.), te je godišnja potrošnja električne energije za javnu rasvjetu po stanovniku dvostruko veća nego u susjednoj Sloveniji. Prema nedavnim mjerenjima, noćno nebo u Zagrebu je tri puta svjetlije od Beča, a sjajnije je čak i od Hong Konga. Nekontrolirano postavljanje javne rasvjete i pretjerani intenziteti osvjetljenja koji rasipa svjetlost u nebo i okoliš imaju dokazane kancerogene učinke za ljude. Svjetlosno onečišćenje gradova prostire se više od stotinu kilometara u okoliš, čime nanosi ogromnu štetu ekosustavu na velikim udaljenostima („Popis znanstvenih istraživanja o svjetlosnom onečišćenju“, Ekorasvjeta.net).
Ipak, u Hrvatskoj još uvijek imamo lokacija s vrlo tamnim noćnim nebom, što je važno ne samo radi očuvanja bioraznolikosti, već i razvoja astroturizma kao jedinstvene turističke ponude tijekom cijele sezone. Proglašenje međunarodnog parka tamnog neba ima veliki značaj za promociju Hrvatske kao destinacije u kojoj se njeguje važnost očuvanja tamnog noćnog neba kao prirodnog ritma izmjene dana i noći. Petrova gora nalazi se relativno blizu Zagrebu, a opet na dovoljnoj udaljenosti da je utjecaj svjetlosnog onečišćenja smanjen, te predstavlja odličnu priliku za edukacijske izlete i upoznavanje iz prve ruke s najstarijom znanosti na svijetu – astronomijom. Astronomi amateri iz Zagreba, ali i cijele Hrvatske, često dolaze na Petrovu goru vršiti astronomska opažanja te snimati spektakularne astrofotografije na popularnim „star partyima“, a svake godine u kolovozu se organizirano promatraju ljetne zvijezde padalice, popularne „Suze sv. Lovre“. Značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg jedno je od rijetkih zaštićenih područja u Europi koje njeguje zvjezdano noćno nebo kao posebnu turističku atrakciju. Mjerenja svjetlosnog onečišćenja na Petrovoj gori pokazuju da je čak i ovdje nebo 1.5x svjetlije od prirodnog noćnog neba, pa će kroz suradnju s obližnjim općinama i implementaciju novog Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja biti potrebno puno truda da se spriječi povećanje svjetlosnog onečišćenja na području parka.
Svjetlosno onečišćenje smanjuje broj vidljivih zvijezda s oko 4.000 na svega 80-tak u gradovima. Od Petrove gore u Hrvatskoj ima i tamnijih lokacija kao što su Lastovo, Lika i Velebit, te neki otoci poput Cresa, Visa, Mljeta i Kornata, no nisu lako dostupne kao Petrova gora. Nažalost, razvitak ljetnog turizma na hrvatskoj obali u potpunosti ignorira turistički potencijal romantičnih šetnji uz more s tamnim nebom prepunim zvijezda i pogledom na Mliječni put, u korist zasljepljujuće i nepotrebne LED rasvjete te bliještećih reklama. U kontinentalnoj Hrvatskoj jedino dostupno mjesto s tamnim nebom je Petrov vrh u blizini Daruvara koji bi radom i zalaganjem članova astronomskog društva „Kumova slama“ mogao postati sljedeći park tamnog neba (karta svjetlosnog onečišćenja u Hrvatskoj).
Nadamo se da će proglašenje parka tamnog neba osvijestiti važnost očuvanja tamnog neba ne samo kao turističkog potencijala, već i zbog zaštite ljudskog zdravlja i cijelog ekosustava koji je tijekom stotina milijuna godina evoluirao uz prirodnu izmjenu dana i noći.

Astronomsko društvo Beskraj
Hrvatske šume d. o. o. Uprava šuma Podružnica Karlovac
Javna ustanova „Natura Viva“ za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Sisačko-moslavačke županije

 

Akcijski plan upravljanja posjetiteljima
(Slunj, 5. lipnja 2019. godine)

naturaviva

Dana 5. lipnja 2019., u popodnevnim satima održana je Prva dionička radionica u sklopu izrade Akcijskog plana upravljanja posjetiteljima u sklopu projekta Vodene tajne Slunja. Radionici su prisustvovali građani Slunja; Rastoka, predstavnici izrađivača Akcijskog plana, JU NATURA VIVA, Turističke zajednice Grada Slunja i Grada Slunja.

 

Svibanj 2019.

 

Prezentaciju projekta „Živjeti s parkom 2019.“
(Vrbanićev perivoj, u petak, 24. svibnja 2019. godine, 10:00 sati)

naturaviva

>> PLAKAT - „Živjeti s parkom 2019.“ (PDF, 1.23 MB)

 

Javna ustanova NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije i Grad Karlovac imaju čast pozivati vas na:

Prezentaciju projekta „Živjeti s parkom 2019.“
koje će se održati u petak, 24. svibnja 2019. godine, s početkom u 10:00 sati

Projekt već tradicionalno, dvanaestu godinu za redom, održava Javna ustanova NATURA VIVA u Spomeniku parkovne arhitekture Vrbanićevom perivoju, uz podršku i u suradnji s Gradom Karlovcem. Ove godine projektne aktivnosti vezane su uz obilježavanje 22. svibnja, Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Republici Hrvatskoj.           

Radionice će voditi djelatnice Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“, Karlovac te članice udruga Free Dance, Karlovac i Carpe Diem, Karlovac, a sudjelovat će učenice i učenici karlovačkih osnovnih škola.

Aktivnosti će se održavati u Vrbanićevom perivoju u Karlovcu, u petak 24. svibnja, od 10 do 12,30 sati i to prema programu koji se nalazi u privitku.  

Kao uvod u najavljeno želimo istaknuti kako je Vrbanićev perivoj sastavnica urbane cjeline grada Karlovca, a zaštićen je s ciljem očuvanja krajobrazne, biološke i kulturne vrijednosti. Stoga Javna ustanova NATURA VIVA, u suradnji s Gradom Karlovcem u Vrbanićevom perivoju redovito provodi brojne aktivnosti s ciljem stručnog održavanja i unaprjeđenja, kvalitetne interpretacije u svrhu edukacije i kontinuirane promocije ovog područja. Između ostalog već dvanaest godina provodi se projekt „Živjeti s parkom“, koji svake godine uključuje razne aktivnosti od revitalizacije, edukativnih radionica, predavanja, šetnji, prezentacija, a sve u svrhu promocije i obnove parka. Također se redovito provode mjere zaštite koje se odnose na njegu i održavanje stabala, monitoring  zdravstvenog stanja te edukaciju svih dionika u prostoru. Sve aktivnosti financijski prati Grad Karlovac kao vlasnik parka i Karlovačka županija kroz Javnu ustanovu NATURA VIVA koja upravlja parkom.

Napominjemo da će se u slučaju lošeg vremena održavanje radionica odgoditi za petak, 31. svibnja u istom terminu.
Unaprijed Vam zahvaljujemo na podršci i veselimo se i ovogodišnjem susretu u Vrbanićevom perivoju.

HODOGRAM AKTIVNOSTI „ŽIVJETI S PARKOM 2019.“
24. svibanj 2019.

Raspored

Govornici

Vrijeme

  1. Pozdravne/ uvodne  riječi

Predstavnici Javne ustanove NATURA VIVA, Grada Karlovca i Karlovačke županije

10:00- 10:10

  1. Promocija novo dizajnirane edukativne ploče postavljene u središtu Vrbanićevog perivoja, ponovno tiskanih publikacija „Ptice Vrbanićevog perivoja“ i „Šišmiši, tajanstveni stanovnici Vrbanićevog perivoja“ te novo izrađenih pločica s nazivima vrsta drveća u perivoju

Djelatnici Javne ustanove NATURA VIVA

10:10- 10:30

  1. Edukativno- kreativna radionica „Žabasta metamorfoza na kre- kre način“

Voditeljice radionice: djelatnice Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac

10:30- 12:30

  1. Edukativno- kreativna radionica oslikavanja uporabnih predmeta na temu bioraznolikosti Vrbanićevog perivoja

Voditeljice radionice: članice udruge Carpe Diem, Karlovac

10:30-12:30

  1. Edukativno- kreativna radionica „Bioraznolikost Vrbanićevog perivoja“

Voditeljice radionice: članice udruge Free Dance, Karlovac

10:30-12:30

  1. Edukativno- kreativna radionica „Rončić- umjetnik i doktor prirodnih znanosti“

Voditeljice radionice: članice udruge Free Dance, Karlovac

10:30- 12:30

  1. Plesna izvedba udruge Free Dance Karlovac

Izvode: članice udruge Free Dance, Karlovac

10:30- 12:30

  1. Anketiranje prolaznika i posjetitelja o poznavanju rončića kao ugrožene i rijetke ptičje vrste krških riječnih staništa

Provode: učenici osnovnih škola uz mentorstvo članica udruge Free Dance, Karlovac

11:00- 12:30

Okvirno trajanje programa: 10:00- 12:30 sati

 

Održana konferencija „Održivi turizam u zaštićenim područjima Republike Hrvatske“
(NP Plitvička jezera, 14. svibnja 2019. godine)

naturaviva

Dana 14. svibnja 2019. godine u Nacionalnom parku Plitvička jezera u organizaciji Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera, Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Ministarstva turizma te pod  pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović održana je konferencija „Održivi turizam u zaštićenim područjima Republike Hrvatske“.
Cilj konferencije bio je poslati snažnu poruku široj javnosti o važnosti zaštite prirode, posebno u zaštićenim područjima jer ona predstavljaju temeljnu vrijednost i jedno od najznačajnijih prirodnih dobara Republike Hrvatske.
Zaštićena područja kao bitni interes turističkog područja  da bi se dugoročno očuvala iziskuju zaštitu, sustavno upravljanje i model održivog turizma te edukacije posjetitelja o zaštiti prirode.
Konferencija se sastojala od izlaganja i dvije panel rasprave na kojima se raspravljalo ponajprije o razvoju održivog turizma a potom o načinu na koji se isti može primjenjivati u praksi. Prikazani su primjeri dobre prakse održivog turizma, modeli reorganiziranja održivog turizma na institucijalnoj razini te nastojanja sektora zaštite prirode da se poveća kvalitetnija usluga i promoviraju vrijednosti zaštićenih područja.
Budući da Karlovačka županija obiluje zaštićenim područjima i sve više se razvija u turističkom smjeru na konferenciji su prisustvovali predstavnici Karlovačke županije iz sektora zaštite okoliša, prirode i turizma.

 

Konferencija za medije na kojoj je predstavljem projekt "Susret s rijekom"
(Karlovac, 8. svibnja 2019. godine)

naturaviva

Dana 08.05.2019. godine je u organizaciji Javne ustanove Regionalna razvojna agencija Karlovačke županije održana konferencija za medije na kojoj je predstavljem projekt "Susret s rijekom" čija je realizacija u tijeku. Nositelj projekta je Karlovačka županija, a partneri na projektu su gradovi Karlovac, Ozalj i Ogulin, Turističke zajednice gradova Ozlja i Ogulina te Javna ustanova NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije. Na konferenciji je je bilo riječi o aktivnostima projekta, financijskoj konstrukciji, te očekivanim rezultatima. Pozdravne govore su održali zamjenica župana Martina Furdek Hajdin i gradonačelnik grada Karlovca Damir Mandić, a prezentacije projekta i Natura 2000 područja održali su zamjenik ravnatelja Javne ustanove Regionalne razvojne agencije Karlovačke županije Krunoslav Kralj i ravnateljica Javne ustanove NATURA VIVA Darka Spudić.
Iz perspektive zaštite prirode izuzetno je važno napomenuti da su sve aktivnosti projekta vezane na lokacije projekta koje su Natura 2000 područja te su osnova za daljni razvoj područja i korištenje istog. Veseli nas činjenica da su upravo ta područja okosnica oko koje se je razvila ideja i u kojoj se vidi potencijal za napredak. Projekt već u ovoj fazi ima vidljivu održivost što je i cilj svakog projekta, a to je mogućnost daljnje interpretacije, edukacije i promocije projektnih područa te povezivanje sa ostalim zaštićenim područjima naše županije.

 

GDi Connect Days
(Zagreb, 8. svibnja 2019. godine)

naturaviva

Dana 8. svibnja 2019. održan je tematski GDi Connect Days na kojem su sudjelovali i djelatnici JU NATURA VIVA. Naime, dan je koncipiran za javni sektor, te govori o tome kako svoje poslovanje, inventar, fizički prostor implementirati u IT sektor radi lakše organizacije svih segmenata rada, pa tako i naše JU NATURA VIVA. Moderni tokovi često  uvjetuju način rada javnog sektora, a sama poanta GISa i lokacije, uvelike olakšava pristup svim komponentama poslovanja ustanova, tvrtki. Za veći uspjeh i implementaciju bitan je i angažman djelatnika javnog sektora.

 

 

Travanj 2019.

 

Sudjelovanje na radionici „Prezentacija Akcijskog plana s ciljem pregleda i nadopuna predloženih aktivnosti za očuvanje ekosustava“
(Slani Dol, PP Žumberak-Samoborko gorje, 10. travanja 2019. godine)

naturaviva

Sudjelovanje na radionici „Prezentacija Akcijskog plana s ciljem pregleda i nadopuna predloženih aktivnosti za očuvanje ekosustava“ na pilot području Javne ustanove „Parko prirode Žumberak-Samoborsko gorje“ u okviru ECO KARST projekta.

U srijedu, 10. travnja djelatnice Javne ustanove NATURA VIVA su sudjelovale na trećoj radionici za dionike okviru ECO KARST projekta s ciljem pregleda i nadopuna aktivnosti koje su dio Akcijskog plana temeljem kojeg će se provoditi aktivnosti koje doprinose očuvanju ekosustava na pilot području „Park prirode Žumberak-Samoborko gorje“. Radionica je održana u Eko - centru  Slani Dol.

Cilj ECO KARST projekta je pridonijeti zaštiti, očuvanju i održivom korištenju krških ekosustava u području Dunava i Dinarida, podizanjem svijesti o uslugama ekosustava i povećanjem broja lokalnih poduzetnika posvećenih poslovima koji potiču bioraznolikost. Projekt uključuje sedam zaštićenih krških područja u sedam različitih zemalja sa zajedničkim značajkama i sličnim izazovima.

Na radionici su s dionicima obrađene dvije teme koje su definirane na ranijim sastancima a to su poljoprivreda i turizam. Također su svim sudionicima predstavljene BIO karte kao prikaz vizije prostora sa sedam usluga ekosustava u koje su uvršteni podaci o stanju ekosustava, teorijskog poslovanja te informacije s ranijih radionica, a namijenjene su upravljačima i vlasnicima zemljišta.

 

 

Ožujak 2019.

 

Obilježen Svjetski dan voda i Svjetski dan šuma
(Karlovac, 22. ožujka 2019. godine)

naturaviva

Javna ustanova NATURA VIVA je i ove godine obilježila Svjetski dan voda u suradnji s različitim suradnicima.
Ove godine uz Svjetski dan voda (22.03.) smo obilježili i Svjetski dan šuma (21.3.) s našim suradnicima Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC i Hrvatske šume, Uprava šuma Karlovac.
Radionice su bile namijenjene učenicima drugih razreda srednje Medicinske škole Karlovac.
Obilježavanje značajnih datuma iz područja zaštite prirode provodimo s ciljem edukacije i promocije očuvanja voda i šuma kao prirodnih resursa, a ovogodišnji program će biti usmjeren na vodene ekosustave i njihovu povezanost s krškim podzemljem i nadzemnim pokrovom.
Kroz temu „Voda u kršu“ učenicima se približio pojam hidrogeologije što obuhvaća proces razvoja krša i kretanje vode u kršu. Tema „Obnova šuma“ obradila je prirodnu obnovu šuma u hrastu i bukvi, a kroz radionice učenici su upoznali povezanost vode sa živim svijetom, odnosno florom i faunom.

 


Projekt EXCOVER
(Karlovac, 13. ožujka 2019. godine)

naturaviva

Projekt EXCOVER
(Experience, Discover & Valorise Hidden Treasure Towns and Sites of Adriatic Area)
Program prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija –Hrvatska 2014.-2020.
Italija i Hrvatska prepune su lokaliteta bogate kulturne i prirodne baštine koje unatoč velikom potencijalu posjećuje mali broj turista. Glavni cilj projekta je povećati broj turista u skladu sa kulturnim i prirodnim potencijalom područja te smanjiti turističku sezonalnost obiju zemalja. Projektom se želi  doprinijeti ravnomjernijem rasporedu turista te rasteretiti područja prevelike koncentracije turista. Projektom se razvija strategija koja ne zahtjeva velika ulaganja i omogućuje održivo korištenje resursa. Projekt doprinosi ostvarivanju Prioritetne osi 3: Okoliš i kulturna baština; specifičnog cilja 3.1: Poboljšanje sustava zaštite i upravljanja kulturnom i prirodnom baštinom na održiv i prostorno uravnotežen razvoj.
Javna ustanova NATURA VIVA prezentirala je unutar Kick-off Meeting-a, održanog 13. ožujka 2019. u prostorijama JU AQUATIKA, prirodne vrijednosti Karlovačke županije i njihov potencijal za razvoj i unaprjeđenje turističke ponude županije, na održivim principima.

 

 

Veljača 2019.

Održavanje spomenika parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj u Karlovcu
(Karlovac, veljača 2019. godine)

naturaviva

Ovaj tjedan obavljaju se radovi održavanja spomenika parkovne arhitekture u Karlovcu, Vrbanićevog perivoja.
Zbog prisutnosti suhih grana i opasnosti od loma istih provodi se redovno održavanje orezivanjem i redukcijom krošnji stabala te uklanjanjem pojedinih stabala po potrebi. Tijekom radova pristupiti će se stručnoj procjeni svakog pojedinog stabla kako bi se ukoliko je moguće produžio životni vijek stabla bez opasnosti po posjetitelje.
Radovi se izvode sukladno elaboratu „Procjena zdravstvenog stanja i statike stabala u Vrbanićevom perivoju u Karlovcu“ (dr. sc. Milan Pernek, 2018. g.). Elaborat je financirala Javna ustanova u okviru svojih stručnih djelatnosti.
Najznačajniji štetni čimbenici, koji utječu na stabla urbanih sredina, mogu se podijeliti na antropogene, biotičke i abiotičke. Kombinacija čimbenika – trenutačni i jaki stres zbog jednog od štetnih čimbenika (npr. defolijacija) i/ili kronični i trajni stres (npr. nedostatak hranjiva ili loši stanišni uvjeti) utječu na sposobnost stabla da podnese daljnji stres okoline. Ukoliko se takve stresne situacije nastavljaju ti se čimbenici kumuliraju i stablo postaje sve slabije i slabije te postaje neotporno i na slabije patogene te konačno ugiba od interakcije.
Nositelj ovih zahvata je Grad Karlovac, a izvođač radova tvrtka Zelenilo d.o.o..
U nastavku donosimo nekoliko fotografija.

 

1. dionička radionica za izradu stručne podloge za prijedlog plana upravljanja za risa (Lynx lynx)
(Ogulin, 20. veljače 2019. godine)

naturaviva

U okviru uključivanja u konzultacijski proces „Izrada prijedloga planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama (s akcijskim planovima)''-ris,  JU NATURA VIVA (koju je predstavljao čuvar prirode Darko Radečić) je sudjelovala je na 1. dioničkoj radionici za izradu stručne podloge za prijedlog plana upravljanja za risa ( Lynx lynx)  koja je održana u Pučkom Otvorenom učilištu u Ogulinu 20. veljače 2019. godine.
Organizator radionice je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, koje je za potrebe plana upravljanja s akcijskim planom za risa angažiralo udrugu BIOM, koja će izraditi stručnu podlogu za prijedlog PUAP za risa. Za risa su dosada izrađena dva plana upravljanja : prvi za razdoblje od 2005. do 2010. godine, te drugi za razdoblje od 2010. do 2015. godine (revizija).  Revizijom Plana upravljanja ocijenit će se uspješnost provedbe aktivnosti i dostizanja ciljeva Plana upravljanja risom za razdoblje od 2010. do 2015. godine.
Od strane organizatora Ministarstva zaštite okoliša i energetike i predstavnika udruge BIOM  kao dionici radionice upoznati smo o ocjeni provedbe prethodnih planova upravljanja, koje je podrazumijevalo osvrt na dosadašnje aktivnosti te prioriteti za buduće aktivnosti.
U okviru radionice održano je nekoliko prezentacija od strane Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, Veleučilišta u Karlovcu, Udruge BIOM o stanju populacije risa, rezultatima konzultacijskih sastanaka s lovcima i županijskim lovačkim savezima, a kroz  grupni rad dionika obrađene su  i definirane aktivnosti koje je u narednom periodu potrebno provesti u svrhu očuvanja risa (prikupljanje informacija o stavovima svih dionika važnih u očuvanju velikih zvijeri, kroz komunikaciju s dionicima sagledati njihove stavove, obaveze i potrebe kako bi se zajednički osmislile konkretne i učinkovite aktivnosti za očuvanje risa.

 

 

Gupčeva lipa
(14. veljače 2019. godine)

naturaviva

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) i Statutu Javne ustanove NATURA VIVA koji jasno definira ciljeve zaštite i obaveze i djelatnost JU u slijedećoj formi: ''…djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, djelatnost nadzora provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja, te sudjeluje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring)...'' vidljiv je djelokrug rada JU koji podrazumijeva upravljanje zaštićenim područjem i vrstama i staništima.

Lipa nije ugroženo niti rijetko stablo stoga u kontekstu zaštite prirode nije zaštićena vrsta u RH, međutim primjerak Gupčeve lipe pod direktnom je ingerencijom upravljanja i zaštite Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije, iz razloga jer je zaštićena kao pojedinačno stablo u kategoriji spomenik prirode (od 1957. godine) zbog svoje starosti i povijesne važnosti te danas predstavlja živi suvenir.

Važno je reći da potomci, kao mlade sadnice s DNK-om spomenute zaštićene lipe nisu pojedinačno zaštićena stabla. Dakle, lipa je plemenito, dugovječno i ljekovito stablo te predstavlja simbol Slavena i običaja. U ovom slučaju ipak je vezana na povijesno-kulturnu konotaciju Seljačke bune 1573. godine i prostorno na Krapinsko-zagorsku županiju.

No, treba pohvaliti incijativu entuzijasta za stvaranje potomaka Gupčeve lipe preko Živog arhiva i to znanstvenim pristupom jer će se tako promovirati povijesna priča Krapinsko-zagorske županije te će sadnice poslužiti za moguću sadnju drvoreda i aleja. Ova inicijativa nije zakonska obaveza, nego u konačnici služi u znanstveno-uzgojne i turističke svrhe.

Ove godine na natjecanju Europsko stablo 2019. godine Hrvatsku predstavlja Gupčeva lipa iz Gornje Stubice koju je nominirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije.

Glasanje za europsko stablo 2019. godine traje od 1. do 28. veljače 2019. godine.
Glasati možete elektronskim putem na stranicama projekta Europsko stablo godine:
https://www.treeoftheyear.org

Podržite ovo natjecanje i dajte svoj glas Gupčevoj lipi.

 

 

Povijest okoliša - recentni primjer prirodne sukcesije u Karlovačkoj županiji
(Karlovac, 13. veljače 2019. godine)

naturaviva

Što je povijest okoliša?

Odgovor na pitanje iz naslova glasi da je to vrsta povijesti koja teži razumijevanju života, rada i mišljenja ljudskih bića u odnosu na ostalu prirodu kroz promjene koje donosi vrijeme.

Definiranje povijesti okoliša, kao što sam naslov sugerira, bavi se  definiranjem područja, ali i ključnim pitanjima kojima se povjesničari okoliša bave. Njihov odabir tema može se podijeliti u tri vrlo široke kategorije: (1) utjecaj okolišnih faktora na ljudsku povijest; (2) promjene okoliša uzorkovane ljudskim djelovanjem i mnogi načini kako se one odražavaju na tijek promjene u ljudskim društvima; (3) povijest ljudskog mišljenja o okolišu i načini kako obrasci ljudskih stavova motiviraju djelovanje koje utječe na okoliš. Bitno je pozicionirati povijest okoliša među znanstvenim disciplinama, odnosno njen odnos prema društvenim, humanističkim i prirodnim znanostima. Sama povijest okoliša toliko je interdisciplinarna da pisanje o ovoj problematici nije rezervirano isključivo za povjesničare, već su važan doprinos razvoju dali i znanstvenici iz drugih disciplina, pogotovo geografi, filozofi, antropolozi i biolozi.

Činjenica da ljudsko djelovanje danas nadilazi pojedine ekosustave te se najčešće proteže kroz čitavu biosferu transcendirajući državne granice, potaknula je potrebu za proučavanjem povijesti okoliša na planetarnoj razini. Svjetska je povijest okoliša najobuhvatniji pristup ovoj tematici koji potencijalno može izbrisati većinu granica i ponuditi korisne međunarodne usporedbe.

Povijest okoliša kao multidisciplinarna znanost u Hrvatskoj se počela razvijati pod okriljem historijske geografije pa i kulturne geografije, te predstavlja sintezu u promjeni okoliša pod antropogeniziranim utjecajima kroz vrijeme. Postoji mnoštvo primjera unutar Karlovačke županije, za primjer je uzet sjeverozapadni prostor Karlovačke županije, od zaista mnogo primjera koji se mogu izdvojiti gdje se potonjim foto dokazima iz katastra vidi promjena kultuviranog prostora u funkciji ljudi tijekom 19. stoljeća u recentni proces reforestacije, i sukcesije prirode kao svojstven način zatvaranja kultiviranog prostora u doprirodnu i prirodnu domenu.

Geoprostor se nalazi unutar Općine Žakanje, te je temeljna odrednica nekada kultivirani prostor (pojas vinograda) iz 1861. godine vidljivo iz katastarskog plana, i recentni prostor koji je pod direktnom sukcesijom šuma te popratne flore i faune. Pojam nekada kulturnog pejzaža služi samo za percepciju iskoristivosti prostora 19. stoljeća kao i resurs povijesnih zbivanja. Danas taj resurs postaje prirodna vrijednost u konkretnoj biomasi u zrelosti procesa reforestacije. Razvoj kulturnog pejzaža u razvoju i u konačnoj degradaciji ove mikrolokacije samo je jedan u nizu primjera čijim razvojem se može baviti povijest okoliša. Rezultat sukcesije prirode je u domeni demografskog potencijala koji je izražen i u padanju.

Zaključno treba reći da je danas povijest okoliša i kod nas vrlo dinamično interdisciplinarno znanstvenoistraživačko područje, a među disciplinama nositeljicama istraživanja svakako se ističu geografija i povijest. Sukladno tome sve više ima literature u stručnom poimanju promjene okoliša kroz povijesna razdoblja. 

 

LIFE konferencija – rezultati i dobrobiti LIFE projekata
(Zagreb, 12. veljače 2019. godine)

naturaviva

Jučer je u Zagrebu, 12. veljače 2019. u Dvorani Vatroslava Lisinskog (mala dvorana) održana „LIFE konferencija – rezultati i dobrobiti LIFE projekata“ u organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Program LIFE financijski je instrument Europske unije putem kojeg se sufinanciraju projekti koji provode konkretne mjere zaštite i poboljšavaju provedbu europskog i nacionalnog zakonodavstva na području zaštite okoliša, prirode i klime. Kroz LIFE projekte sufinancira se primjena inovativnih metoda i unaprjeđenje postojećeg znanja i prakse.

Cilj konferencije je bio predstaviti rezultate i korist koju LIFE projekti donose zaštiti okoliša, prirode i klime. Na konferenciji su bili predstavljeni uspješni hrvatski i inozemni projekti koji su prezentirali provedene aktivnosti, ostvarene rezultate i prijenos tih rezultata u druga područja i sektore te dobrobit koju je organizacija imala od provedbe LIFE projekata. Uz konferenciju, održao se i sajam LIFE projekata koji se provode u Hrvatskoj te su sudionici bili u mogućnosti dobiti informacije izravno od korisnika projekata.

Konferencija je bila namijenjena predstavnicima svih sektora društva koji su zainteresirani za prijavu LIFE projekata, preuzimanje rezultata ili implementaciju u lokalne i nacionalne politike.

Ispred Javne ustanove NATURA VIVA  sudjelovale su ravnateljica Javne ustanove NATURA VIVA Spudić Darka, te viša stručna suradnica Dakić Leopoldina.

 

 

Radni sastanak oko potencijalne nominacije Petrove gore za međunarodni park tamnog neba
(Karlovac, 8. veljače 2019. godine)

naturaviva

Dana 8. veljače 2019. u prostorijama JU NATURA VIVA, održan je sastanak predstavnika Hrvatskih šuma i Javne ustanove NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Karlovačke županije na temu nominacije Petrove gore za Međunarodni park tamnog neba inicirane od strane Astronomskog društva Beskraj iz Zagreba.

Naime, prema kriterijima Međunarodne udruge za tamno nebo (International Dark Sky Association), za proglašenje Međunarodnog parka tamnog neba nominacija mora sadržavati pismo podrške od ustanove koja upravlja zaštićenim područjem, kao i drugih subjekata koji upravljaju područjem (Hrvatske šume, Općine Vojnić i Gvozd).

Tijekom sastanka dogovoreni su neki od uvjeta za realizaciju ove prijave, a tijekom idućeg razdoblja komunikacija će se nastaviti i s Općinama i Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Sisačko–moslavačke županije te s prijaviteljem, kako bi se finalizirali svi uvjeti i tekst konačne prijave.

 

 

Održan je nadzor u zaštićenom području prirode Cret Banski Moravci
(6. veljače 2019. godine)

naturaviva

Dana 6. veljače održan je nadzor u zaštićenom području prirode, točnije u posebnom florističkom (botaničkom) rezervatu Cret Banski Moravci te u spomeniku parkovne arhitekture Marmontovoj aleji.

Redovnom nadzoru i razradi o aktualnoj zaštiti prisustvovali su viši inspektor zaštite prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike Damjanović Andrija, čuvar prirode Radečić Darko ispred Javne ustanove te pročelnica odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša Karlovačke županije, Jarnjević Marina. Nakon razmatranja aktualnosti lokaliteta, slijedio je terenski obilazak spomenutih lokaliteta pri čemu se obavio nadzor zaštićenog područja prirode Cret Banski Moravci s ciljem promocije i upoznavanja nadležnih institucija o aktivnostima koje će Javna ustanova tokom 2019. godine provoditi u navedenom zaštićenom području, a odnose se na održavanje postojećih poučnih ploča, postojeće šetnice, čišćenja, održavanje radionica u istom i suradnji s učenicima i nastavnicima Osnovne škole Skakavac.

Sukladno nedavnom Svjetskom danu močvarnih staništa (2. veljače) pri čemu smo istakli dolinu Dretulje kao jednu od većih površinom cretnih staništa, Cret Banski Moravci također je jedno od rijetkih preostalih močvarnih područja u našoj županiji, te ujedno i područje Natura 2000, te zbog toga je važno da ga održimo takvog, te da  kroz edukaciju i promociju podižemo svijest o važnosti močvarnih i vlažnih staništa. Naime, danas, močvare nestaju tri puta brže od šuma. Gubitak i degradacija močvarnog područja je glavna briga, jer doprinosi globalnom zagrijavanju pretvarajući ove prirodne bazene ugljika u izvore emisija. Izgaranje i isušivanje tresetišta čini desetinu godišnjih emisija fosilnih goriva dok degradacija močvara doprinosi gotovo četvrtini globalnog ispuštanja metana.

 

 

Povodom Svjetskog dana močvarnih staništa (2. veljače)
''Močvarna staništa – prirodno rješenje za recentne klimatske promjene''    
(2. veljače 2019. godine)

naturaviva

Močvarna područja su najučinkovitiji bazeni pohrane ugljika na našem planetu, što je znanstveno dokazano.
Sporazum o klimatskim promjenama u Parizu prepoznaje ulogu koju močvara ima u ograničavanju količine ugljika u atmosferi. Močvare su prirodno rješenje za najzahtjevniji izazov s kojim se suočavamo - kako se nositi s klimatskim promjenama, te kako smanjiti globalno zagrijavanje na razinu ispod 2 °C.
Danas, kada se ljudi okupljaju kako bi proslavili Svjetski dan močvarnih staništa, idealan je trenutak za razmišljanje o vrijednosti močvara i kako možemo iskoristiti prirodnu snagu ovog ekosustava kako bismo okrenuli smjer gibanja klimatskih promjena. Npr. tresetišta pokrivaju samo tri posto kopnene površine planeta Zemlje. Ipak, ona su skladišta gotovo trećinu ukupnog ugljika na kopnu. To je dvostruko više od svih svjetskih šuma. Obalna močvarna područja, kao što su slane močvare, mangrove i morska trava, također su neki od najugroženijih ekosustava na svijetu. Koraljni grebeni i mangrove apsorbiraju udare olujnih udara i tsunamija u obalnim područjima, dok u unutrašnjosti kopna, močvare upijaju kišu, smanjuju poplave i odgađaju početak suše. One su ključne za prilagodbu klimi i izgradnju otpornosti.
No, međutim više od trećine naših močvarnih staništa izgubljeno je u samo 45 godina. Danas, močvare nestaju tri puta brže od šuma. Svjetski koralji se suočavaju s izumiranjem na 1.5 °C i izvjesnim izumiranjem pri globalnom zagrijavanju od 2 °C. Gubitak i degradacija močvarnog područja je glavna briga, jer doprinosi globalnom zagrijavanju pretvarajući ove prirodne bazene ugljika u izvore emisija. Izgaranje i isušivanje tresetišta čini desetinu godišnjih emisija fosilnih goriva dok degradacija močvara doprinosi gotovo četvrtini globalnog ispuštanja metana.

Godine 2018., članice Ramsarske konvencije o močvarama dogovorile su se o mjerama koje štite, obnavljaju i održivo upravljaju tresetištima i obalnim ekosustavima kao priznanje važne uloge močvarnih područja u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama.
Prednosti su jasne; potrebno je više ambicije da se takve inicijative hitno pojačaju. Svi mi možemo pridonijeti preokretu gubitka močvara, tako da i dalje koristimo ključne usluge koje pružaju prirodi i ljudima.

Imamo rješenja. Samo trebamo volju i djelovanje. Nismo nemoćni protiv klimatskih promjena.

Sukladno ovom uvodu, i Hrvatska ima močvarna staništa, te ističemo ove godine dolinu Dretulje na prostoru Karlovačke županije. Glavna značajka ove doline su prostrana močvarna područja koja prekrivaju čitavu dolinu i travnjačke padine s obje strane rijeke s naglašenom bioraznolikošću.
Dolina rijeke Dretulje smještena je unutar granica općine Plaški. Rijeka izvire na zapadnom obodu plaščanskog polja u podnožju masiva Male Kapele, oko 2 km zapadno od središta Plaškog. Na nadmorskoj visini od oko 375 m, više pojedinačnih izvora različitog intenziteta oblikuje glavnu maticu rijeke. Najobilniji izvor Dretulje na topografskim kartama je najčešće označen toponimom Vrelo Dretulje. Sa sjeverozapadne strane glavnog izvora, na udaljenosti od oko 500 metara nalazi se još jedan manji izvor, najčešće označen toponimom Izvor Dretulje. Voda iz oba izvora spaja se u zajedničko korito te se rijeka mirnim meandričnim tokom pruža plaščanskom dolinom u smjeru sjeveroistoka. Između cestovnog i željezničkog mosta u naselju Plaški, Dretulja prima svoj jedini pritok, rijeku Vrnjiku. Nakon 10 km nadzemnog toka kroz plaščansko polje, Dretulja ponire u blizini zaseoka Jakšići. Ponovno izvire kao izvor rijeke Mrežnice kod Suvače i Zbrega i kao izvor potoka Rudnica kod sela Kamenice.

Osim samog vodotoka i brojnih izvora uz rub doline, osnovno prirodno obilježje doline rijeke Dretulje je prostrani mozaik vlažnih staništa koji obuhvaća gotovo čitavu dolinu i padine s obje strane rijeke. Na tim staništima rastu livadne i livadno-cretne zajednice uvjetovane stalno prisutnom vodom. Osim iz rijeke Dretulje, ova se staništa napajaju brojnim okolnim izvorima, smještenim na padinama i u samoj dolini, a voda se ocjeđuje preko slabo propusne podloge. Čitavo se područje doline Dretulje u prošlosti koristilo za košnju i ispašu stoke, što je uvelike doprinijelo očuvanju postojećih livadnih zajednica. Niski bazofilni cretovi u dolini Dretulje među posljednjim su preostalim cretovima u Hrvatskoj. Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine, kao i Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske ističu vlažne livade kao jedne od najugroženijih, a cretove kao kritično ugrožene tipove staništa. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18), sva vlažna staništa predstavljaju prirodne vrijednosti te ih treba očuvati u prirodnom ili doprirodnom stanju. Svi cretovi predstavljaju ekološki značajna područja te su i na europskoj razini evidentirani kao ugroženi i navedeni kao prioritetna staništa na popisu Dodatka I (Prirodni stanišni tipovi od europskog interesa čija zaštita zahtjeva proglašenje posebnih područja zaštite) Direktive o staništima EU.
Dolina rijeke Dretulje je stanište čak 32 biljne vrste koje se nalaze u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Od toga je 25 strogo zaštićenih i 32 zaštićene vrste po ZZP (Zakon o zaštiti prirode). Među njima se ističu mnogobrojne kaćune: moćvarni kaćun, mali kaćun, crnocrveni kaćun, trozubi kaćun i ostale vrste: močvarna trolistica, širokolisna suhoperka i druge.  Na ovim vlažnim livadama nalazimo i jedan endem dinarskih krških polja, procjepak.

Sva područja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova na državnoj i međunarodnoj razini, uključujući i cretove, definirana su kao ekološki značajna područja. Takva područja su dio EKOLOŠKE MREŽE HRVATSKE, a nakon pridruživanju EU dio su europske ekološke mreže NATURA 2000.

Zaključno, osnovna smjernica trebala bi biti poticanje sustavnih florističkih, faunističkih, mikoloških i ekoloških istraživanja staništa u dolini rijeke Dretulje, jer će njihovi rezultati značajno pridonijeti pravilnom upravljanju ovim zaštićenim područjem. Neophodno je i istražiti tradicionalne načine gospodarenja tim prostorom te razviti sustav poticaja predviđen ZZP-om. Za područje doline gornjeg toka rijeke Dretulje predlaže se zaštita u kategoriji posebnog stanišnog rezervata. Svrha zaštite je trajno očuvanje vlažnih staništa ugroženih na državnoj i europskoj razini, te svih svojti koje na njima obitavaju.

Foto galerija:

 

 

Siječanj 2019.

Okrugli stol: UTJECAJ HIDROELEKTRANA NA LJUDE I OKOLIŠ   
(Zagreb, 28. siječnja 2019. godine)

naturaviva

Okrugli stol: UTJECAJ HIDROELEKTRANA NA LJUDE I OKOLIŠ

 

U Zelenoj akciji je u ponedjeljak, 28. siječnja 2018. održan okrugli stol “Utjecaj hidroelektrana na ljude i okoliš” na kojem je sudjelovalo 30-ak predstavnika institucija, nevladinih organizacija te zainteresiranih građana i građanki. Tema okruglog stola bio je trend izgradnje malih hidroelektrana u regiji, koje se često promovira kao 'zelen' izvor energije, no koje često mogu imati vrlo negativan utjecaj na prirodu i lokalne zajednice. Neke od tih problema su na konkretnim primjerima ilustrirali uvodničari iz WWF Adria, Ureda pučke pravobraniteljice, Hrvatskog instituta za biološku raznolikost te kolege_ice iz Centra za životnu sredinu (BiH) i NVO Green Home (Crna Gora), koji su pomogli da se čitav problem stavi u širi regionalni kontekst. Nadamo se da će podijeljena iskustva i uspostavljeni kontakti u budućnosti doprinijeti efikasnijoj zaštiti naših rijeka od štetnih hidroenergetskih zahvata.

Kao predstavnici Karlovačke županije sudjelovali su djelatnici JU NATURA VIVA (Dino Pečaver; viši stručni suradnik-edukator), ODSJEK ZA PLANSKE POSLOVE I ZAŠTITU OKOLIŠA KARLOVAČKE ŽUPANIJE (voditeljica: Vjeruška Stanišić, dipl.ing.agr.), te ODSJEK ZA PROSTORNO UREĐENJE I GRADITELJSTVO KARLOVAČKE ŽUPANIJE (Ana Valić, dipl.ing.građ.).

  1. Okrugli stol: UTJECAJ HIDROELEKTRANA NA LJUDE I OKOLIŠ 
    (Zagreb, 28. siječnja 2019. godine)

 

Prezentacija zaštićenih lokacija na području Karlovačke županije        
(Karlovac, siječanj 2019. godine)

naturaviva

Danas je u prostorijama JU Regionalne razvojne agencije održana prezentacija koju je pripremila JU Natura Viva. Tema prezentacije je bila usmjerena na predstavljanje zaštićenih lokacija kojima na području Karlovačke županije upravlja upravo JU Natura viva. Osim ravnateljice Nature Vive Darke Spudić sa svojim suradnicima, sastanku je u ime Karlovačke županije prisustvovala zamjenica župana Martina Furdek- Hajdin, pročelnica UO za graditeljstvo i okoliš Marina Jarnjević, pročelnik UO za gospodarstvo Željko Fanjak sa suradnicom, ravnatelj JU Regionalne razvojne agencije Vilko Klasan i ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Mario Kečkeš. Nakon prezentacije, raspravljalo se o potencijalu ulaganja kroz sektor turizma i o mogućnostima financiranja iz EU fondova.

slunj

 

SURADNJA JAVNE USTANOVE NATURA VIVA I KARLOVAČKE ŽUPANIJE    
(Karlovac, siječanj 2019. godine)

slunj

Vezano uz sektor zaštite prirode u Karlovačkoj županiji u tijeku je razmatranje Programa rada Javne ustanove Natura za 2019. godinu u suradnji s Upravnim odjelom za graditeljstvo i okoliš Karlovačke županije. Na redovnom sastanku je sa strane Karlovačke županije sudjelovala pročelnica Marina Jarnjević, a iz JU ravnateljica Darka Spudić sa suradnicom Martinom Petrak. Obzirom na specifičnost djelokruga rada i obaveze JU kao proračunskog korisnika, ostvarena je kontinuirana suradnja sa UO za graditeljstvo i okoliš, kako bi se sve potrebne aktivnosti i projekti proveli  u zakonskim okvirima i sukladno strateškim potrebama županije i Javne ustanove. Zajednički cilj je osigurati održivo korištenje prirodnih resursa kojima se naša županija ponosi, prije svega se misli na područja NATURA 2000 za koja smo se kao članica EU obvezali unaprijediti i dugoročno očuvati te istovremeno iznaći kvalitetne uvjete korištenja. Poseban naglasak je na aktivnosti koje se provode u okviru tri EU projekta na kojima je javna ustanova partner.
Javna ustanova u okviru poziva „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine“ KK.06.1.2.02 financiranog od Europskog fonda za regionalni razvoj kao partner sudjeluje na provedbi dva europska projekta.
Nositelj prvog projekta „Susret s rijekom“ je Karlovačka županija, a partneri pored Javne ustanove NATURA VIVA su Grad Karlovac, Grad Ozalj, Grad Ogulin, Razvojna agencija Karlovačke županije, Turistička zajednica grada Ogulina i Turistička zajednica grada Ozlja.
Projekt će u svojem ostvarenju doprinijeti održivom korištenju prirodnih resursa i očuvanju biološke ravnoteže područja NATURA 2000 rijeka Korane, Kupe i Ogulinsko-plaščanskog područja, posebno kroz povećanje turističke privlačnosti ovih područja te podizanje svijesti posjetitelja i opće javnosti o potrebi njihova očuvanja.
Nositelj drugog projekta je Grad Slunj, a partner pored Javne ustanove NATURA VIVA je Turistička zajednica Grada Slunja.Projektom će se uložiti u posjetiteljsku infrastrukturu namijenjenu za bolje usmjeravanja kretanja i doživljaja posjetitelja, kao i za mogućnost pružanja više sadržaja unutar Značajnog krajobraza Slunjčica osiguravajući pritom rast broja posjetitelja, ali s boljim uvjetima za očuvanje prirodne baštine. Stoga osim infrastrukturnih zahvata i ulaganja u edukativne elemente u prostoru, će se u suradnji s partnerima projekta definirati jedinstvene sadržaje za različite profile posjetitelja (znanstveni sektor, istraživači, školski uzrast djece, cikloturisti, grupe slijepih i slabovidnih osoba).
Treći europski projekt gdje je Javna ustanova NATURA VIVA  partner je „Written On Water“ u okviru Erasmus+ programa zajedno s Gimnazijom Karlovac te partnerima iz Italije i Poljske: GRAIA (Gestione Ricera Ambientale Ittica Acque) iz Varano Borghi (Italija), Škola CALINI iz Brescia (Italija), Udruga GAJA iz Wilkowice (Poljska), Škola drvne industrije iz Žywiec (Poljska). Cilj projekta je poboljšanje razvoja vještina kod učenika iz škola partnera, uključujući i razumijevanje znanstvenih metoda, znanje laboratorijskih vještina i ostvarenje stručnog rječnika na stranom jeziku. Fokus WoW projekta su rijeke, stoga i udruživanje partnera koji već imaju iskustva u radu na lokalnim rijekama s velikom biološkom raznolikošću.
I nadalje se nastavlja aktivna suradnja  s Karlovačkom županijom na svakodnevnoj razini po pitanju administrativnih procedura ishođenja mišljenja i dopuštenja za zahvate u zaštićenim područjima i područjima NATURA 2000, te zajedničko planiranje stručnih aktivnosti i projekata s područja zaštite prirode kojima bi se očuvalo i unaprijedilo stanje prirodne baštine i osiguralo korištenje usluga ekoloških sustava u smislu razvoja naše županije.

 

 

Vrh stranice


 


Javna ustanova NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije
47000 Karlovac, Jurja Križanića 30
Tel/fax: 047/601-479, 601-284
e-mail: karlovac.nature@ka.t-com.hr

Početna stranica