O nama Zaštićena područja Karta Kontakt Novosti i događanja Uključite se Aktivnosti i projekti Ekološka mreža Karlovačke županije O nama Zaštićena područja Karta Kontakt Novosti i događanja Uključite se Aktivnosti i projekti

 

Klikni za naš facebook

 


Novosti i događanja

>> Arhiva - Novosti i događanja

 


 

ŠIŠMIŠI OTVARAJU SVOJ DOM
GEOMORFOLOŠKI SPOMENIK PRIRODE ŠPILJA VRLOVKA
- POSJEĆIVANJE -

(travanj 2019.g.)

Nakon uređenja infrastrukture za posjetitelje u okviru Projekta integracije u EU Natura 2000 (NIP), Javna ustanova NATURA VIVA u suradnji s Općinom Kamanje organizira prihvat posjetitelja u zaštićenom području geomorfološki spomenik prirode špilja Vrlovka uz stručno vođenje u špilji organizirano od strane djelatnika Javne ustanove.
Zbog stalnog boravka šišmiša, posjećivanje špilje će biti omogućeno u travnju čim stalni stanovnici špilje protegnu krila i najave toplije vrijeme. Naime, njihov „zimski san“ odnosno hibernacija traje tijekom zime do toplijih dana te predlažemo svim potencijalnim posjetiteljima da nas kontaktiraju na mail karlovac.nature@ka.t-com.hr kako bi doznali jesu li šišmiši otvorili vrata špilje. Špilju je moguće posjetiti i upoznati njene stanovnike po najavi četiri dana u tjednu od 13:00 do 17:00 sati.

sl


Sve vrste šišmiša u Hrvatskoj zaštićene su zakonom kao strogo zaštićene zavičajne svojte Zakonom o zaštiti prirode (NN15/18,14/19), Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013, 15/2014, 73/2016). U špilji Vrlovki je zabilježeno 5 vrsta šišmiša, od kojih neke vrste imaju porodiljne i zimske kolonije čije uznemiravanje je sukladno legislativi EU strogo zabranjeno zbog čega je špilja tijekom ljetnih i zimskih mjeseci zatvorena za posjetitelje.

POSJETE (po najavi) od 13:00 – 17:00 četiri dana tjednu.
NAJAVA radnim danom dva dana ranije na mail: karlovac.nature@ka.t-com.hr

Odrasli pojedinačno osoba 30,00 kn
Učenici/studenti pojedinačno osoba 20,00 kn
Obiteljska komad 60,00 kn
Grupe 15 osoba 150,00 kn
Djeca do 7 godina osoba besplatno

CIJENA ULAZNICE
(u cijenu je uključen
PDV i stručno vodstvo)

 


Vodiči Javne ustanove:  Josip Šut
Ana Ladika     



Minimalan broj posjetitelja za organiziranje obilaska: 8 posjetitelja
Špilju nije moguće posjetiti bez vodiča organizirano od  strane Javne ustanove NATURA VIVA.

UPUTA ZA POSJETITELJE:
Temperatura u špilji kreće se cijele godine oko 13°C pa je potrebno odjenuti topliju odjeću i adekvatnu zatvorenu obuću. Posjet špilji traje oko 30 minuta. Ne preporučamo ulazak osobama koje pate od klaustrofobije.



>> Pravila posjećivanja (pdf, 0.60 MB)

 

 

 


Karlovac, 18. srpnja 2018. godine

 

POVJESNI TRENUTAK ZA ZAŠTITU PRIRODE KARLOVAČKE ŽUPANIJE I JAVNU
USTANOVU NATURA VIVA

JAVNA USTANOVA NATURA partner je na dva vrijedna EU projekta:

  1. Karlovačkoj županiji na projektu – „Susret s rijekom“ 
  2. Gradu Slunju na projektu -  „Vodene tajne Slunja“.

Svečano potpisivanje vrijednih Ugovora za dodjelu bespovratnih sredstava iz EU fonda OP „Konkurentnost i kohezija 2014-2020“, investicijskog prioriteta 6c „Očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine“, Specifičnog cilja 6c2 „Povećanje atraktivnosti, edukativnog kapaciteta i održivog upravljanja odredištima prirodne baštine“ kojim se planira sufinanciranje troškova gore navedenih projekta, održalo se 16. srpnja u Rastokama na imanju obitelji Kovačić.
Više informacija možete pronaći na sljedećim linkovima:
MRRFEU o potpisanim projektima: https://razvoj.gov.hr/vijesti/230-milijuna-kuna-za-zastitu-okolisa-razvoj-e-usluga-i-odrzivi-urbani-razvoj/3867
Karlovačka županija o potpisanim projektima: https://www.kazup.hr/52-clanci/1000723-svecano-potpisivanje-ugovora-o-dodjeli-bespovratnih-sredstava.html
Grad Slunj o potpisanim projektima: https://www.slunj.hr/index.php/1570-svecano-potpisivanje-vrijednih-ugovora-u-rastokama
Oba projekta provode se na zaštićenim područjima županije i područjem NATURA 2000 kojima upravlja Javna ustanova NATURA VIVA a što je bio i glavni uvjet natječajne dokumentacije. Oba projekta plod su dugogodišnje suradnje s lokalnom zajednicom i sustavnog upravljanja zaštićenim prirodnim vrijednostima županije.
Dakle zaštita prirodne baštine i promicanje održivog razvoja naših zaštićenih područja temelj je svih aktivnosti koje ćemo u narednim godinama provoditi na području županije; gradova Karlovca, Ogulina i Ozlja te na području grada Slunja.
Ovi projekti dokaz su da zaštita prirode može i mora ići ruku pod ruku sa razvojem  međutim samo pod uvjetom da se planira kvalitetno i dugoročno sagledava održivo korištenje prirodnih dobara kojima raspolažemo. Zaštita prirode investicija je u budućnost i nije nikako kočnica već eto kao što vidimo temelj razvoja čitave županije, podrška razvoju lokalnih područja, te temelj za nova radna mjesta.

 


 

Zanimljivosti iz područja zaštite prirode…

Svim čitateljima naše web stranice donosimo par zanimljivosti iz područja zaštite prirode
Potpisan je  ugovor o financiranju projekta Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000 iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija EU. Više pročitajte na linku:
http://www.dzzp.hr/novosti/k/potpisan-ugovor-o-financiranju-projekta-razvoj-okvira-za-upravljanje-ekoloskom-mrezom-natura-2000-iz-operativnog-programa-konkurentnost-i-kohezija-eu-1583.html
U Narodnim novinama 114/2017 su objavljena dva nova pravilnika iz područja zaštite prirode. Radi se o Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta, kojeg možete pogledati na linku:
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2017_11_114_2663.html

i Pravilniku o naknadi štete od životinja strogo zaštićenih vrsta, koje možete pogledati na linku:
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_11_114_2664.html

U Narodnim novinama 15/2018 objavljene su Izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode, možete pročitati na linku:
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_02_15_316.html


projekt

>> Plakat - EU projekta „Susret s rijekom“  (PDF, 1.31 MB)


 

Novosti i događanja

 

Travanj 2019.

 

Sudjelovanje na radionici „Prezentacija Akcijskog plana s ciljem pregleda i nadopuna predloženih aktivnosti za očuvanje ekosustava“
(Slani Dol, PP Žumberak-Samoborko gorje, 10. travanja 2019. godine)

naturaviva

Sudjelovanje na radionici „Prezentacija Akcijskog plana s ciljem pregleda i nadopuna predloženih aktivnosti za očuvanje ekosustava“ na pilot području Javne ustanove „Parko prirode Žumberak-Samoborsko gorje“ u okviru ECO KARST projekta.

U srijedu, 10. travnja djelatnice Javne ustanove NATURA VIVA su sudjelovale na trećoj radionici za dionike okviru ECO KARST projekta s ciljem pregleda i nadopuna aktivnosti koje su dio Akcijskog plana temeljem kojeg će se provoditi aktivnosti koje doprinose očuvanju ekosustava na pilot području „Park prirode Žumberak-Samoborko gorje“. Radionica je održana u Eko - centru  Slani Dol.

Cilj ECO KARST projekta je pridonijeti zaštiti, očuvanju i održivom korištenju krških ekosustava u području Dunava i Dinarida, podizanjem svijesti o uslugama ekosustava i povećanjem broja lokalnih poduzetnika posvećenih poslovima koji potiču bioraznolikost. Projekt uključuje sedam zaštićenih krških područja u sedam različitih zemalja sa zajedničkim značajkama i sličnim izazovima.

Na radionici su s dionicima obrađene dvije teme koje su definirane na ranijim sastancima a to su poljoprivreda i turizam. Također su svim sudionicima predstavljene BIO karte kao prikaz vizije prostora sa sedam usluga ekosustava u koje su uvršteni podaci o stanju ekosustava, teorijskog poslovanja te informacije s ranijih radionica, a namijenjene su upravljačima i vlasnicima zemljišta.

 

 

Ožujak 2019.

 

Obilježen Svjetski dan voda i Svjetski dan šuma
(Karlovac, 22. ožujka 2019. godine)

naturaviva

Javna ustanova NATURA VIVA je i ove godine obilježila Svjetski dan voda u suradnji s različitim suradnicima.
Ove godine uz Svjetski dan voda (22.03.) smo obilježili i Svjetski dan šuma (21.3.) s našim suradnicima Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC i Hrvatske šume, Uprava šuma Karlovac.
Radionice su bile namijenjene učenicima drugih razreda srednje Medicinske škole Karlovac.
Obilježavanje značajnih datuma iz područja zaštite prirode provodimo s ciljem edukacije i promocije očuvanja voda i šuma kao prirodnih resursa, a ovogodišnji program će biti usmjeren na vodene ekosustave i njihovu povezanost s krškim podzemljem i nadzemnim pokrovom.
Kroz temu „Voda u kršu“ učenicima se približio pojam hidrogeologije što obuhvaća proces razvoja krša i kretanje vode u kršu. Tema „Obnova šuma“ obradila je prirodnu obnovu šuma u hrastu i bukvi, a kroz radionice učenici su upoznali povezanost vode sa živim svijetom, odnosno florom i faunom.

 


Projekt EXCOVER
(Karlovac, 13. ožujka 2019. godine)

naturaviva

Projekt EXCOVER
(Experience, Discover & Valorise Hidden Treasure Towns and Sites of Adriatic Area)
Program prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija –Hrvatska 2014.-2020.
Italija i Hrvatska prepune su lokaliteta bogate kulturne i prirodne baštine koje unatoč velikom potencijalu posjećuje mali broj turista. Glavni cilj projekta je povećati broj turista u skladu sa kulturnim i prirodnim potencijalom područja te smanjiti turističku sezonalnost obiju zemalja. Projektom se želi  doprinijeti ravnomjernijem rasporedu turista te rasteretiti područja prevelike koncentracije turista. Projektom se razvija strategija koja ne zahtjeva velika ulaganja i omogućuje održivo korištenje resursa. Projekt doprinosi ostvarivanju Prioritetne osi 3: Okoliš i kulturna baština; specifičnog cilja 3.1: Poboljšanje sustava zaštite i upravljanja kulturnom i prirodnom baštinom na održiv i prostorno uravnotežen razvoj.
Javna ustanova NATURA VIVA prezentirala je unutar Kick-off Meeting-a, održanog 13. ožujka 2019. u prostorijama JU AQUATIKA, prirodne vrijednosti Karlovačke županije i njihov potencijal za razvoj i unaprjeđenje turističke ponude županije, na održivim principima.

 

 

Veljača 2019.

Održavanje spomenika parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj u Karlovcu
(Karlovac, veljača 2019. godine)

naturaviva

Ovaj tjedan obavljaju se radovi održavanja spomenika parkovne arhitekture u Karlovcu, Vrbanićevog perivoja.
Zbog prisutnosti suhih grana i opasnosti od loma istih provodi se redovno održavanje orezivanjem i redukcijom krošnji stabala te uklanjanjem pojedinih stabala po potrebi. Tijekom radova pristupiti će se stručnoj procjeni svakog pojedinog stabla kako bi se ukoliko je moguće produžio životni vijek stabla bez opasnosti po posjetitelje.
Radovi se izvode sukladno elaboratu „Procjena zdravstvenog stanja i statike stabala u Vrbanićevom perivoju u Karlovcu“ (dr. sc. Milan Pernek, 2018. g.). Elaborat je financirala Javna ustanova u okviru svojih stručnih djelatnosti.
Najznačajniji štetni čimbenici, koji utječu na stabla urbanih sredina, mogu se podijeliti na antropogene, biotičke i abiotičke. Kombinacija čimbenika – trenutačni i jaki stres zbog jednog od štetnih čimbenika (npr. defolijacija) i/ili kronični i trajni stres (npr. nedostatak hranjiva ili loši stanišni uvjeti) utječu na sposobnost stabla da podnese daljnji stres okoline. Ukoliko se takve stresne situacije nastavljaju ti se čimbenici kumuliraju i stablo postaje sve slabije i slabije te postaje neotporno i na slabije patogene te konačno ugiba od interakcije.
Nositelj ovih zahvata je Grad Karlovac, a izvođač radova tvrtka Zelenilo d.o.o..
U nastavku donosimo nekoliko fotografija.

 

1. dionička radionica za izradu stručne podloge za prijedlog plana upravljanja za risa (Lynx lynx)
(Ogulin, 20. veljače 2019. godine)

naturaviva

U okviru uključivanja u konzultacijski proces „Izrada prijedloga planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama (s akcijskim planovima)''-ris,  JU NATURA VIVA (koju je predstavljao čuvar prirode Darko Radečić) je sudjelovala je na 1. dioničkoj radionici za izradu stručne podloge za prijedlog plana upravljanja za risa ( Lynx lynx)  koja je održana u Pučkom Otvorenom učilištu u Ogulinu 20. veljače 2019. godine.
Organizator radionice je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, koje je za potrebe plana upravljanja s akcijskim planom za risa angažiralo udrugu BIOM, koja će izraditi stručnu podlogu za prijedlog PUAP za risa. Za risa su dosada izrađena dva plana upravljanja : prvi za razdoblje od 2005. do 2010. godine, te drugi za razdoblje od 2010. do 2015. godine (revizija).  Revizijom Plana upravljanja ocijenit će se uspješnost provedbe aktivnosti i dostizanja ciljeva Plana upravljanja risom za razdoblje od 2010. do 2015. godine.
Od strane organizatora Ministarstva zaštite okoliša i energetike i predstavnika udruge BIOM  kao dionici radionice upoznati smo o ocjeni provedbe prethodnih planova upravljanja, koje je podrazumijevalo osvrt na dosadašnje aktivnosti te prioriteti za buduće aktivnosti.
U okviru radionice održano je nekoliko prezentacija od strane Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, Veleučilišta u Karlovcu, Udruge BIOM o stanju populacije risa, rezultatima konzultacijskih sastanaka s lovcima i županijskim lovačkim savezima, a kroz  grupni rad dionika obrađene su  i definirane aktivnosti koje je u narednom periodu potrebno provesti u svrhu očuvanja risa (prikupljanje informacija o stavovima svih dionika važnih u očuvanju velikih zvijeri, kroz komunikaciju s dionicima sagledati njihove stavove, obaveze i potrebe kako bi se zajednički osmislile konkretne i učinkovite aktivnosti za očuvanje risa.

 

 

Gupčeva lipa
(14. veljače 2019. godine)

naturaviva

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19) i Statutu Javne ustanove NATURA VIVA koji jasno definira ciljeve zaštite i obaveze i djelatnost JU u slijedećoj formi: ''…djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, djelatnost nadzora provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja, te sudjeluje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring)...'' vidljiv je djelokrug rada JU koji podrazumijeva upravljanje zaštićenim područjem i vrstama i staništima.

Lipa nije ugroženo niti rijetko stablo stoga u kontekstu zaštite prirode nije zaštićena vrsta u RH, međutim primjerak Gupčeve lipe pod direktnom je ingerencijom upravljanja i zaštite Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije, iz razloga jer je zaštićena kao pojedinačno stablo u kategoriji spomenik prirode (od 1957. godine) zbog svoje starosti i povijesne važnosti te danas predstavlja živi suvenir.

Važno je reći da potomci, kao mlade sadnice s DNK-om spomenute zaštićene lipe nisu pojedinačno zaštićena stabla. Dakle, lipa je plemenito, dugovječno i ljekovito stablo te predstavlja simbol Slavena i običaja. U ovom slučaju ipak je vezana na povijesno-kulturnu konotaciju Seljačke bune 1573. godine i prostorno na Krapinsko-zagorsku županiju.

No, treba pohvaliti incijativu entuzijasta za stvaranje potomaka Gupčeve lipe preko Živog arhiva i to znanstvenim pristupom jer će se tako promovirati povijesna priča Krapinsko-zagorske županije te će sadnice poslužiti za moguću sadnju drvoreda i aleja. Ova inicijativa nije zakonska obaveza, nego u konačnici služi u znanstveno-uzgojne i turističke svrhe.

Ove godine na natjecanju Europsko stablo 2019. godine Hrvatsku predstavlja Gupčeva lipa iz Gornje Stubice koju je nominirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije.

Glasanje za europsko stablo 2019. godine traje od 1. do 28. veljače 2019. godine.
Glasati možete elektronskim putem na stranicama projekta Europsko stablo godine:
https://www.treeoftheyear.org

Podržite ovo natjecanje i dajte svoj glas Gupčevoj lipi.

 

 

Povijest okoliša - recentni primjer prirodne sukcesije u Karlovačkoj županiji
(Karlovac, 13. veljače 2019. godine)

naturaviva

Što je povijest okoliša?

Odgovor na pitanje iz naslova glasi da je to vrsta povijesti koja teži razumijevanju života, rada i mišljenja ljudskih bića u odnosu na ostalu prirodu kroz promjene koje donosi vrijeme.

Definiranje povijesti okoliša, kao što sam naslov sugerira, bavi se  definiranjem područja, ali i ključnim pitanjima kojima se povjesničari okoliša bave. Njihov odabir tema može se podijeliti u tri vrlo široke kategorije: (1) utjecaj okolišnih faktora na ljudsku povijest; (2) promjene okoliša uzorkovane ljudskim djelovanjem i mnogi načini kako se one odražavaju na tijek promjene u ljudskim društvima; (3) povijest ljudskog mišljenja o okolišu i načini kako obrasci ljudskih stavova motiviraju djelovanje koje utječe na okoliš. Bitno je pozicionirati povijest okoliša među znanstvenim disciplinama, odnosno njen odnos prema društvenim, humanističkim i prirodnim znanostima. Sama povijest okoliša toliko je interdisciplinarna da pisanje o ovoj problematici nije rezervirano isključivo za povjesničare, već su važan doprinos razvoju dali i znanstvenici iz drugih disciplina, pogotovo geografi, filozofi, antropolozi i biolozi.

Činjenica da ljudsko djelovanje danas nadilazi pojedine ekosustave te se najčešće proteže kroz čitavu biosferu transcendirajući državne granice, potaknula je potrebu za proučavanjem povijesti okoliša na planetarnoj razini. Svjetska je povijest okoliša najobuhvatniji pristup ovoj tematici koji potencijalno može izbrisati većinu granica i ponuditi korisne međunarodne usporedbe.

Povijest okoliša kao multidisciplinarna znanost u Hrvatskoj se počela razvijati pod okriljem historijske geografije pa i kulturne geografije, te predstavlja sintezu u promjeni okoliša pod antropogeniziranim utjecajima kroz vrijeme. Postoji mnoštvo primjera unutar Karlovačke županije, za primjer je uzet sjeverozapadni prostor Karlovačke županije, od zaista mnogo primjera koji se mogu izdvojiti gdje se potonjim foto dokazima iz katastra vidi promjena kultuviranog prostora u funkciji ljudi tijekom 19. stoljeća u recentni proces reforestacije, i sukcesije prirode kao svojstven način zatvaranja kultiviranog prostora u doprirodnu i prirodnu domenu.

Geoprostor se nalazi unutar Općine Žakanje, te je temeljna odrednica nekada kultivirani prostor (pojas vinograda) iz 1861. godine vidljivo iz katastarskog plana, i recentni prostor koji je pod direktnom sukcesijom šuma te popratne flore i faune. Pojam nekada kulturnog pejzaža služi samo za percepciju iskoristivosti prostora 19. stoljeća kao i resurs povijesnih zbivanja. Danas taj resurs postaje prirodna vrijednost u konkretnoj biomasi u zrelosti procesa reforestacije. Razvoj kulturnog pejzaža u razvoju i u konačnoj degradaciji ove mikrolokacije samo je jedan u nizu primjera čijim razvojem se može baviti povijest okoliša. Rezultat sukcesije prirode je u domeni demografskog potencijala koji je izražen i u padanju.

Zaključno treba reći da je danas povijest okoliša i kod nas vrlo dinamično interdisciplinarno znanstvenoistraživačko područje, a među disciplinama nositeljicama istraživanja svakako se ističu geografija i povijest. Sukladno tome sve više ima literature u stručnom poimanju promjene okoliša kroz povijesna razdoblja. 

 

LIFE konferencija – rezultati i dobrobiti LIFE projekata
(Zagreb, 12. veljače 2019. godine)

naturaviva

Jučer je u Zagrebu, 12. veljače 2019. u Dvorani Vatroslava Lisinskog (mala dvorana) održana „LIFE konferencija – rezultati i dobrobiti LIFE projekata“ u organizaciji Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Program LIFE financijski je instrument Europske unije putem kojeg se sufinanciraju projekti koji provode konkretne mjere zaštite i poboljšavaju provedbu europskog i nacionalnog zakonodavstva na području zaštite okoliša, prirode i klime. Kroz LIFE projekte sufinancira se primjena inovativnih metoda i unaprjeđenje postojećeg znanja i prakse.

Cilj konferencije je bio predstaviti rezultate i korist koju LIFE projekti donose zaštiti okoliša, prirode i klime. Na konferenciji su bili predstavljeni uspješni hrvatski i inozemni projekti koji su prezentirali provedene aktivnosti, ostvarene rezultate i prijenos tih rezultata u druga područja i sektore te dobrobit koju je organizacija imala od provedbe LIFE projekata. Uz konferenciju, održao se i sajam LIFE projekata koji se provode u Hrvatskoj te su sudionici bili u mogućnosti dobiti informacije izravno od korisnika projekata.

Konferencija je bila namijenjena predstavnicima svih sektora društva koji su zainteresirani za prijavu LIFE projekata, preuzimanje rezultata ili implementaciju u lokalne i nacionalne politike.

Ispred Javne ustanove NATURA VIVA  sudjelovale su ravnateljica Javne ustanove NATURA VIVA Spudić Darka, te viša stručna suradnica Dakić Leopoldina.

 

 

Radni sastanak oko potencijalne nominacije Petrove gore za međunarodni park tamnog neba
(Karlovac, 8. veljače 2019. godine)

naturaviva

Dana 8. veljače 2019. u prostorijama JU NATURA VIVA, održan je sastanak predstavnika Hrvatskih šuma i Javne ustanove NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Karlovačke županije na temu nominacije Petrove gore za Međunarodni park tamnog neba inicirane od strane Astronomskog društva Beskraj iz Zagreba.

Naime, prema kriterijima Međunarodne udruge za tamno nebo (International Dark Sky Association), za proglašenje Međunarodnog parka tamnog neba nominacija mora sadržavati pismo podrške od ustanove koja upravlja zaštićenim područjem, kao i drugih subjekata koji upravljaju područjem (Hrvatske šume, Općine Vojnić i Gvozd).

Tijekom sastanka dogovoreni su neki od uvjeta za realizaciju ove prijave, a tijekom idućeg razdoblja komunikacija će se nastaviti i s Općinama i Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Sisačko–moslavačke županije te s prijaviteljem, kako bi se finalizirali svi uvjeti i tekst konačne prijave.

 

 

Održan je nadzor u zaštićenom području prirode Cret Banski Moravci
(6. veljače 2019. godine)

naturaviva

Dana 6. veljače održan je nadzor u zaštićenom području prirode, točnije u posebnom florističkom (botaničkom) rezervatu Cret Banski Moravci te u spomeniku parkovne arhitekture Marmontovoj aleji.

Redovnom nadzoru i razradi o aktualnoj zaštiti prisustvovali su viši inspektor zaštite prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike Damjanović Andrija, čuvar prirode Radečić Darko ispred Javne ustanove te pročelnica odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša Karlovačke županije, Jarnjević Marina. Nakon razmatranja aktualnosti lokaliteta, slijedio je terenski obilazak spomenutih lokaliteta pri čemu se obavio nadzor zaštićenog područja prirode Cret Banski Moravci s ciljem promocije i upoznavanja nadležnih institucija o aktivnostima koje će Javna ustanova tokom 2019. godine provoditi u navedenom zaštićenom području, a odnose se na održavanje postojećih poučnih ploča, postojeće šetnice, čišćenja, održavanje radionica u istom i suradnji s učenicima i nastavnicima Osnovne škole Skakavac.

Sukladno nedavnom Svjetskom danu močvarnih staništa (2. veljače) pri čemu smo istakli dolinu Dretulje kao jednu od većih površinom cretnih staništa, Cret Banski Moravci također je jedno od rijetkih preostalih močvarnih područja u našoj županiji, te ujedno i područje Natura 2000, te zbog toga je važno da ga održimo takvog, te da  kroz edukaciju i promociju podižemo svijest o važnosti močvarnih i vlažnih staništa. Naime, danas, močvare nestaju tri puta brže od šuma. Gubitak i degradacija močvarnog područja je glavna briga, jer doprinosi globalnom zagrijavanju pretvarajući ove prirodne bazene ugljika u izvore emisija. Izgaranje i isušivanje tresetišta čini desetinu godišnjih emisija fosilnih goriva dok degradacija močvara doprinosi gotovo četvrtini globalnog ispuštanja metana.

 

 

Povodom Svjetskog dana močvarnih staništa (2. veljače)
''Močvarna staništa – prirodno rješenje za recentne klimatske promjene''    
(2. veljače 2019. godine)

naturaviva

Močvarna područja su najučinkovitiji bazeni pohrane ugljika na našem planetu, što je znanstveno dokazano.
Sporazum o klimatskim promjenama u Parizu prepoznaje ulogu koju močvara ima u ograničavanju količine ugljika u atmosferi. Močvare su prirodno rješenje za najzahtjevniji izazov s kojim se suočavamo - kako se nositi s klimatskim promjenama, te kako smanjiti globalno zagrijavanje na razinu ispod 2 °C.
Danas, kada se ljudi okupljaju kako bi proslavili Svjetski dan močvarnih staništa, idealan je trenutak za razmišljanje o vrijednosti močvara i kako možemo iskoristiti prirodnu snagu ovog ekosustava kako bismo okrenuli smjer gibanja klimatskih promjena. Npr. tresetišta pokrivaju samo tri posto kopnene površine planeta Zemlje. Ipak, ona su skladišta gotovo trećinu ukupnog ugljika na kopnu. To je dvostruko više od svih svjetskih šuma. Obalna močvarna područja, kao što su slane močvare, mangrove i morska trava, također su neki od najugroženijih ekosustava na svijetu. Koraljni grebeni i mangrove apsorbiraju udare olujnih udara i tsunamija u obalnim područjima, dok u unutrašnjosti kopna, močvare upijaju kišu, smanjuju poplave i odgađaju početak suše. One su ključne za prilagodbu klimi i izgradnju otpornosti.
No, međutim više od trećine naših močvarnih staništa izgubljeno je u samo 45 godina. Danas, močvare nestaju tri puta brže od šuma. Svjetski koralji se suočavaju s izumiranjem na 1.5 °C i izvjesnim izumiranjem pri globalnom zagrijavanju od 2 °C. Gubitak i degradacija močvarnog područja je glavna briga, jer doprinosi globalnom zagrijavanju pretvarajući ove prirodne bazene ugljika u izvore emisija. Izgaranje i isušivanje tresetišta čini desetinu godišnjih emisija fosilnih goriva dok degradacija močvara doprinosi gotovo četvrtini globalnog ispuštanja metana.

Godine 2018., članice Ramsarske konvencije o močvarama dogovorile su se o mjerama koje štite, obnavljaju i održivo upravljaju tresetištima i obalnim ekosustavima kao priznanje važne uloge močvarnih područja u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama.
Prednosti su jasne; potrebno je više ambicije da se takve inicijative hitno pojačaju. Svi mi možemo pridonijeti preokretu gubitka močvara, tako da i dalje koristimo ključne usluge koje pružaju prirodi i ljudima.

Imamo rješenja. Samo trebamo volju i djelovanje. Nismo nemoćni protiv klimatskih promjena.

Sukladno ovom uvodu, i Hrvatska ima močvarna staništa, te ističemo ove godine dolinu Dretulje na prostoru Karlovačke županije. Glavna značajka ove doline su prostrana močvarna područja koja prekrivaju čitavu dolinu i travnjačke padine s obje strane rijeke s naglašenom bioraznolikošću.
Dolina rijeke Dretulje smještena je unutar granica općine Plaški. Rijeka izvire na zapadnom obodu plaščanskog polja u podnožju masiva Male Kapele, oko 2 km zapadno od središta Plaškog. Na nadmorskoj visini od oko 375 m, više pojedinačnih izvora različitog intenziteta oblikuje glavnu maticu rijeke. Najobilniji izvor Dretulje na topografskim kartama je najčešće označen toponimom Vrelo Dretulje. Sa sjeverozapadne strane glavnog izvora, na udaljenosti od oko 500 metara nalazi se još jedan manji izvor, najčešće označen toponimom Izvor Dretulje. Voda iz oba izvora spaja se u zajedničko korito te se rijeka mirnim meandričnim tokom pruža plaščanskom dolinom u smjeru sjeveroistoka. Između cestovnog i željezničkog mosta u naselju Plaški, Dretulja prima svoj jedini pritok, rijeku Vrnjiku. Nakon 10 km nadzemnog toka kroz plaščansko polje, Dretulja ponire u blizini zaseoka Jakšići. Ponovno izvire kao izvor rijeke Mrežnice kod Suvače i Zbrega i kao izvor potoka Rudnica kod sela Kamenice.

Osim samog vodotoka i brojnih izvora uz rub doline, osnovno prirodno obilježje doline rijeke Dretulje je prostrani mozaik vlažnih staništa koji obuhvaća gotovo čitavu dolinu i padine s obje strane rijeke. Na tim staništima rastu livadne i livadno-cretne zajednice uvjetovane stalno prisutnom vodom. Osim iz rijeke Dretulje, ova se staništa napajaju brojnim okolnim izvorima, smještenim na padinama i u samoj dolini, a voda se ocjeđuje preko slabo propusne podloge. Čitavo se područje doline Dretulje u prošlosti koristilo za košnju i ispašu stoke, što je uvelike doprinijelo očuvanju postojećih livadnih zajednica. Niski bazofilni cretovi u dolini Dretulje među posljednjim su preostalim cretovima u Hrvatskoj. Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2025. godine, kao i Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske ističu vlažne livade kao jedne od najugroženijih, a cretove kao kritično ugrožene tipove staništa. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18), sva vlažna staništa predstavljaju prirodne vrijednosti te ih treba očuvati u prirodnom ili doprirodnom stanju. Svi cretovi predstavljaju ekološki značajna područja te su i na europskoj razini evidentirani kao ugroženi i navedeni kao prioritetna staništa na popisu Dodatka I (Prirodni stanišni tipovi od europskog interesa čija zaštita zahtjeva proglašenje posebnih područja zaštite) Direktive o staništima EU.
Dolina rijeke Dretulje je stanište čak 32 biljne vrste koje se nalaze u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske. Od toga je 25 strogo zaštićenih i 32 zaštićene vrste po ZZP (Zakon o zaštiti prirode). Među njima se ističu mnogobrojne kaćune: moćvarni kaćun, mali kaćun, crnocrveni kaćun, trozubi kaćun i ostale vrste: močvarna trolistica, širokolisna suhoperka i druge.  Na ovim vlažnim livadama nalazimo i jedan endem dinarskih krških polja, procjepak.

Sva područja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova na državnoj i međunarodnoj razini, uključujući i cretove, definirana su kao ekološki značajna područja. Takva područja su dio EKOLOŠKE MREŽE HRVATSKE, a nakon pridruživanju EU dio su europske ekološke mreže NATURA 2000.

Zaključno, osnovna smjernica trebala bi biti poticanje sustavnih florističkih, faunističkih, mikoloških i ekoloških istraživanja staništa u dolini rijeke Dretulje, jer će njihovi rezultati značajno pridonijeti pravilnom upravljanju ovim zaštićenim područjem. Neophodno je i istražiti tradicionalne načine gospodarenja tim prostorom te razviti sustav poticaja predviđen ZZP-om. Za područje doline gornjeg toka rijeke Dretulje predlaže se zaštita u kategoriji posebnog stanišnog rezervata. Svrha zaštite je trajno očuvanje vlažnih staništa ugroženih na državnoj i europskoj razini, te svih svojti koje na njima obitavaju.

Foto galerija:

 

 

Siječanj 2019.

Okrugli stol: UTJECAJ HIDROELEKTRANA NA LJUDE I OKOLIŠ   
(Zagreb, 28. siječnja 2019. godine)

naturaviva

Okrugli stol: UTJECAJ HIDROELEKTRANA NA LJUDE I OKOLIŠ

 

U Zelenoj akciji je u ponedjeljak, 28. siječnja 2018. održan okrugli stol “Utjecaj hidroelektrana na ljude i okoliš” na kojem je sudjelovalo 30-ak predstavnika institucija, nevladinih organizacija te zainteresiranih građana i građanki. Tema okruglog stola bio je trend izgradnje malih hidroelektrana u regiji, koje se često promovira kao 'zelen' izvor energije, no koje često mogu imati vrlo negativan utjecaj na prirodu i lokalne zajednice. Neke od tih problema su na konkretnim primjerima ilustrirali uvodničari iz WWF Adria, Ureda pučke pravobraniteljice, Hrvatskog instituta za biološku raznolikost te kolege_ice iz Centra za životnu sredinu (BiH) i NVO Green Home (Crna Gora), koji su pomogli da se čitav problem stavi u širi regionalni kontekst. Nadamo se da će podijeljena iskustva i uspostavljeni kontakti u budućnosti doprinijeti efikasnijoj zaštiti naših rijeka od štetnih hidroenergetskih zahvata.

Kao predstavnici Karlovačke županije sudjelovali su djelatnici JU NATURA VIVA (Dino Pečaver; viši stručni suradnik-edukator), ODSJEK ZA PLANSKE POSLOVE I ZAŠTITU OKOLIŠA KARLOVAČKE ŽUPANIJE (voditeljica: Vjeruška Stanišić, dipl.ing.agr.), te ODSJEK ZA PROSTORNO UREĐENJE I GRADITELJSTVO KARLOVAČKE ŽUPANIJE (Ana Valić, dipl.ing.građ.).

  1. Okrugli stol: UTJECAJ HIDROELEKTRANA NA LJUDE I OKOLIŠ 
    (Zagreb, 28. siječnja 2019. godine)

 

Prezentacija zaštićenih lokacija na području Karlovačke županije        
(Karlovac, siječanj 2019. godine)

naturaviva

Danas je u prostorijama JU Regionalne razvojne agencije održana prezentacija koju je pripremila JU Natura Viva. Tema prezentacije je bila usmjerena na predstavljanje zaštićenih lokacija kojima na području Karlovačke županije upravlja upravo JU Natura viva. Osim ravnateljice Nature Vive Darke Spudić sa svojim suradnicima, sastanku je u ime Karlovačke županije prisustvovala zamjenica župana Martina Furdek- Hajdin, pročelnica UO za graditeljstvo i okoliš Marina Jarnjević, pročelnik UO za gospodarstvo Željko Fanjak sa suradnicom, ravnatelj JU Regionalne razvojne agencije Vilko Klasan i ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Mario Kečkeš. Nakon prezentacije, raspravljalo se o potencijalu ulaganja kroz sektor turizma i o mogućnostima financiranja iz EU fondova.

slunj

 

SURADNJA JAVNE USTANOVE NATURA VIVA I KARLOVAČKE ŽUPANIJE    
(Karlovac, siječanj 2019. godine)

slunj

Vezano uz sektor zaštite prirode u Karlovačkoj županiji u tijeku je razmatranje Programa rada Javne ustanove Natura za 2019. godinu u suradnji s Upravnim odjelom za graditeljstvo i okoliš Karlovačke županije. Na redovnom sastanku je sa strane Karlovačke županije sudjelovala pročelnica Marina Jarnjević, a iz JU ravnateljica Darka Spudić sa suradnicom Martinom Petrak. Obzirom na specifičnost djelokruga rada i obaveze JU kao proračunskog korisnika, ostvarena je kontinuirana suradnja sa UO za graditeljstvo i okoliš, kako bi se sve potrebne aktivnosti i projekti proveli  u zakonskim okvirima i sukladno strateškim potrebama županije i Javne ustanove. Zajednički cilj je osigurati održivo korištenje prirodnih resursa kojima se naša županija ponosi, prije svega se misli na područja NATURA 2000 za koja smo se kao članica EU obvezali unaprijediti i dugoročno očuvati te istovremeno iznaći kvalitetne uvjete korištenja. Poseban naglasak je na aktivnosti koje se provode u okviru tri EU projekta na kojima je javna ustanova partner.
Javna ustanova u okviru poziva „Promicanje održivog razvoja prirodne baštine“ KK.06.1.2.02 financiranog od Europskog fonda za regionalni razvoj kao partner sudjeluje na provedbi dva europska projekta.
Nositelj prvog projekta „Susret s rijekom“ je Karlovačka županija, a partneri pored Javne ustanove NATURA VIVA su Grad Karlovac, Grad Ozalj, Grad Ogulin, Razvojna agencija Karlovačke županije, Turistička zajednica grada Ogulina i Turistička zajednica grada Ozlja.
Projekt će u svojem ostvarenju doprinijeti održivom korištenju prirodnih resursa i očuvanju biološke ravnoteže područja NATURA 2000 rijeka Korane, Kupe i Ogulinsko-plaščanskog područja, posebno kroz povećanje turističke privlačnosti ovih područja te podizanje svijesti posjetitelja i opće javnosti o potrebi njihova očuvanja.
Nositelj drugog projekta je Grad Slunj, a partner pored Javne ustanove NATURA VIVA je Turistička zajednica Grada Slunja.Projektom će se uložiti u posjetiteljsku infrastrukturu namijenjenu za bolje usmjeravanja kretanja i doživljaja posjetitelja, kao i za mogućnost pružanja više sadržaja unutar Značajnog krajobraza Slunjčica osiguravajući pritom rast broja posjetitelja, ali s boljim uvjetima za očuvanje prirodne baštine. Stoga osim infrastrukturnih zahvata i ulaganja u edukativne elemente u prostoru, će se u suradnji s partnerima projekta definirati jedinstvene sadržaje za različite profile posjetitelja (znanstveni sektor, istraživači, školski uzrast djece, cikloturisti, grupe slijepih i slabovidnih osoba).
Treći europski projekt gdje je Javna ustanova NATURA VIVA  partner je „Written On Water“ u okviru Erasmus+ programa zajedno s Gimnazijom Karlovac te partnerima iz Italije i Poljske: GRAIA (Gestione Ricera Ambientale Ittica Acque) iz Varano Borghi (Italija), Škola CALINI iz Brescia (Italija), Udruga GAJA iz Wilkowice (Poljska), Škola drvne industrije iz Žywiec (Poljska). Cilj projekta je poboljšanje razvoja vještina kod učenika iz škola partnera, uključujući i razumijevanje znanstvenih metoda, znanje laboratorijskih vještina i ostvarenje stručnog rječnika na stranom jeziku. Fokus WoW projekta su rijeke, stoga i udruživanje partnera koji već imaju iskustva u radu na lokalnim rijekama s velikom biološkom raznolikošću.
I nadalje se nastavlja aktivna suradnja  s Karlovačkom županijom na svakodnevnoj razini po pitanju administrativnih procedura ishođenja mišljenja i dopuštenja za zahvate u zaštićenim područjima i područjima NATURA 2000, te zajedničko planiranje stručnih aktivnosti i projekata s područja zaštite prirode kojima bi se očuvalo i unaprijedilo stanje prirodne baštine i osiguralo korištenje usluga ekoloških sustava u smislu razvoja naše županije.

 

 

 

EU PROJEKTI

Prosinac 2018.

Održana radionica „Interpretacija i doživljaj kulturne baštine“     
(Slunj, 13. prosinca 2018. godine)

slunj

Dana 13.12.2018. godine, u četvrtak održana je radionica s temom ''Interpretacija i doživljaj kulturne baštine'' kao dio aktivnosti „Edukacija dionika lokalne razine“ s ciljem educiranja lokalnih dionika o kulturnoj baštini i interpretaciji na području Slunja.

Uvidom konzervatora uočeno je da se u ponudu za posjetitelje uvodi niz neautohtonih sadržaja kao što su priče, legende, etnografski elementi i slično te da postoji opća nepovezanost predstavljanja prirodne baštine i običaja  za to područje te je znanje o istom dionika uključenih u prihvat posjetitelja trenutno ocjenjen nedostatnim.

Cilj ove aktivnosti je osim održavanja radionice i materijal u vidu vodiča o autohtonosti i vrijednosti područja Slunja koji bi bio podloga za stvaranje što kvalitetnije i vjerodostojnije usluge pružanja usluge smještaja ili ugostiteljskog sadržaja. Smatra se da bi ova aktivnost znatno utjecala na prikladno uređenje mjesta i da bi se djelomično utjecalo na zaustavljanje unošenja stranih elemenata u predstavljanje destinacije.

S obzirom na stručnost izlagača gđe. Ane Mlinar i g. Damira Kremenića i njihovo veliko iskustvo da doživimo postojeću kulturnu baštinu i bogatstvo kako bi nositelj projekta te partneri s lokalnom zajednicom analizirali probleme, prednosti, mogućnosti te prijetnje za prostor Značajnog krajobraza Slunjčica koja je temeljna točka ovog projekta, a istovremeno uvjetuje demografski, socijalni i ekonomski razvoj u sinergiji s prirodnom baštinom u vidu autohtonosti i unificiranosti cijeloga segmentiranog prostora Korduna.

Radionica je održana u vatrogasnom domu DVD-a Slunja a sudjelovali su osim lokalne zajednice, predstavnici grada Slunja, djelatnici JU NATURA VIVA te izlagači s konkretnim primjerima kako i na koji način postojeću vrijednost dodatno obogatiti na jednostavan način i zaokružiti turističku ponudu.

  1. Održana radionica „Interpretacija i doživljaj kulturne baštine“, Slunj, 13.12.2018.

 

Održana radionica u okviru projekta „Vodene tajne Slunja“      
(Karlovac, 10. prosinca 2018. godine)

naturaviva


Javna ustanova NATURA VIVA održala je u ponedjeljak 10. prosinca 2018. godine radionicu s članovima Udruge slijepih Karlovačke županije i turističkim vodičima, članovima Udruge „Bastion“.
Radionica je organizirana kao jedna od aktivnosti Javne ustanove NATURA VIVA kao partnera  na projektu „Vodene tajne Slunja“ kojeg je financirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
Tema radionice bila je  Definiranje edukativnih/prezentacijskih materijala za vodstva grupa slijepih i slabovidnih osoba na području Značajnog krajobraza Slunjčica.
Nakon uvodnog dijela interpeliralo se s primjerima certificiranih vodiča članova Udruge „Bastion“ iz njihova vlastitih iskustava u vođenju grupa slabovidnih i slijepih osoba sa zahtjevima i idejama članova Udruge slijepih Karlovačke županije za adekvatno vođenje grupe slijepih i slabovidnih s konačnim ciljem izdavanja Vodiča za slijepe i postavljanje temelja za dugoročno i održivo turističko valoriziranje prirodnih i kulturnih osobitosti Grada Slunja u kontekstu prostora provedbe Projekta.
Ciljevi ove aktivnosti su osim održavanja radionica i stvaranja vodiča; 3D model kao i  pilot vođenje ture. Sudionici radionice složili su se oko nekoliko važnih točaka u realizaciji vođenja grupe slabovidnih i slijepih osoba po projektnom području odnosno  točno definiranim punktovima. Tako je kao ključni preduvjet posjeta slijepih i slabovidnih osoba istaknuta sigurnost osoba na terenu, što znači uređene staze, bez velikih nagiba i postavljenim rukohvatima. Također je zaključeno da će se točno definirani način  kvalitetne animacije grupe slijepih i slabovidnih osoba kao i punktovi koji su sažeti, korisni i atraktivni te aktivnost vođenja grupe koja će biti izdržljiva, udobna i balansirana. Zaključno je predviđena druga radionica s realizacijom na prostoru ZK Slunjčice u siječnju 2019. godine s istim dionicima prve radionice.

  1. Održana radionica u okviru projekta „Vodene tajne Slunja“
    Karlovac, 10. prosinca 2018. godine
  2. Održana radionica u okviru projekta „Vodene tajne Slunja“
    Karlovac, 10. prosinca 2018. godine
  3. Održana radionica u okviru projekta „Vodene tajne Slunja“
    Karlovac, 10. prosinca 2018. godine
  4. Održana radionica u okviru projekta „Vodene tajne Slunja“
    Karlovac, 10. prosinca 2018. godine

 

 

Listopad 2018.

 

OBILJEŽEN DAN VRLOVKE 2018.      
(Kamanje – špilja Vrlovka, petak, 12. listopada 2018.)

sl

Javna ustanova NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije održala je u petak, 12. listopada 2018. manifestaciju DAN VRLOVKE 2018. GODINE.
U okviru obilježavanja održane su radionice na temu šišmiša, arheologije i speleologije te su sudionici posjetili špilju Vrlovku. Djeca su uživala u radionicama na kojima su  izrađivali šišmiš origamie, bojali šišmiše i dobili tetovaže šišmiša, penjali se po užetu uz korištenje speleološke opreme. Svima je ipak najzanimljivije bilo posjetiti špilju, vidjeti špiljske ukrase i doživjeti let šišmiša pri izlazu na hranjenje.
Nakon radionica održana su i predavanja: „Speleologija“, „Kako u špilji Vrlovka žive šišmiši“ i „Što nam pričaju arheološki nalazi oko špilje Vrlovke“.
Za stotinjak sudionika, djece i odraslih program je obogatilo Kulturno umjetničko društvo Kamanje svojom pjesmom i plesom.
Dan Vrlovke obilježen je ove godine po prvi puta a želje Javne ustanove je da se obilježavanje  nastavi te postane tradicija, budući da je ovo područje izuzetno vrijedno zbog svojih bioloških, geoloških, biospeleoloških i arheoloških karakteristika, a osim toga je i NATURA 2000 područje. Cilj nam je educirati djecu u nadi da će prepoznati važnost prirodnih vrijednosti i prenijeti poruku, biti ambasadori kako bi ovakva područja što duže ostala očuvana.
Osim svega navedenog kroz ovaj projekt želimo pokazati da ovaj lokalitet vrlo važan za lokalnu zajednicu i čitav kraj te može postati i motor za razvoj lokalne zajednice, jer se na platou mogu odvijati razne  manifestacije, pa nam je želja obilježavanjem Dana Vrlovke potaknuti lokalno stanovništvo na zajedničko promišljanje i suradnju te  korištenje ovog prostora koji je prilagođen za obilježavanje raznih manifestacija u smislu edukacije o vrijednostima špilje ali i šireg područja.
Manifestaciji su prisustvovali zamjenica župana Karlovačke županije Vesna Hajsan- Dolinar i pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš Marina Jarnjević, te načelnik Općine Kamanje Damir Mateljan.
Ovom prilikom želimo zahvaliti svim sudionicima i posjetiteljima što su nam pružili podršku, a u nastavku donosimo fotogaleriju.

  1. OBILJEŽEN DAN VRLOVKE 2018.
    (Kamanje – špilja Vrlovka, petak, 12. listopada 2018.)

 

OBILJEŽAVANJE DANA VRLOVKE 2018. GODINE
(Kamanje – špilja Vrlovka, petak, 12. listopada 2018. godine u 16,30 sati)

sl

Javna ustanova NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije poziva vas u
petak, 12. listopada 2018. godine u 16,30 sati u Kamanje – špilja Vrlovka
na obilježavanje

DANA VRLOVKE 2018. GODINE

U okviru obilježavanja održati će se radionice na temu šišmiša, arheologije i speleologije te će za određeni dio posjetitelja biti moguće posjetiti špilju. Također su planirana i dva predavanja: „Kako u špilji Vrlovka žive šišmiši“ i „Što nam pričaju arheološki nalazi oko špilje Vrlovke“. Predviđeno trajanje programa je do 20.00 sati.
Špilja Vrlovka je zbog svojih prirodnih vrijednosti zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode 1962. godine. Istražena je u duljini od 380 m, od kojih je 330 m uređeno za posjećivanje.
Tijekom cijele godine naseljena je šišmišima jer raspon temperatura tijekom godine omogućuje boravak raznih vrsta šišmiša. Šišmiši su sisavci i uz ptice jedini kralježnjaci koji mogu aktivno letjeti. Kako bi preživjeli zimu, zbog niskih temperatura i nedostatka hrane tijekom nepovoljnog dijela godine, šišmiši su razvili posebnu prilagodbu – hibernacija (zimski san) tijekom koje su životne funkcije usporene, a tjelesna temperatura smanjena na temperaturu okoline. Zbog toga se zimi i noću šišmiši sklanjaju u podzemna staništa kao što su špilje.
Budući da je ovo područje izuzetno vrijedno zbog svojih bioloških, geoloških, biospeleoloških i arheoloških karakteristika, a osim toga je i NATURA 2000 područje, odlučili smo jedan dan u godini posvetiti upravo špilji i to kroz edukaciju djece i javnosti kako bi pridonijeli promociji ovog iznimnog područja.
Kroz radionice i predavanja  svi zainteresirani dobiti će širu sliku potrebe zaštite i očuvanja prirodnih vrijednosti i znamenitosti. Cilj nam je educirati djecu u nadi da će prepoznati važnost prirodnih vrijednosti i prenijeti poruku, biti ambasadori kako bi ovakva područja što duže ostala očuvana.
Osim svega navedenog kroz ovaj projekt želimo pokazati da je ovaj lokalitet vrlo važan za lokalnu zajednicu i čitav kraj te može postati i motor za razvoj lokalne zajednice, jer se na platou mogu odvijati razne manifestacije, pa nam je želja obilježavanjem Dana Vrlovke potaknuti lokalno stanovništvo na zajedničko promišljanje i suradnju te korištenje ovog prostora koji je prilagođen za obilježavanje raznih manifestacija u smislu edukacije o vrijednostima špilje ali i šireg područja.

Dostavljamo vam Program u privitku i veselimo se vašem dolasku!

NAPOMENA: Preporuka je ponijeti toplu odjeću i terensku obuću za obilazak špilje.

>> Program - DAN VRLOVKE 2018. (PDF, 0.49 MB)

 

Rujan 2018.

Terenska nastava u okviru Projekta Erasmus +
(Karlovac, 24.-26. rujna 2018. godine)

sl


Sa velikim zadovoljstvom želimo izvijestiti sve zainteresirane čitatelje naše stranice o našim aktivnostima ovog tjedna.
Javna ustanova NATURA VIVA je zajedno s Gimnazijom Karlovac partner na europskom projektu Erasmus + na kojem  osim hrvatskih partnera sudjeluju i partneri iz Italije i Poljske. Ovog tjedna su učenici srednjih škola iz zemalja partnera stigli u Hrvatsku odnosno u Karlovac kako bi zajedno sa učenicima Gimnazije Karlovac sudjelovali na terenskoj nastavi organiziranoj u okviru projekta.
Za organizaciju terenske nastave bila je zadužena Javna ustanova NATURA VIVA i Gimnazija Karlovac.
S aktivnostima smo započeli u ponedjeljak, dočekom učenika i njihovih profesora u Gimnaziji, te uvodnim predavanjima, nakon čega je uslijedio najzanimljiviji dio za učenike i profesore - terenska nastava.
U tri dana posjetili smo tri zaštićena lokaliteta u našoj županiji i to redom Značajni krajobraz Klek,  Značajni krajobraz Slunjčicu - izvor rijeke Slunjčice i Geomorfološki spomenik prirode špilju Vrlovku u Kamanju.
Sva tri dana terenske nastave učenici su sudjelovali na geomorfološko-hidrološkim i biološkim radionicama prilagođenim specifičnom terenu  uz stručno vodstvo profesora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu - Biološkog i Geografskog odsjeka.
Voditelji radionica pridonijeli su stjecanju novih vještina, znanja  i kompetencija učenika koji su dobili dobru podlogu za daljnje školovanje što je bila i ideja Javne ustanove prilikom prijave projekta.
Smatramo da je edukacija mladih vrlo važna u svim sektorima a posebno u sektoru zaštite prirode jer je ona preduvjet dobrog upravljanja i očuvanja te  promocije prirodnih vrijednosti.
Učenici su na terenu naučili puno, kroz praktičan rad i sveučilišni pristup što je dobra podloga za studij koji je sljedeći korak u njihovom školovanju.
Nakon tri dana provedenih na terenu, učenici su zajedničkim snagama pripremili prezentacije i predstavili ih svojim profesorima i voditeljima projekta. Ovotjedne aktivnosti završavaju danas završnom konferencijom za novinare i prezentacijama učenika.
Posebne zahvale želimo uputiti profesorima, voditeljima radionica: dr.sc. Mirela Sertić Peić, dr.sc. Maria Špoljar, dr. sc. Neven Bočić, dr.sc. Ivan Čanjevac, Neven Šuica, dipl.ing. kao i svim članovima tima, te Gorskoj službi spašavanja Karlovac i Javnoj vatrogasnoj postrojbi Karlovac na ustupljenom plovilu i vozilu.

Kako nam je bilo možete pogledati u galeriji ispod.

  1. Terenska nastava u okviru Projekta Erasmus +
    (Karlovac, 24.-26. rujna 2018. godine)

 

Kolovoz 2018.

Bijela roda na području Karlovačke županije
(Karlovac, 21. kolovoza 2018. godine)

sl

Nekoliko godina za redom, Javna ustanova NATURA VIVA provodi projekt na području Karlovačke županije gdje je na gospodarskim i stambenim objektima evidentirano tri gnijezda bijele rode (Ciconia ciconia), dok na stupovima električne distribucijske mreže se nalazi  gnijezda.
Bijela roda (Ciconia ciconia) čija je zaštita i očuvanje predmet ovog projekta pripada europskim gnjezdaricama koje hranu nalaze na poljoprivrednim područjima, travnjacima i pašnjacima u vlažnim područjima, u blizini močvara i rijeka. Ova vrsta ptica je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18) i Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13). 
Monitoringom tijekom 2018. godine obiđene su 83 lokacije gniježđenja, zabilježeno je 39 aktivnih gnijezda. Od toga su 3 gnijezda na stambenim i gospodarskim objektima, a 36 gnijezdo na stupovima. Broj mladih iznosi 89 jedinki.

sl

 

 

Svibanj 2018.

Prezentaciju projekta „Živjeti s parkom 2018“
koje će se održati u utorak, 22. svibnja 2018. godine
(Vrbanićev perivoj, Karlovaci, utorak, 22. svibnja 2018. godine u 11:00 sati)

sl

Grad Karlovac i županijska Javna ustanova NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije imaju čast pozivati vas na :

Prezentaciju projekta „Živjeti s parkom 2018“
koje će se održati u utorak, 22. svibnja 2018. godine.

            Prezentacija aktivnosti u okviru projekta započeti će u 11:00 sati u Spomeniku parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj, na ulazu od strane hotela. Uvodnu riječ dati će predstavnici Javne ustanove, Grada Karlovca i Karlovačke županije.
Program će se dalje nastaviti u SPA Vrbanićev perivoj, gdje će se održati radionice u suradnji s partnerima i suradnicima.

           Kao uvod u najavljeno predstavljanje naših aktivnosti, želimo istaknuti kako je Vrbanićev perivoj sastavnica urbane cjeline grada Karlovca, a zaštićen je s ciljem očuvanja krajobrazne, biološke i kulturne vrijednosti. Stoga Javna ustanova NATURA VIVA, u suradnji s Gradom Karlovcem u Vrbanićevom perivoju redovito provodi brojne aktivnosti s ciljem stručnog održavanja i unaprjeđenja, kvalitetne interpretacije u svrhu edukacije i kontinuirane promocije ovog područja. Između ostalog već jedanaest godina provodi se projekt „Živjeti s parkom“, koji svake godine uključuje razne aktivnosti od revitalizacije, edukativnih radionica, predavanja, šetnji, prezentacija, hortikulturnog uređenja, a sve u svrhu promocije i obnove parka. Također se redovito provode mjere zaštite koje se odnose na njegu i održavanje stabala, monitoring  zdravstvenog stanja te edukaciju svih dionika u prostoru. Sve aktivnosti financijski prati Grad Karlovac kao vlasnik parka i Karlovačka županija kroz Javnu ustanovu NATURA VIVA koja upravlja parkom.
Ove godine u okviru spomenutog projekta provesti ćemo radionicu oslikavanja klupica u Vrbanićevom perivoju. U suradnji s udrugom Carpe Diem klupice u perivoju dobiti će novo osvježeno lice. Osim toga svi zainteresirani moći će se družiti s konjima Konjičkog kluba Karlovac (imati će prilike jahati) u okviru bilo terapijskog ili terenskog jahanja sa stručnim vodstvom te pogledati plesni performans inspiriran idejom za koncept predstave „Rončić“, u izvedbi udruge Free Dance. U suradnji s Gradskom knjižnicom Ivan Goran Kovačić održati će se i radionica pod nazivom „Priča i radionica o životu jednog vretenca“ u kojoj će sudjelovati učenici Osnove škola Dragojle Jarnević, a mogu se uključiti i ostala zainteresirana djeca. Učenici Osnovne škole Josipdol, područne škole Tounj na svom štandu imati će prezentaciju „Tajne Tounjskog podzemlja“, a na štandu Javne ustanove svi zainteresirani će moći čuti ponešto o životu na dnu rijeke. Metode procjene zdravstvenog stanja stabala tema koju će dr.sc. Milan Pernek kroz svoju radionicu prezentirati učenicima 2. razreda Gimnazije Karlovac.
Popis svih radionica i program događanja nalazi se u nastavku ovog dopisa.
Dođite u Perivoj i uživajte u jahanju i našim radionicama!

 Nadamo se da ćete se odazvati našem pozivu i veselimo se Vašem dolasku!
Srdačan pozdrav

                                                                                                          Ravnateljica

                                                                                                          Darka Spudić, dipl.ing.bio.
Privitak: Kao u tekstu

 

PROGRAM

„ŽIVJETI S PARKOM 2018“
22. SVIBANJ 2018.
11:00- 13:00 SATI

Otvorenje: Uvodni i pozdravni govori ravnateljica Javne ustanove, predstavnici Grada Karlovca i Karlovačke županije.
Nakon otvorenja početak radionica.

Naziv radionice

Voditelj radionice

Trajanje

  1. „Oslikavanje klupica“

Udruga Carpe Diem
(Hrvatska volontira)

U vremenu od 11:00 do 13:00

  1. „Život na dnu rijeke“

 

Javna ustanova NATURA VIVA

U vremenu od 11:00 do 13:00

  1. „Terensko jahanje i druženje s konjima“

Konjički klub Karlovac
(stručno vodstvo)

U vremenu od 11:00 do 13:00

  1. Metode procjene zdravstvenog stanja stabala“

Dr.sc. Milan Pernek

U vremenu od 11:00 do 13:00

  1. „Plesni performans inspiriran idejom za koncept predstave Rončić“

Udriga Free Dance
(najava projekta u pripremi i nastajanju – Rončić)- Hrvatska volontira

U vremenu od 11:00 do 13:00

  1. „Priča i radionica o životu jednog vretenca“

Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić- Nataša Vojnović

U vremenu od 11:00 do 13:00

  1. „Tajne Tounjskog podzemlja“

Osnovna škola Tounj

U vremenu od 11:00 do 13:00

 

Povodom obilježavanja Europskog dana Natura 2000 -
Prezentaciju projekta „Zaštita i promocija creta - Banski Moravci“
(Banski Moravci, ponedjeljak, 21. svibnja 2018. godine u 11:00 sati)

sl

Javna ustanova NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području
Karlovačke županije i Osnovna škola Skakavac imaju čast povodom obilježavanja
Europskog dana Natura 2000 pozvati vas na:

Prezentaciju projekta „Zaštita i promocija creta - Banski Moravci“
koje će se održati u ponedjeljak, 21. svibnja 2018. godine.

Predstavljanje će započeti u 11:00 sati u Posebnom botaničkom rezervatu- cret Banski Moravci gdje će se održati prezentacija novouređene šetnice i edukativne ploče. Dio ove prezentacije je suradnja osnovnih škola, pa će tako ovom prilikom učenici Osnovne škole Skakavac svojim gostima, učenicima Osnovne škole Mahično osim razmjene iskustva i druženja prezentirati kako provode kontinuiranu analizu vode potoka Utinjčica.

Cilj događanja je promovirati ovo područje budući da su močvarna i vlažna staništa izuzetno ugrožena ima ih vrlo malo a istovremeno su iznimno važni za cjelokupni ekosustav.
Cret u Banskim Moravcima jedno od rijetkih preostalih močvarnih područja u našoj županiji i jedino zaštićeno u kategoriji posebni botanički rezervat, a osim toga ovo područje je i NATURA 2000 područje stoga je iznimno važno da ga održimo takvog te kroz edukaciju i promociju podižemo svijest o važnosti močvarnih i važnih staništa.

Ujedno želimo naglasiti da su Europska komisija i Europski parlament proglasili  21. svibanj kao „Europski dan Nature 2000“ jer je taj dan usvojena Direktiva o staništima i Life Program. Ova Direktiva, zajedno s Direktivom o pticama, dovela je do uspostave mreže Natura 2000, mreže sastavljene od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova Europske unije, dakle najveće mreže zaštićenih područja na svijetu koja sadržava više od 27000 područja koja su bogata prirodnim staništima i zaštićenim vrstama doprinoseći zaštiti jedinstvene Europske prirodne baštine. Natura 2000 nepoznata je većini građana stoga je cilj obilježavanja Natura 2000 dana podizanje javne svijesti o Natura 2000 ekološkoj mreži te se tako diljem Europe taj dan obilježava kao Natura 2000 dan.
Natura 2000 je jedna od najvećih europskih dostignuća za zaštitu prirode i temeljni program kojim Europska unija pokušava zaustaviti negativne trendove izumiranja mnogih vrsta i njihovih staništa.

Diljem Europe države članice organiziraju različite aktivnosti za javnost kako bi obilježile taj dan i slavile prirodnu i kulturnu baštinu od festivala izložbi fotografija stručno vođenih tura, šetnji, različitih aktivnosti za djecu itd. Mi smo se odlučili na taj dan educirati javnost o našem zaštićenom području, prezentirati poučnu tablu i šetnicu te povezati škole, turističke djelatnike, lokalne OPG-ove, te sve ostale pružatelje usluga kako bi jačali odgovornu svijest o potrebi zaštite prirode i doprinijeli razvoju te promociji održivih aktivnosti malih razmjera bliskih prirodnom okolišu. Obzirom da je 2018. godina proglašena europskom godinom kulturne baštine želja nam je ovim projektom potaknuti sinergiju između kulturne i prirodne baštine stoga u našim projektnim aktivnostima kombiniramo oboje.

Veselimo se Vašem dolasku!

 

Ožujak 2018.

Obilježili smo Svjetski dana voda u Tounju
(Tounj, 22. ožujka 2018. godine)

sl

Svjetski dan voda svake se godine obilježava 22. ožujka kako bi se istaknula važnost slatkih voda i podržalo održivo upravljanje slatkovodnim resursima. Voda pokriva 70% zemljine površine, a resursi pitke vode u cijelom svijetu ugroženi su, ne samo zbog prekomjernog korištenja i neodgovarajućeg upravljanja, nego i zbog povećanog zagađenja okoliša.
Obilježavanje Svjetskog dana voda predloženo je na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju (UNCED) 1992. godine u Rio de Janeiro, a od 1993. godine se obilježava svake godine s naglaskom na drugu temu.
Ovogodišnja tema „Priroda za vodu“ istražuje kako možemo koristiti prirodu za poboljšanje kvalitete vode i koja su nam to prirodna rješenja na raspolaganju za izazove s kojima se susrećemo u 21 stoljeću.  Pitanje koje si postavljamo na današnji dan je kako smanjiti poplave, suše i onečišćenje vode, a odgovor se krije upravo  u samoj prirodi. Dakle, to se postiže očuvanjem prirodnih poplavnih područja uz rijeke i očuvanje krškog podzemlja, usmjeravanje na zelenu infrastrukturu gdje god je moguće, očuvanje ekosustava i provođenje konkretnih mjera njihove zaštite. Tako štitimo zalihe i kakvoću podzemne vode koja nam predstavlja prirodni kapital bez kojeg nema života.

Danas 2,1 milijarda ljudi živi bez pitke vode kod kuće što bitno utječe na zdravlje i kvalitetu života a isto tako je poznata činjenica da 80% svih bolesti nastaje zbog nečiste vode za piće. Koliko je voda važna za život podsjetili su se danas i učenici Osnovne škole Lucije Capan u Tounju.

Naime, Javna ustanova NATURA VIVA svake godine kroz svoje programe edukacije promovira održivost upravljanja vodnim resursima, a danas je povodom obilježavanja Svjetskog dan voda na poziv prof. Dražena Valentina održano predavanje na temu voda i zaštićenih prirodnih vrijednosti Karlovačke županije. Predavanje u okviru kojeg je prikazan i film o Značajnom krajobrazu Slunjčica za učenike od prvog do osmog razreda održala je ispred Javne ustanove NATURA VIVA Martina Pavlović Sušilović, mag.ing. agr.. Nakon predavanja i prezentacije filma razgovarali smo o važnosti vode, kako pridonijeti što čišćoj vodi, kao i o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti Tounjskog područja. Učenici su svojim sudjelovanjem pokazali zavidno znanje i interes za prirodna bogatstva koja pruža kraj u kojem žive.

sl

sl

sl

 

PRIDRUŽITE NAM SE U AKCIJI PREBROJAVANJA
KOCKAVICE (Fritillaria meleagris L.) u 2018. godini
(Karlovac, ožujak 2018. godine)

sl

Javna ustanova NATURA VIVA je još 2011. godine krenula u aktivnost praćenja stanja (monitoring) kockavice (Fritillaria meleagris) zajedno s osnovnim i srednjim školama.
Kockavica je zeljasta trajnica koja se razvija iz lukovice, a u rano proljeće, tijekom ožujka i travnja, na kraju stabljike visoke 30 cm razvija pojedinačne cvjetove. Cvjetovi su veliki, viseći, purpurno obojeni sa šarama u obliku šahovnice po čemu je i dobila ime. Razmnožava se sjemenom i vegetativno putem lukovica. Kockavica je rasprostranjena na vlažnim livadama, u riječnim dolinama te svijetlim, otvorenim i vlažnim šikarama i šumama. To je ugrožena vrsta zbog gubitka vlažnih livada uslijed zaraštavanja drvenastom vegetacijom do kojih dolazi zbog prestanka košnje i ispaše. Kockavica je osjetljiva vrsta (VU) i kao takva uvrštena u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske, a strogo zaštićena je prema Zakonu o zaštiti prirode.

Stoga je zadatak pratiti njenu rasprostranjenost na prirodnim staništima kako bi ostala sačuvana te kako bi pravovremeno kontrolirali uvjete zaštite ukoliko je potrebno.

POZIVAMO SVE KOJI UOČE OVU STROGO ZAŠTIĆENU BILJKU
DA SE UKLJUČE U AKCIJU PREBROJAVANJA

Ukoliko uočite kockavicu ili znate mjesto gdje se nalazi molimo Vas da nam javite u Javnu ustanovu NATURA VIVA na broj 047/601 479 ili mail: karlovac.nature@ka.t-com.hr kako bi naši djelatnici izvršili monitoring koji podrazumijeva prebrojavanje jedinki na lokaciji nalaska.

 

sl

sl

 

 

U veterinarsku ambulantu PET PLUS u Karlovcu zaprimljena teško stradala ženka dabra
(Karlovac, 14. ožujka 2018. godine)

sl

Danas smo se uputili u veterinarsku ambulantu PET PLUS u Karlovcu gdje su zaprimili jednu teško stradalu ženku dabra (Castor fiber). Stradala je na prometnici Zagreb - Karlovac kod Draganića. Nakon što joj je pružena prva pomoć od strane dr. veterine Nine i Nenada Domišljanovića, prevezli smo ju na Veterinarski fakultet u Zagrebu gdje su dogovorene daljnje pretrage budući da je ostala nepokretna. Nakon napravljenog rendgenskog snimka i pregleda kirurga, ustanovljen je prijelom kralježnice i višestruki prijelomi rebara, krvarenje u plućima te je odlučeno uspavati životinju. Dabar je vodena i kopnena životinja i najveći glodavac sjevenih krajeva. Živi na vodenim otocima i vodenim površinama, isključivi je biljojed koji se hrani zeljastim biljem. najpoznatiji je kao "građevinac" koji gradi brane na tekućicama i usput stvara određene štete. U Hrvatskoj je nestao krajem 19.st., a ponovo je vraćen od 1996. do 1998. g. U Hrvatskoj se, prema Zakona o lovu, dabar se tretira kao divljač, ali je, na temelju Pravilnika o lovostaju, zaštićena životinja i tijekom cijele godine zabranjen je lov na dabrove. Zakonom su predviđene i vrlo visoke kazne koje se kreću od 25.000,00 do 200.000,00 kuna za prekršitelje te zabrane. Osim što je zaštićen lovostajem dabar spada u strogo zaštićenu vrstu, sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013 i 73/2017). Hvala dr.vet. Nina i Nenad iz PET PLUS.

 

 

HEP, Elektra Karlovac postavlja nosače za gnijezda na stupove
(Karlovac, 13. ožujka 2018. godine)

sl

Budući da se proljeće bliži, nastojali smo se što bolje pripremiti za dolazak naših pernatih prijatelja bijele rode. Tako smo zamolili HEP, Elektru Karlovac, da na stupove koje rode smatraju svojim domom postave nosače za gnijezda kako bi se ove selice mogle useliti po povratku u našu županiju. Hvala našim suradnicima u HEP-u i dobronamjernim stanovnicima Jurovskog Broda i Velike Pake.

 

 

NAHRANIMO PTICE ZIMI
(Karlovac, 2. ožujka 2018. godine)

sl

Ovih dana svjedočimo izrazito niskim temperaturama i tlu prekrivenom debelim slojem snijega što otežava malim pticama pronalazak hrane. Zbog toga smo odlučili u zaštićenom području Spomenik parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj u Karlovcu i u arboretumu Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac postaviti hranilice za male ptice.
Zahvaljujući suradnji Javne ustanove NATURA VIVA sa Šumarskom i drvodjelskom školom Karlovac i uz donaciju hrane za ptice iz dućana ZOO Vili u Karlovcu hranilice su postavljene i napunjene hranom dana 02.03.2018. godine na 2 lokacije u Vrbanićevom perivoju. Javna ustanova brinuti će se svakodnevno za hranilice zahvaljujući donaciji tijekom ovog razdoblja visokog snijega.
Iako, prema mišljenju stručnjaka, opstanak ptica ne ovisi o zimskom hranjenju, ali njihov broj u proljeće ovisi o okolnostima zime. Uslijed djelovanja čovjeka, brojna prirodna staništa koja osiguravaju hranu pticama zimi su uništena pa je ljudska pomoć oko hranjenja ptica zimi dobrodošla.
Ovim putem pomažemo pticama pronalazak hrane i time povećavamo šanse za preživljavanje. Djelatnici Javne ustanove su postavili hranilice, ali apeliramo na građane da slobodno nadopune hranilice sjemenkama za ptice koje mogu kupiti u trgovinama za kućne ljubimce. Uz tu dobrotvornu gestu, građani će imati priliku promatrati različite vrste ptica te njihovo ponašanje iz neposredne blizine. Budući da je jedno od pravila zimskog hranjenja da se to čini redovito tijekom zime, vjerujemo da ćemo uz pomoć građana koji su do sada već pokazali izraziti senzibilitet za različite vrste divljih životinja, a posebice ptica, uspjeti se pridržavati tog pravila. Osim hrane koju možete nabaviti u specijaliziranim trgovinama, također im možete ponuditi i sušeno voće od kojih je najvažnija jabuka te pripremiti razne vrste sjemenki pomiješanih sa svinjskom masti.
Kućice za ptice postavili su djelatnici Javne ustanove uz pomoć našeg dragog vanjskog suradnika g. Josipa Šuta, koji se uvijek s veseljem priključuje akcijama Ustanove.
Ovom prilikom Javna ustanova NATURA VIVA zahvaljuje našem stalnom suradniku, vrijednom majstoru g. Kristijanu iz radionice Šumarske i drvodjeljske škole koji je izradio kućice i  dućanu ZOO Vili Karlovac, koji je donirao hranu za ptice.

sl

sl

sl

sl

sl

 

 

Veljača 2018.

SPAŠAVANJE STROGO ZAŠTIĆENIH ŽIVOTINJA – SOVA U MAHIĆNU
(Karlovac, 21. veljače 2018. godine)

sl

U srijedu, 21.02.2018. Javnoj ustanovi NATURA VIVA je dojavljeno da se u naselju Gornje Pokupje na području Karlovačke županije nalazi ozlijeđena strogo zaštićena jedinka sove. Po dojavi, odmah su na teren izašli djelatnici Javne ustanove i postupili po protokolu Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13)  i Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13) kojim je propisano da se svaka ozlijeđena ili bolesna jedinka divlje i strogo zaštićene životinje zbrine i prijavi putem obrasca za dojavu Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu (HAOP) koja u okviru Sustava za dojavu i praćenje uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i bolesnih strogo zaštićenih životinja vodi evidenciju.
Sovi je krilo bilo uhvaćeno u žičanu ogradu te je bilo potrebno odrezati dio žice kako bi oslobodili životinju i odvezli u Veterinarsku stanicu Karlovac gdje joj je pružena potrebna pomoć i njega. Prema prvim nalazima, sova ima slomljeno krilo u zglobu, a uslijed dugotrajne zarobljenosti na žici pothladila se i iscrpila. Nakon oporavka, sova će biti prebačena u jedno od registriranih oporavilišta u Hrvatskoj.
Jedinke strogo zaštićenih vrsta iz prirode koje su pronađene iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane zbrinjavaju u oporavilištima za divlje životinje u kojima se privremeno skrbi o jedinkama strogo zaštićenih zavičajnih vrsta životinja iz prirode radi njihovog povratka u prirodu ili repopulacije i/ili reintrodukcije, odnosno gdje jedinke kritično ugroženih zavičajnih vrsta koje su nesposobne za povratak u prirodu trajno borave.

sl

sl

 

 

IZVJEŠĆE NADZORA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA SPOMENICI PARKOVNE ARHITEKTURE VRBANIĆEV PERIVOJ I MARMONTOVA ALEJA U KARLOVCU I U ZNAČAJNOM KRAJOBRAZU SLUNJČICA
(Karlovac, 5. veljače 2018. godine)

sl

Uslijed velike količine padalina (mokrog snijega) tijekom vikenda (petak - subota)  u značajnom krajobrazu Slunjčica (naselje Rastoke) došlo je do odrona s kamene stijene koji se strovalio u neposrednu blizinu kuća (stanara) naselja Rastoka (Petrovići, Jarebi, Kovačevići, Lalići), odnosno u kanal rijeke Slunjčice  srećom bez ljudskih žrtava, odnosno štete po cijenu imovine i ljudi.
Na lokaciji zahvata djelatnici VGI za mali sliv Kupa Karlovac s mehanizacijom intenzivno rade na izvlačenju golemih gromada kamenog materijala iz rijeke, sanaciji korita rijeke kako bi voda mogla neometano otjecati. Od strane Javne ustanove na terenu je nazočan djelatnik ustanove Joso Radočaj koji redovno izvještava Javnu ustanovu o sanaciji istog.
Kontaktirani su i djelatnici VGI Kupa Karlovac te komunalni redar Grada Slunja.

Ujedno je od strane čuvara prirode obavljen nadzor spomenika parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj i Marmontova aleja u Karlovcu u kojima nisu uočene i evidentirane štete uslijed velike količine padalina (mokrog snijega), već je stanje uredno, pješačke staze su očišćene i prohodne, a čim dopuste vremenske prilike će se sitno otpalo granje pokupiti s tri lokacije  unutar parka.

(Klikni na slike za povećanje!)

slika slslika

slika slslika

 

 

02. VELJAČE 2018.- SVJETSKI DAN VLAŽNIH STANIŠTA
(Karlovac, 2. veljače 2018. godine)

sl

Jedan od važnijih međunarodnih sporazuma o zaštiti prirode je Ramsarska konvencija o močvarnim staništima potpisana u iranskom gradu Ramsaru 1971. godine. Ovu konvenciju do sada je potpisalo 169 država svijeta, među kojima je i Hrvatska. Datum kada je ova najstarija okolišna konvencija usvojena je 2. veljače i taj dan slavi se kao Svjetski dan močvara. Cilj Konvencije je zaustaviti uništavanje močvarnih područja te osigurati njihovo očuvanje i razumno korištenje. Vlažna staništa podrazumijevaju područje sa ekosustavom na prijelazu iz suhog u mokro, to su područja močvara, cretova, tresetišta ili vode, bilo da je ona prirodna ili umjetna, privremena ili trajna sa tekućom ili stajaćom vodom bilo slatkom, slanom ili boćatom uključujući i morska područja u kojima razina vode za vrijeme oseke ne prelazi 6 m. Države potpisnice obvezale su se na očuvanje i mudro korištenje svih močvarnih i vlažnih staništa kroz lokalne i nacionalne aktivnosti i međunarodnu suradnju kao doprinos postizanju održivog razvitka u cijelom svijetu. Na Ramsarskom popisu nalaze se i  naši parkovi prirode: Lonjsko polje, Kopački rit i Vransko jezero, Ornitološki rezervat s ribnjacima Crna Mlaka i Delta Neretve. Močvarna staništa su iznimno važna ne samo kao središta biološke raznolikosti, staništa biljnim i životinjskim vrstama već nas štite od poplava jer poput prirodnih spužvi upijaju višak oborina pa samim tim obnavljaju podzemne vode, u obalnim područjima učvršćuju obalu i štite od vremenskih nepogoda, osiguravaju nam hranu i drvnu sirovinu, podižu atraktivnost nekog odredišta u smislu posjećivanja. Bez obzira na sve ove blagodati kroz povijest su se ova područja degradirala i uništavala a svijest o potrebi očuvanja razvila se tek u novije vrijeme. Procjenjuje se da je od 1900-te do danas u svijetu izgubljena gotovo polovica močvarnih i vlažnih staništa. Danas je taj trend usporen iako se u nekim dijelovima svijeta taj trend nastavlja. Razlozi ugroženosti su pretvaranje u poljoprivredne površine, urbanizacija i izgradnja infrastrukture, promjene vodnog režima i dostupnosti vode i dr.
Na području naše županije nalaze se vrijedna vlažna i močvarna područja kao što su rijeke, jezera, ponori, poplavne šume i cret Banski Moravci zaštićen u kategoriji posebnog botaničkog rezervata. Cretovi spadaju u najrjeđa i najugroženija staništa u Hrvatskoj. Javna ustanova kroz sustav upravljanja ovim područjem redovito surađuje sa OŠ Skakavac kojoj je cret mjesto terenske nastave i edukacije u okviru koje provodi i akcije čišćenja čime uvelike doprinosi održavanju i sprečavanju sukcesije koja je jedan od glavnih uzroka degradacije ovog staništa. Uoči obilježavanja Svjetskog dan močvarnih i vlažnih staništa Javna ustanova je sudjelovala na predavanju i radionici u Osnovnoj školi Skakavac kako bismo zajedno nastavili brigu o ovom području.
Održano je predavanje na temu „Močvarna i vlažna staništa“ , koju je održala djelatnica Javne ustanove Martina Pavlović Sušilović. U sklopu predavanja održana je vrlo zanimljiva, zabavna i inovativna radionica koju je osmislila učiteljica kemije i tehničke kulture Blaženka Mravunac, a sudjelovali su učenici 7. i 8. razreda OŠ Skakavac. Ova radionica odličan je model za primjenu na terenu u samom botaničkom rezervatu ne samo za učenike već i za sve posjetitelje creta.
Nakon predavanja održan je sastanak o budućim konkretnim aktivnostima zaštite i održavanja creta te o mogućnostima suradnje sa predstavnicima OPG Marinković i Žitne lađe Aurora Colapis na temu edukacije i posjećivanja creta Banski Moravci.

(Klikni na slike za povećanje!)

slika slslika

slika slslika

slika slslika

slika slslika

 

Siječanj 2018.

ODRŽANA SVEČANOST ZATVARANJA PROJEKTA
(Zagreb, 16. siječnja 2018. godine)

sl

Dana 16. siječnja u Kući Europe održana je svečanost zatvaranja projekta „Jačanje uloge Hrvatske agencije za okoliš i prirodu u informiranju i podizanju svijesti u području zaštite okoliša, klimatskih promjena, zaštite prirode i bioraznolikosti“ financiranog u okviru Prijelaznog instrumenta Europske unije za Republiku Hrvatsku.
Na svečanosti su predstavljeni rezultati projekta kao što su koncept budućeg Informacijsko-edukacijskog centra Diverterra te tzv. virtualni muzej (mobilna komponenta) s ciljem informiranja i edukacije djece i cjelokupne javnosti u području zaštite okoliša, klimatskih promjena, zaštite prirode i bioraznolikosti.
Svim prisutnima obratila se ravnateljica Hrvatske agencije za okoliš i prirodu dr.sc. Ivana Gudelj, Pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Igor Čižmek, prof. dr.sc. Branka Ramljak, državna tajnica pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja, voditeljica projektnog tima Tihana Ivić, Krešo Troha, voditelj projekta za zajednicu izvođača i Dražen Nikolić, član konzorcija.
Nakon održanih predavanja sudionici su mogli pogledati i isprobati neke od mobilnih komponenti koje su proizišle iz ovog projekta.

sl

sl

 

Vrh stranice


 


Javna ustanova NATURA VIVA za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije
47000 Karlovac, Jurja Križanića 30
Tel/fax: 047/601-479, 601-284
e-mail: karlovac.nature@ka.t-com.hr

Početna stranica