2. veljače 2024. Ćubasti gnjurac (Podiceps cristatus)
>>> U zimskom prebrojavanju ptica na Draganićkim ribnjacima smo zabilježili pticu zanimljivog imena. Radi se o ćubastom gnjurcu (Podiceps cristatus), najvećem i najpoznatijem predstavniku skupine ptica vodarica.
Ćubasti gnjurac dug je između 46 i 51 centimetara, a raspon krila mu je od 59 do 73 centimetra. Ptice su ljeti, u svom svadbenom ruhu, vrlo prepoznatljive: plivaju sredinom jezera i nestaju na duže urone (do jedne minute). Imaju dug vrat, bijele obraze, crne glave i na njima smeđecrvene i crne „ćube“, koje su im i odredile ime. Prsti na nogama obrubljeni su kožnim naborima. Zatiljak i leđa su im smeđi. Pripadnici oba spola izgledaju jednako.
Ćubasti gnjurci nastanjuju vode u nizinama cijele Europe (osim sjeverne Skandinavije i Islanda). Istočna populacija su selice koje zimuju na obalama zapadne i južne Europe. U srednjoj Europi ćubasti gnjurci su uglavnom stanarice koje u razdoblju kad je jezero duže vrijeme zamrznuto, skitaju obalom.
Hrane se pretežno ribama koje love roneći. No osim njih, love i male beskičmenjake, a jedu i sjemenke.
U vrijeme parenja ćubasti gnjurci ponašaju se vrlo upadljivo, što se ponekad naziva “ples pingvina”, par se prsa uz prsa uspravlja na vodi, trese glavama i udara nogama po vodi.
Gnijezdo grade na vodi od dijelova biljki koje plutaju, a skrivaju ga u biljkama koje rastu uz obalu. U njemu leže 27 do 29 dana na 3-4 jaja. Ptići su potrkušci i odmah mogu samostalno plivati pa čak i roniti. No, u prvo vrijeme jedan od roditelja ih uglavnom nosi skrivene u perju na leđima. Imaju bijele pruge na glavi i leđima.