Dojava invazivnih vrsta
DOJAVA INVAZIVNIH VRSTA
INVAZIVNE BILJNE VRSTE
Sve više se u prirodi susrećemo s nama novim nepoznatim biljnim vrstama. Radi se o stranim vrstama, odnosno o vrstama koje u našem području ne obitavaju prirodno već su na različite načine unesene iz svojih prirodnih područja rasprostranjenosti.
Kada se strane vrste brzo šire i zauzimaju stanište zavičajnim vrstama i ugrožavaju njihovu rasprostranjenost, nazivamo iz invazivne strane vrste (eng. Invasive alien species, IAS).
Invazivne strane vrste ozbiljno ugrožavaju biološku raznolikost te kao štetnici ili alergeni utječu na gospodarstvo ili ljudsko zdravlje.
Razlikujemo biljne i životinjske invazivne strane vrste od kojih je veći broj zabilježen i na području Karlovačke županije.
Vjerojatno jedna od najpoznatijih invazivnih stranih vrsta je pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle), listopadno stablo s prepoznatiljivim dugačkim listovima sastavljenima od većieg broja lisaka. Pajasen prirodno nastanjuje Kinu, a unesen je u Europu kao hortikulturna biljka i predstavlja jednu od najrasprostranjenijih invazivnih stranih vrsta u Hrvatskoj.
Također, sve veće površine zauzimaju vrste japanski dvornik (Reynoutria japonica Houtt.), sahalinski dvornik ili češki dvornik koje na području Karlovačke županije najčešće možemo vidjeti uz prometnice i vodotokove u gustim populacijama. Prepoznatljivi su po svojim listovima velikim i do 40 cm. Ove vrste su sve invazivne, a međusobno se razlikuju po veličini i obliku lista. Njihovo prirodno okruženje je Japan, Kina, Sjeverna i Južna Koreja, Tajvan te otok Sahalin.
Bagrem (Robinia pseudacacia L.) je dobro poznato listopadno stablo s medonosnim cvjetovima koja potiskuje zavičajne vrste svojim brzim širenjem. Njegova domovina je Sjeverna Amerika, a donesen je u Europu kao biljka za široku primjenu.
Kanadska zlatošipka (Solidago canadensis L.) potječe iz Sjeverne Amerike, a unesena je u Europu pa tako i Hrvatsku kao ukrasna biljka. Zbog svog brzog širenja zauzela je neobrađena zemljišta, puteve i zapuštena staništa. Prepoznatljiva je po svom žarko žutom metličastom cvatu što omogućuje lako uočavanje.
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) je jednogodišnja zeljasta biljka koja je već duže vrijeme poznata javnosti kao nepoželjna biljna vrsta prvenstveno zbog svog alergogenog učinka na ljude. Raste uz puteve, ceste, željezničke pruge te na zapuštenim zemljištima. Potječe iz Sjeverne Amerike, au Hrvatskoj je prvi put zabilježena 1941. godine.
Čičoka (Helianthus tuberosus L.) većini je poznata po svom korijenu koji je jestiv te se s tom namjerom i uzgaja. Može narasti i do 2 m, a srodnik je suncokretu što se vidi u jesen po njenim velikim žutim cvjetovima i visokoj stabljici. Unesena je iz Sjeverne Amerike za potrebe hortikulture.
