Gorski kotar i sjeverna Lika (POP)
16574
post-template-default,single,single-post,postid-16574,single-format-standard,bridge-core-3.0.1,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,qode_grid_1200,qode-theme-ver-28.5,qode-theme-bridge,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.7.0,vc_responsive
 

Gorski kotar i sjeverna Lika (POP)

HR1000019

Područje očuvanja značajno za ptice (POP)

>> Plan upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) – (2023. – 2032.)
17. srpnja 2023. (pdf, 9.87 MB)

Županija: Karlovačka, Primorsko – goranska, Ličko – senjska

Gorski kotar i sjeverna Lika obuhvaća prostrano planinsko područje s prevladavajućim šumskim staništima. Osim što je područje važno za ptice (POP), također je važno i za zaštitu drugih životinjskih vrsta i staništa (POVS). To je najveći šumski kompleks alpske regije u Hrvatskoj i jedan od najvećih u čitavoj regiji. Dominiraju staništa miješane bukovo-jelove šume, a od drugih su zastupljene šume crnog bora, crnog graba, grmovi patuljastog bora, submediteranska šuma i šikare. Stjenovitih staništa, litica i livada također ima u izobilju. Dio područja nalazi se u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije, no površinom je najveće u Primorsko-goranskoj županiji, a najmanji dio se proteže u Ličko-senjskoj. Pojedini dijelovi područja zaštićeni su u određenim nacionalnim kategorijama: Strogi rezervat Bijele i Samarske stijene dijelom se nalazi u Karlovačkoj županiji, a specijalni rezervati Vražji prolaz – Zeleni vir i Debela lipa – Velika Rebar te park šume Japlenški vrh i Golubinjak nalaze se u drugim županijama. Na sjeveru se područje preklapa s dijelom Nacionalnog parka Risnjak. Dio područja uključuje i Značajni krajobraz Klek, a unutar granica se nalazi i Geomorfološki spomenik prirode Lokvarka (jama). Od litostratigrafskih jedinica zastupljeni su rudistni vapnenci iz cenoman-mastrihta (K21-6), vapnenci i dolomiti donje krede (K1) te gornje i donje jure (J3, J1)), dolomiti norik-ret (T22-3), klastični sedimenti karbona i perma (C,P) i fliš-sedimenti srednjeg i gornjeg eocena (E2,3). Zastupljena su smeđa tla na vapnencima, rezidualna tla na vapnencima i dolomitima te crno vapnenačko i dolomitno tlo. Gorski kotar je krško područje duljine oko 35 km i prosječne visine oko 800 m. Skupine stijena su Dinarskog pravca pružanja, odvojene krškim dolinama i poljima. Sjeverna Lika odlikuje se morfogenetskom raznolikošću, zastupljeni su gotovo svi krški reljefni oblici. Kompleksna orografska struktura rezultat je dinamičkih geotektonskih odnosa, hidrogeoloških i klimatskih uvjeta te ljudskih utjecaja.

Informacije o veličini populacije ptica osigurao je Zavod za ornitologiju 2013. godine. SPA Gorski kotar i sjeverna Lika, zajedno sa SPA Velebit, predstavlja najvažnije područje u Hrvatskoj za sljedeće vrste dupljašica: planinski ćuk (Aegolius funereus, 45% nacionalne populacije), mali ćuk (Glaucidium passerinum, 53% n.p.), jastrebača (Strix uralensis, 35,7 % n.p.), planinski djetlić (Dendrocopos leucotos, 41,7% n.p.) i troprsti djetlić (Picoides tridactylus, 40% n.p.). Isto tako, zajedno sa SPA Velebit, ovo područje predstavlja najznačajnija staništa vrsta tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus, 30% nacionalne populacije) i lještarka (Bonasa bonasia, 35% n.p.). Sve te vrste ptica, uz ostale navedene u tablici, nalaze se na Dodatku II Direktive 92/43/EEC.

Od ptica koje se nalaze na nacionalnoj Crvenoj listi, u ovom području naročito se smatraju važnim za očuvanje mala prutka (Acitilis hypoleucos), šumska šljuka (Scolopax rusticola) i veliki ronac (Mergus merganser), vrsta koja je vezana uz rijeku Krku. Tijekom ornitoloških istraživanja 2013. uočeno je nekoliko gnijezdećih parova u tom području, a od ranije je poznato da ta vrsta u Hrvatskoj gnijezdi samo na obalnim stijenama jezera Peruča u SPA Cetina.

Ciljevi očuvanja:

Identifikacijski broj područja ekološke mreže Naziv područja ekološke mreže Šifra stanišnog tipa/znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv stanišnog tipa/hrvatski naziv vrste
HR1000019 Gorski kotar i sjeverna Lika Actitis hypoleucos mala prutka
Aegolius funereus planinski ćuk
Alcedo atthis vodomar
Alectoris graeca jarebica kamenjarka
Anthus campestris primorska trepteljka
Aquila chrysaetos suri orao
Asio flammeus sova močvarica
Bonasa bonasia lještarka
Bubo bubo ušara
Caprimulgus europaeus leganj
Ciconia nigra crna roda
Circaetus gallicus zmijar
Circus cyaneus eja strnjarica
Crex crex kosac
Dendrocopos leucotos planinski djetlić
Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić
Dendrocopos syriacus sirijski djetlić
Dryocopus martius crna žuna
Emberizia hortulana vrtna strnadica
Falco peregrinus sivi sokol
Falco vespertinus crvenonoga vjetruša
Ficedula albicollis bjelovrata muharica
Ficedula parva mala muharica
Glaucidium passerinum mali ćuk
Lanius collurio rusi svračak
Lanius minor sivi svračak
Lullula arborea ševa krunica
Pernis apivorus škanjac osaš
Picoides tridactylus troprsti djetlić
Picus canus siva žuna
Strix uralensis jastrebača
Sylvia nisoria pjegava grmuša
Tetrao urogallus tetrijeb gluhan

 



Skip to content