HR1000019

Područje očuvanja značajno za ptice (POP)

>> Plan upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) – (2023. – 2032.)
17. srpnja 2023. (pdf, 9.87 MB)

Županija: Karlovačka, Primorsko – goranska, Ličko – senjska

Gorski kotar i sjeverna Lika obuhvaća prostrano planinsko područje s prevladavajućim šumskim staništima. Osim što je područje važno za ptice (POP), također je važno i za zaštitu drugih životinjskih vrsta i staništa (POVS). To je najveći šumski kompleks alpske regije u Hrvatskoj i jedan od najvećih u čitavoj regiji. Dominiraju staništa miješane bukovo-jelove šume, a od drugih su zastupljene šume crnog bora, crnog graba, grmovi patuljastog bora, submediteranska šuma i šikare. Stjenovitih staništa, litica i livada također ima u izobilju. Dio područja nalazi se u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije, no površinom je najveće u Primorsko-goranskoj županiji, a najmanji dio se proteže u Ličko-senjskoj. Pojedini dijelovi područja zaštićeni su u određenim nacionalnim kategorijama: Strogi rezervat Bijele i Samarske stijene dijelom se nalazi u Karlovačkoj županiji, a specijalni rezervati Vražji prolaz – Zeleni vir i Debela lipa – Velika Rebar te park šume Japlenški vrh i Golubinjak nalaze se u drugim županijama. Na sjeveru se područje preklapa s dijelom Nacionalnog parka Risnjak. Dio područja uključuje i Značajni krajobraz Klek, a unutar granica se nalazi i Geomorfološki spomenik prirode Lokvarka (jama). Od litostratigrafskih jedinica zastupljeni su rudistni vapnenci iz cenoman-mastrihta (K21-6), vapnenci i dolomiti donje krede (K1) te gornje i donje jure (J3, J1)), dolomiti norik-ret (T22-3), klastični sedimenti karbona i perma (C,P) i fliš-sedimenti srednjeg i gornjeg eocena (E2,3). Zastupljena su smeđa tla na vapnencima, rezidualna tla na vapnencima i dolomitima te crno vapnenačko i dolomitno tlo. Gorski kotar je krško područje duljine oko 35 km i prosječne visine oko 800 m. Skupine stijena su Dinarskog pravca pružanja, odvojene krškim dolinama i poljima. Sjeverna Lika odlikuje se morfogenetskom raznolikošću, zastupljeni su gotovo svi krški reljefni oblici. Kompleksna orografska struktura rezultat je dinamičkih geotektonskih odnosa, hidrogeoloških i klimatskih uvjeta te ljudskih utjecaja.

Informacije o veličini populacije ptica osigurao je Zavod za ornitologiju 2013. godine. SPA Gorski kotar i sjeverna Lika, zajedno sa SPA Velebit, predstavlja najvažnije područje u Hrvatskoj za sljedeće vrste dupljašica: planinski ćuk (Aegolius funereus, 45% nacionalne populacije), mali ćuk (Glaucidium passerinum, 53% n.p.), jastrebača (Strix uralensis, 35,7 % n.p.), planinski djetlić (Dendrocopos leucotos, 41,7% n.p.) i troprsti djetlić (Picoides tridactylus, 40% n.p.). Isto tako, zajedno sa SPA Velebit, ovo područje predstavlja najznačajnija staništa vrsta tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus, 30% nacionalne populacije) i lještarka (Bonasa bonasia, 35% n.p.). Sve te vrste ptica, uz ostale navedene u tablici, nalaze se na Dodatku II Direktive 92/43/EEC.

Od ptica koje se nalaze na nacionalnoj Crvenoj listi, u ovom području naročito se smatraju važnim za očuvanje mala prutka (Acitilis hypoleucos), šumska šljuka (Scolopax rusticola) i veliki ronac (Mergus merganser), vrsta koja je vezana uz rijeku Krku. Tijekom ornitoloških istraživanja 2013. uočeno je nekoliko gnijezdećih parova u tom području, a od ranije je poznato da ta vrsta u Hrvatskoj gnijezdi samo na obalnim stijenama jezera Peruča u SPA Cetina.

Ciljevi očuvanja: