Gorski kotar i sjeverna Lika (POVS)
16583
post-template-default,single,single-post,postid-16583,single-format-standard,bridge-core-3.0.1,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,qode_grid_1200,qode-theme-ver-28.5,qode-theme-bridge,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.7.0,vc_responsive
 

Gorski kotar i sjeverna Lika (POVS)

HR5000019

Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS)

>> Plan upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Gorskog kotara i sjeverne Like (PU 6025) – (2023. – 2032.)
17. srpnja 2023. (pdf, 9.87 MB)

Županija: Karlovačka, Primorsko – goranska, Ličko – senjska

Dio područja Gorski kotar i sjeverna Lika nalazi se u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije, no površinom je najveće u Primorsko-goranskoj županiji, a najmanji dio se proteže u Ličko-senjskoj. Od staništa dominiraju mješovite šume. Pojedini dijelovi područja zaštićeni su u određenim nacionalnim kategorijama: Strogi rezervat Bijele i Samarske stijene dijelom se nalazi u Karlovačkoj županiji, a specijalni rezervati Vražji prolaz – Zeleni vir i Debela lipa – Velika Rebar te park šume Japlenški vrh i Golubinjak nalaze se u drugim županijama. Na sjeveru se područje preklapa s dijelom Nacionalnog parka Risnjak. Litostratigrafske jedinice u području su rudistni vapnenci iz cenoman-mastrihta (K21-6), vapnenci i dolomiti donje krede (K1) te gornje i donje jure (J3, J1)), dolomiti norik-ret (T22-3), klastični sedimenti karbona i perma (C,P) i fliš-sedimenti srednjeg i gornjeg eocena (E2,3). Zastupljena su smeđa tla na vapnencima, rezidualna tla na vapnencima i dolomitima te crno vapnenačko i dolomitno tlo. Gorski kotar je krško područje duljine oko 35 km i prosječne visine oko 800 m. Skupine stijena su Dinarskog pravca pružanja, odvojene krškim dolinama i poljima. Sjeverna Lika odlikuje se morfogenetskom raznolikošću, zastupljeni su gotovo svi krški reljefni oblici. Kompleksna orografska struktura rezultat je dinamičkih geotektonskih odnosa, hidrogeoloških i klimatskih uvjeta te ljudskih utjecaja.

Od sisavaca, ciljane vrste za zaštitu u ovom području su šišmiši širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus) i mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros) te velike zvijeri: sivi vuk (Canis lupus), smeđi medvjed (Ursus arctos) i obični ris (Lynx lynx). Premda autocesta Zagreb-Rijeka prolazi područjem, zeleni most te niz vijadukata i tunela omogućuje prijelaz divljim životinjama. Od ostale faune izdvajaju se dvije vrste vretenaca – gorski potočar (Cordulegaster heros) radi očuvanja vrste u centralnoj biogeografskoj regiji i vodendjevojčica (Coenagrion ornatum), vrsta značajna za očuvanje nacionalne populacije jer je najraširenija u ovom području. Spomenute životinjske vrste, kao i biljna vrsta cijelolatična žutilovka (Genista holopetala), navedene su u članku 4. Direktive 2009/147/EC, Dodatku II Direktive 92/43/EEC.

Od šumskih staništa, najznačajniji je tip 9530, zbog očuvanja zajednice crnog bora i crnog graba.

U području su zastupljene i brojne biljne vrste navedene na nacionalnoj Crvenoj listi: gorska moravka (Arnica montana), stisnuta trešnica (Blysmus compressus), zvjezdasti šaš (Carex echinata), žuti šaš (Carex flava), Hostov šaš (Carex hostiana), tamnozeleni šaš (Carex lepidocarpa), prosasti šaš (Carex panicea), crni šaš (Carex serotina), žućkasti oštrik (Cyperus flavenscens), smeđi šilj (Cyperus fuscus), Blagajev likovac (Daphne blagayana), crveni uskolisni likovac (Daphne cneorum), širokolisna suhoperka (Eriophorum latifolium), žuta sirištara (Gentiana lutea ssp. symphyandra), velecvjetni kukurijek (Helleborus niger ssp. macranthus), božikovina (Ilex aquifolium), kranjski ljiljan (Lilium carniolicum), ljiljan zlatan (Lilium martagon), bumbarova kokica (Ophrys fuciflora), crnocrveni kaćun (Orchis ustulata), mirisavi dvolist (Platanthera bifolia), tisa (Taxus baccata) i čaškasta baluška (Tofieldia calyculata). Leptir apolon, crvenooki parnasovac ili velebitski apolon (Parnassius apollo), također je zaštićena vrsta, navedena na nacionalnoj Crvenoj listi.

Ciljevi očuvanja:

Identifikacijski broj područja ekološke mreže Naziv područja ekološke mreže Šifra stanišnog tipa/znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv stanišnog tipa/hrvatski naziv vrste
HR5000019 Gorski kotar i sjeverna Lika Barbastella barbastellus širokouhi mračnjak
Rhinolophus hipposideros mali potkovnjak
Canis lupus vuk
Ursus arctos medvjed
Lynx lynx ris
Adenophora lilifolia mirisava žlijezdača
Genista holopetala cjelolatična žutilovka
Coenagrion ornatum istočna vodendjevojčica
Cordulegaster heros gorski potočar
Morimus funereus velika četveropjega cvilidreta
Austropotamobius torrentium Potočni rak
6520  

Brdske košanice

9530  

(Sub-) mediteranske šume endemičnog crnog bora

 



Skip to content