31. kolovoza 2021. Klek
Kategorija zaštite: značajni krajobraz
Godina proglašenja zaštite: 1971. godine
Županija: Karlovačka
Opis položaja: na istočnom rubu masiva Velike Kapele, iznad grada Ogulina
Površina zaštićenog područja: 847,86 ha
Natura 2000 područje: HR2000591 Klek (POVS)
Osnovne značajke:
Područje značajnog krajobarza Klek izgrađeno je od stijena nastalih tijekom geoloških razdoblja jure i krede. U juri su vladali tropski uvjeti, plitkim morima je razina postupno rasla. Najveći dio Kleka izgrađuju stijene nastale u doba mlađe jure starosti oko 150 milijuna godina. Vapnenci koji izgrađuju vršne dijelove Kleka nastali su početkom krede, prije otprilike 100 milijuna godina. Središnja, dominantna točka značajnog krajobraza je vrh Kleka (1181 m). Unutar zaštićenog područja je još jedan vrh visine iznad 1000m, a to je Klečica (1058 m) smješten sjeverozapadno od vrha Kleka.
Klek je poznat po velikoj raznolikosti flore. Do sada je zabilježeno čak 368 različitih biljnih vrsta iako se pretpostavlja da ih je znatno više. Zaštićene su 125 vrste, među kojima je 14 endema. Na pretplaninskim livadama i stijenama vršnog područja zabilježena je reliktna flora. Smatra se da je 11 biljaka s područja Kleka pred izumiranjem. Reliktne biljke iz geološkog razdoblja tercijara preživjele su čak i ledena doba. Fauna Kleka nije detaljno istražena izuzev ptica i leptira. Zabilježene su 42 vrste ptica gnjezdarica, među kojima i 4 zaštićene vrste sova: ušara, šumska sova, jastrebača i planinski ćuk. Od ostalih ptica ističu se strogo zaštićene vrste alpski popić (Prunella collaris) i zidarčac (Tichodroma muraria) te zaštićena grabljivica škanjac osaš (Pernis apivorus). Najpoznatiji leptir s područja Kleka je endem klekovski okaš, glacijalni relikt kojeg nalazimo na strmim stijenama vrhova Klek i Klečica.
Zanimljivosti:
Prva značajna sustavna istraživanja na ogulinskom području provodio je Josip Poljak, a nakon njega i članovi Speleološkog društva Hrvatske koji su 1960. istražili i dva speleološka objekta unutar današnjih granica zaštićenog područja. Tom prilikom istražene su Pećina na Kleku (duljine 15 m) i Jama u Zakopi (dubine 34 m), dok su kasnija speleološka istraživanja rezultirala otkrićem značajnih speleoloških objekata na Kleku – Jame ispod heliodroma i Vještičje jame.