9. rujna 2021. Kupa
HR2000642
Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS)
Županija: Karlovačka, Primorsko – goranska
Opis položaja: izvire u području Nacionalnog parka Risnjak u Gorskom kotaru. Ukupna duljina rijeke je 296 km od njezina izvora do ušća u Savu u Sisku. Oko dvije trećine zaštićenog dijela NATURA 2000 područja Kupa nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji, dok je ostatak u Karlovačkoj županiji.
Gornji dio toka je tipična krška rijeka, brza je i prolazi šumovitim kanjonom, a nakon nekoliko kilometara tok je znatno sporiji, s brojnim umjetnim slapovima koji su nekada pokretali mlinove. Na mjestima gdje se kanjon proširuje su obradive površine. U nizvodnom dijelu toka je pak tipična nizinska rijeka. U gornjem dijelu toka nepropusni slojevi okruženi su paleozojskim klastičnim stijenama (izmjenjuju se škriljavci i pješčenjaci), dok su u donjem dijelu karakteristične propusne stijene. Sa svojim pritokama, Kupa predstavlja najvažniji plovni put u Gorskom kotaru. Glavni pritoci su Čabranka, Kupica i Dobra. Cijelo slivno područje je površine 10 236 km2. Zastupljena su raznovrsna tla.
Unutar mehanizma NATURA 2000 zaštićeno je 5 tipova staništa. U Hrvatskoj su samo dva staništa tipa 7220 (izvori uz koje se taloži sedra), a Kupa je jedan od njih. Stanište tipa 6430 smatra se osobito ugroženim u ovom području zbog prijetnji od strane invazivnih vrsta, a tip 91E0 (aluvijalne šume) izuzetno je važan zbog očuvanja zajednice šume johe s drhtavim šašem.
Zbog stotinjak različitih vrsta leptira, Kupa je poznata i kao „dolina leptira“. Tri vrste danjih leptira navedene su u članku 4. Direktive 2009/147/EC, tj. Dodatku II Direktive 92/43/EEC. Od ostalih vrsta u Direktivi su navedeni dabar i vidra, potočni rak, školjka obična lisanka koja je u ovom području zastupljena s 5-8% nacionalne populacije vrste te brojne vrste riba. Primjerice, za mladicu je Kupa jedno od samo dva staništa u Hrvatskoj, a tankorepa krkuša zastupljena je u ovom području s 45-60% nacionalne populacije te riblje vrste.
Na nacionalnoj Crvenoj listi, dvije su biljne vrste s ovog područja – trozubi kaćun (Orchis tridantata) i tustica kukcolovka (Pinguicula vulgaris), a od ribljih vrsta na nacionalnoj razini je zaštićen lipljen (Thymallus thymallus).
Ciljevi očuvanja:
| Identifikacijski broj područja ekološke mreže | Naziv područja ekološke mreže | Šifra stanišnog tipa/znanstveni naziv vrste | Hrvatski naziv stanišnog tipa/hrvatski naziv vrste |
| HR2000642 | Kupa | Unio crassus | obična lisanka |
| Lycaena dispar | kiseličin vatreni plavac | ||
| Austropotamobius torrentium | Potočni rak | ||
| Hucho hucho | mladica | ||
| Aspius aspius | bolen | ||
| Zingel streber | mali vretenac | ||
| Cottus gobio | peš | ||
| Castor fiber | dabar | ||
| Lutra lutra | vidra | ||
| Cobitis elongata | veliki vijun | ||
| Cobitis elongatoides | vijun | ||
| Sabanejewia balcanica | zlatni vijun | ||
| Barbus balcanicus | potočna mrena | ||
| Alburnus sarmaticus | velika pliska | ||
| Romanogobio vladykovi | bjeloperajna krkuša | ||
| Rhodeus amarus | gavčica | ||
| Rutilus virgo | plotica | ||
| Romanogobio kessleri | Keslerova krkuša | ||
| Romanogobio uranoscopus | tankorepa krkuša | ||
| Euplagia quadripunctaria | danja medonjica | ||
| Euphydryas maturna | mala svibanjska riđa | ||
| Eudontomyzon vladykovi | dunavska paklara | ||
| 8210 | Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom | ||
| 6430 | Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis) | ||
| 91E0 | Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) | ||
| 91F0 | Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia | ||
| 7220 | Izvori uz koje se taloži sedra (Cratoneurion) – točkaste ili vrpčaste formacije na kojima dominiraju mahovine iz sveze Cratoneurion commutati | ||
| 3260 | Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion |
