Kupa
16631
post-template-default,single,single-post,postid-16631,single-format-standard,bridge-core-3.0.1,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,qode_grid_1200,qode-theme-ver-28.5,qode-theme-bridge,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.7.0,vc_responsive
 

Kupa

HR2000642

Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS)

Županija: Karlovačka, Primorsko – goranska

Opis položaja: izvire u području Nacionalnog parka Risnjak u Gorskom kotaru. Ukupna duljina rijeke je 296 km od njezina izvora do ušća u Savu u Sisku. Oko dvije trećine zaštićenog dijela NATURA 2000 područja Kupa nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji, dok je ostatak u Karlovačkoj županiji.

Gornji dio toka je tipična krška rijeka, brza je i prolazi šumovitim kanjonom, a nakon nekoliko kilometara tok je znatno sporiji, s brojnim umjetnim slapovima koji su nekada pokretali mlinove. Na mjestima gdje se kanjon proširuje su obradive površine. U nizvodnom dijelu toka je pak tipična nizinska rijeka. U gornjem dijelu toka nepropusni slojevi okruženi su paleozojskim klastičnim stijenama (izmjenjuju se škriljavci i pješčenjaci), dok su u donjem dijelu karakteristične propusne stijene. Sa svojim pritokama, Kupa predstavlja najvažniji plovni put u Gorskom kotaru. Glavni pritoci su Čabranka, Kupica i Dobra. Cijelo slivno područje je površine 10 236 km2. Zastupljena su raznovrsna tla.

Unutar mehanizma NATURA 2000 zaštićeno je 5 tipova staništa. U Hrvatskoj su samo dva staništa tipa 7220 (izvori uz koje se taloži sedra), a Kupa je jedan od njih. Stanište tipa 6430 smatra se osobito ugroženim u ovom području zbog prijetnji od strane invazivnih vrsta, a tip 91E0 (aluvijalne šume) izuzetno je važan zbog očuvanja zajednice šume johe s drhtavim šašem.

Zbog stotinjak različitih vrsta leptira, Kupa je poznata i kao „dolina leptira“. Tri vrste danjih leptira navedene su u članku 4. Direktive 2009/147/EC, tj. Dodatku II Direktive 92/43/EEC. Od ostalih vrsta u Direktivi su navedeni dabar i vidra, potočni rak, školjka obična lisanka koja je u ovom području zastupljena s 5-8% nacionalne populacije vrste te brojne vrste riba. Primjerice, za mladicu je Kupa jedno od samo dva staništa u Hrvatskoj, a tankorepa krkuša zastupljena je u ovom području s 45-60% nacionalne populacije te riblje vrste.

Na nacionalnoj Crvenoj listi, dvije su biljne vrste s ovog područja – trozubi kaćun (Orchis tridantata) i tustica kukcolovka (Pinguicula vulgaris), a od ribljih vrsta na nacionalnoj razini je zaštićen lipljen (Thymallus thymallus).

 

Ciljevi očuvanja:

Identifikacijski broj područja ekološke mreže Naziv područja ekološke mreže Šifra stanišnog tipa/znanstveni naziv vrste Hrvatski naziv stanišnog tipa/hrvatski naziv vrste
HR2000642 Kupa  Unio crassus obična lisanka
Lycaena dispar kiseličin vatreni plavac
Austropotamobius torrentium Potočni rak
Hucho hucho mladica
Aspius aspius bolen
Zingel streber mali vretenac
Cottus gobio peš
Castor fiber dabar
Lutra lutra vidra
Cobitis elongata veliki vijun
Cobitis elongatoides vijun
Sabanejewia balcanica zlatni vijun
Barbus balcanicus potočna mrena
Alburnus sarmaticus velika pliska
Romanogobio vladykovi bjeloperajna krkuša
Rhodeus amarus gavčica
Rutilus virgo plotica
Romanogobio kessleri Keslerova krkuša
Romanogobio uranoscopus tankorepa krkuša
Euplagia quadripunctaria danja medonjica
Euphydryas maturna mala svibanjska riđa
Eudontomyzon vladykovi dunavska paklara
8210 Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom
6430 Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis)
91E0 Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)
91F0 Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia
7220 Izvori uz koje se taloži sedra (Cratoneurion) – točkaste ili vrpčaste formacije na kojima dominiraju mahovine iz sveze Cratoneurion commutati
3260 Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion

 



Skip to content