Kategorija zaštite: park šuma

Godina proglašenja zaštite: 1970. godine

Županije: Karlovačka

Opis položaja: park šuma oko Starog grada u gradu Ozlju

Površina zaštićenog područja: 6,08 ha

Osnovne značajke:

Park šuma Okolica starog grada Ozlja zaštićena je 1970. godine zbog svoje iznimne krajobrazne vrijednosti. Kao glavni element krajobraza ističe se Stari grad Ozalj smješten na slikovitim liticama iznad rijeke Kupe te je primarna vrijednost ovog područja kulturno – povijesnog i estetskog značaja. Zbog očuvanja prirodnih vrijednosti krajobraza nastoji se očuvati slikovita obilježja krajobraza, postojeći sastav šumskih fitocenoza i zaštitnu funkciju šume.

U široj okolici Ozlja od šumske vegetacije prirodno su zastupljene listopadne šume. To nije područje prirodnih crnogoričnih šuma. Ove listopadne šume možemo podijeliti u tri skupine: bukove šume, hrastove šume i šume johe.

U široj okolici Ozlja od šumske vegetacije prirodno su zastupljene listopadne šume hrasta kitnjaka (Quercus petraea) koji čini više tipova šumskih zajednica s običnim grabom (Carpinus betulus) ili pitomim kestenom (Castanea sativa), a od ostalih drvenastih vrsta zastupljene su bukva (Fagus sylvatica), klen (Acer campestre), divlja trešnja (Prunus avium) itd.

U prizemnom sloju nalaze se devetolisna režuha (Cardamine enneaphyllos), bijela šumarica (Anemone nemorosa), dvolisni procjepak (Scilla bifolia), visibaba (Galanthus nivalis), šafran (Crocus vernus), jetrenka (Hepatica nobilis), pasji zub (Erythronium dens-canis), šumsko volujsko oko (Hacquetia epipactis), ljekoviti plućnjak (Pulmonaria officinalis), velika mrtva kopriva (Laminum orvale), biskupska kapica (Epimedium alpinum), ciklama (Cyclamen purpurascens), parazitska ljuskava potajnica (Lathraea squamaria), oslad (Polypodium vulgare), obični jelenak (Asplenium scolopendrium), smeđa slezenica (Asplenium trichomanes) i druge koje šumu čine šarenom prije prolistavanja drveća.

Devetolisna režuha (Cardamine enneaphyllos) je zeljasta trajna biljka iz porodice krstašica (Brassicaceae). Cvate od ožujka do lipnja, a plod je komuška. Rasprostranjena je u listopadnim šumama srednje, istočne i jugoistočne Europe. Narodna imena: devetolisna zubica, deveterolisna konopnica, repica, kačje grožđe. Značajke: medonosna.

 Bijela šumarica (Anemone nemorosa) je zeljasta trajna biljka iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae). Raste u bukovim šumama, šumama hrasta i običnog graba, šikarama, uz rubove šuma. Bijela šumarica je otrovna biljka.

Dvolisni procjepak (Scilla bifolia) je zeljasta medonosna trajnica iz porodice šparoga (Asparagaceae) koja cvjeta od ožujka do svibnja. Nastanjuje sjenovita i vlažna mjesta listopadnih šuma na području srednje i južne Europe te jugozapadne Azije.  Razmnožava se lukovicama i sjemenjem. Latinski naziv roda Scilla dolazi od grč. schizein=cijepati prema Nikolić i Kovačić (2008). Ime bifolia znači dvolisna.

Visibaba (Galanthus nivalis) je višegodišnja proljetnica iz porodice sunovrata (Amaryllidaceae) koju nalazimo na različitim tipovima staništa po gotovo cijeloj Europi. Oprašuju je pčele, a razmnožava se i dijeljenjem lukovica. Sjemenke sadrže elaiosome, masne tvorevine kojima se hrane mravi pa tako vrše njezino rasprostranjivanje. Stanište: šuma hrasta i bukve, šumske čistine i livade.

Narodna imena: babji klimpač, cinglica, debeloglavka, deklica, dremavka, podremak

Šafran (Crocus vernus) je lukovičasta trajnica iz porodice perunika (Iridaceae) koja cvate već u veljači probijajući se kroz snijeg. Cvatnja traje 3-4 dana nakon čega se razvijaju listovi. Rasprostranjen je na području cijele Europe u većim skupinama u svijetlim šumama, livadama, travnjacima. Šafran je medonosna biljka. Narodna imena: proljetni podlesak, brnduška, divlji šafran. Cvate od veljače do svibnja.

Jetrenka (Hepatica nobilis) je zeljasta trajnica iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae) koja se pojavljuje u svijetlim šumama, šikarama, rubovima šuma hrasta i bukve te bukovo-jelovim šumama. Cvate od ožujka do travnja. Cvjetovi su za vrijeme kiše i noću zatvoreni. Razmnožava se sjemenjem koje raznose mravi i drugi kukci, te vegetativno. Oprašivanje vrše pčele. U Hrvatskoj je široko rasprostranjena. Naziv potječe od grčke riječi hepar (jetra) zbog oblika lista, a nekad se koristila za liječenje jetre; latinski nobilis (plemenit).

Narodna imena: trokrpa, ditelina velika zlatna, plava šumarica, modra šumarica

Pasji zub (Erythronium dens-canis) je zeljasta trajnica iz porodice ljiljana (Liliaceae) koja cvate od ožujka do svibnja. Razmnožava se lukovicom i sjemenkama koje raznose mravi. Rasprostranjena je u središnjoj i južnoj Europi te dijelovima Azije na vlažnim, polusjenovitim staništima listopadnih šuma, na humusnim tlima bogatim dušikom.

Narodna imena: crveni pasji zub, košutac, košutovina, kukavica

Šumsko volujsko oko (Hacquetia epipactis) je zeljasta trajnica iz porodice štitarki (Apiaceae) koja nastanjuje vlažna i polusjenovita ili sjenovita mjesta listopadnih šuma područja središnje Europe. Ime je dobila po austrijskom liječniku i botaničaru Belsazaru Hacquetu, a epipactis na starogrčkom znači „rasti iznad“. Cvate u ožujku i travnju, a razmnožava se rizomom, korijenovim reznicama ili sjemenom.

Ljekoviti plućnjak (Pulmonaria officinalis) je zeljasta trajnica iz porodice oštrolista (Boraginaceae) i jedna od prvih proljetnica dlakavih, točkastih listova. Boja mladih cvjetova je ružičasta, a starijih modra. Prezimljuje u obliku prizemnih listova, a cvjeta od ožujka do svibnja. Medonosna je biljka rasprostranjena u svijetlim šumama, na vlažnim i zasjenjenim mjestima. Ime potječe od latinske riječi pulmo (pluća) zbog svijetlih mrlja na listovima koji podsjećaju na pluća. Biljka se koristi za liječenje dišnih bolesti u obliku čaja od listova.

Ljuskava potajnica (Lathraea squamaria) je proljetnica iz porodice zijevalica (Scrophulariaceae). Ova biljka je parazit na korijenju drveća i grmlja (bukva, joha, lijeska) stoga nema listove. Cvate od veljače do svibnja. Naziv potječe od grčke riječi lathraios (skriven), zbog rizoma koji je skriven u zemlji. Squamaria znači ljuskasta.

Oslad (Polypodium vulgare) je paprat iz porodice osladi (Polypodiaceae) koja nastanjuje bjelogorične, crnogorične ili mješovite šume. Listovi su vazdazeleni, s naličja imaju okruglaste soruse. Spore dozrijevaju od srpnja do rujna.

Narodna imena: slatka paprat, slatka paprat, paprac, zlatin.

Obični jelenak (Asplenium scolopendrium) je trajna zimzelena paprat iz porodice osladi (Poloypodiaceae) rasprostranjena u sjenovitim šumskim staništima na području južne, zapadne i srednje Europe. Narodna imena: jezičec, jelenski jezik, jelenje uho.

Smeđa slezenica (Asplenium trichomanes) je trajna paprat iz porodice osladi (Polypodiaceae) rasprostranjena skoro po cijelom svijetu u pukotinama stijena, kamena, u sjenovitim i polusjenovitim šumama. Ime Asplenium potječe od grčke riječi splen (slezena), trichoma (dlaka) što ukazuje na izgled podanka koji je prekriven dlakama.

Zanimljivosti:

Gradnja Starog grada Ozlja započinje negdje u 6. stoljeću dok je današnji izgled dobila u 13. stoljeću. U Stari grad ulazi se preko drvenog mosta kojeg nosi nekadašnja kula stražarnica. Ulaznu kulu je 1599. godine sagradio Juraj IV Zrinski, a u cijelom zdanju boravili su Nikola, Petrak i Katarina Zrinski i Frano Krsto Frankopan. Stari grad Ozalj je podignut na živoj stijeni iznad Kupe, a sagradio ga je Nikola Šubić Zrinski te je sačuvana autentična arhitektura iz 16. stoljeća.