Slunjčica
16413
post-template-default,single,single-post,postid-16413,single-format-standard,bridge-core-3.0.1,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,qode_grid_1200,qode-theme-ver-28.5,qode-theme-bridge,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.7.0,vc_responsive
 

Slunjčica

Kategorija zaštite: značajni krajobraz

Godina proglašenja zaštite: 1964. godine

Županije: Karlovačka

Opis položaja: dio Kordunske zaravni pokraj grada Slunja

Površina zaštićenog područja: 147,88 ha

Natura 2000 područje: HR2000596 Slunjčica

Osnovne značajke:

Područje toka rijeke Slunjčice pripada plitkom kršu. Stijene su karbonatnog tipa (vapnenci i dolomiti, dolomitizirani vapnenci) i pripadaju grupaciji mezozojskih stijena. Najstarije su stijene iz razdoblja trijasa, nastale prije približno 220 milijuna godina, dok su mlađe iz doba krede, nastale pred oko 80 milijuna godina. Izvor Slunjčice je jaki krški uzlazni izvor smješten uz rasjedni kontakt nepropusnih gornjotrijaskih dolomita i propusnih donjokrednih vapnenaca i dolomita. Voda je na samom izvoru ujezerena. U Rastokama korito rijeke pregrađuju sedrene barijere preko kojih se stvaraju slapovi.

Travnjaci razvijeni na padinama kanjona nastali su antropogenim utjecajem u prošlosti, a to su travnjaci uspravnog ovsika (sveza Bromion erecti) koji se odlikuju velikim bogatstvom vrsta. Od ukupnog broja zabilježenih svojti, 14 svojti je strogo zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode. Slunjčica je stanište puzavog celera (Apuim repens), vrste vrlo rijetke u Hrvatskoj i navedene na Dodatku II Europske Direktive o staništima koja za tu vrstu zahtjeva određivanje posebnih područja za očuvanje populacija u povoljnom stanju očuvanja.

Zanimljivosti:

Jedno od najznačajnijih turističkih destinacija ovoga područja su Rastoke koje su zbog

svoje graditeljske, etnografske i povijesne baštine 1969. godine uvrštene u registar

nepokretnih spomenika kulture kao povijesna ruralna cjelina. Na području Rastoka nalazi se najveća sedrena barijera na mjestu gdje se Slunjčica ulijeva i „rastače“ u Koranu. Slunjčica na svom putu kroz Rastoke stvara mnoštvo jezeraca, brzaca i slapova od kojih su najpoznatiji Hrvoje, Vilina kosa i Buk. Rastoke su poznate po mlinicama u kojima se nekada mljelo žito za čitavo šire područje. Prva mlinica izgrađena je još u 17. stoljeću, a najveći broj objekata datira iz prijelaza 19. na 20. stoljeće. Graditeljski materijali korišteni u prošlosti bili su prije svega drvo i sedra. Nekada su u Rastokama postojale 22 mlinice sa tri do četiri mlina u svakoj. Do danas su na žalost obnovljena svega dva mlina.

 



Skip to content