3. ožujka 2022. Svjetski dan divljih vrsta
Svjetski dan divljih vrsta
Danas, 3. ožujka, obilježavamo Svjetski dan divljih vrsta. Ove godine tema je “Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava” i posvećena je obnovi bioraznolikosti i ekosustava kao temelja kvalitete naših života i samog opstanka.
Gubitak biološke raznolikosti, vrsta, staništa i ekosustava predstavlja egzistencijalnu prijetnju životu na Zemlji. Ljudi se posvuda oslanjaju na zdrave i funkcionalne ekosustave i usluge koje oni besplatno pružaju. Te usluge omogućavaju naše postajanje i o njima ovisi zadovoljavanje naših potreba, kvaliteta naših života kao i ekonomske mogućnosti.
Stoga ove godine Svjetski dan divljih vrsta nosi snažnu poruku o važnosti zdravih ekosustava i poziva da se preokrene sudbina najugroženijih vrsta, podrži obnova njihovih staništa i cijelih ekosustava te promovira njihovo održivo korištenje od strane čovječanstva.
Već nam je dobro poznato kako i u našoj županiji postoje vrste koje su ugrožene i kao takvima im je potrebna i naša briga, kako o vrsti tako i o njezinom staništu. A kao ambasadore ovogodišnjeg Svjetskog dana divljih vrsta izdvajamo vidru i potočnog raka.
Vidra je zvijer iz porodice kuna prilagođena životu u slatkoj vodi, a zbog onečišćenja voda u većini europskih zemalja sredinom 20. stoljeća, vidra je dovedena na rub izumiranja. Iako je u prošlosti vidra bila rasprostranjena u čitavoj Hrvatskoj osim na otocima, u drugoj polovici 20. stoljeća zbog posljedica onečišćenja te lova i krivolova, nestala je iz brojnih vodotoka na području Hrvatske. U zadnjih 50-ak godina situacija u kontinentalnom dijelu Hrvatske je puno bolja, ali i dalje je potrebno širiti svijest i raditi na očuvanju naših vodotoka i ove zaštićene vrste.
Potočni rak ili rak kamenjar je najmanja autohtona europska vrsta rakova koja nastanjuje izvorišne i gornje dijelove potoka s kamenim dnom na višim nadmorskim visinama. Jedinke traže skloništa pod kamenjem i u obalama vodotoka gdje je razvijena vodena vegetacija. Ugrožava ga ponajprije antropogeni utjecaj na njegovo stanište (regulacija vodenog toka, utvrđivanje obala, kanaliziranje) te klimatske promjene koje imaju za posljedicu velike poplave, ekstremne suše i sl. Ipak, najveću prijetnju autohtonim slatkovodnim rakovima predstavljaju invazivne strane vrste koje ih istiskuju iz prirodnih staništa. Također, prijenosnici su i račje kuge na koju su sami otporni, a koja uzrokuje veliku smrtnost populacija autohtonih vrsta i njihovo nestajanje.
Budimo sami promjena koju želimo vidjeti u svijetu!
