2. veljače 2024. SVJETSKI DAN VLAŽNIH STANIŠTA 2024.
SVJETSKI DAN VLAŽNIH STANIŠTA 2024.
Danas, 2. veljače 2024. obilježava se Svjetski dan vlažnih staništa. Tog datuma 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana je „Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica“. Konvencija obvezuje zemlje potpisnice na očuvanje močvara i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih i vlažnih staništa.
Od 1991. godine Republika Hrvatska potpisnica je Ramsarske konvencije, a na istoimeni popis uvršteni su Parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero te Posebni rezervati Crna Mlaka u Jastrebarskom i Donji tok rijeke Neretve.
Močvarna staništa su među najvećim vrijednostima biološke i krajobrazne raznolikosti. Uz njih je vezano više od 40 % vrsta biljaka i životinja. Istovremeno, one su i najugroženiji ekološki sustavi u svijetu. U posljednjih 50 godina izgubljeno je 50% svih močvarnih staništa u svijetu.
Tema ovogodišnjeg dana močvarnih staništa je njihova važnost za ljudsko blagostanje. Močvare su ključne za očuvanje biološke raznolikosti, pročišćavanje vode, kao izvor hrane i materijala, pružanje zaštite od ekstremnih vremenskih uvjeta, a predstavljaju i veliku kulturnu vrijednost kao područje za rekreaciju, učenje, posjećivanje i inspiraciju.
Jedno od takvih značajnih područja u Karlovačkoj županiji su Ribnjaci Draganić koji pripadaju NATURA 2000 području Pokupski bazen. Osim što ovo područje ima veliku vrijednost kao prostor za rekreaciju i edukaciju, Ribnjaci Draganići jedni su od najznačajnijih u Hrvatskoj prema bogatstvu i raznolikosti ptica, posebno močvarica. Zastupljeno je oko 200 vrsta, od kojih je većina zaštićena zakonom, a njih pedesetak je ugroženo na nacionalnoj ili međunarodnoj razini. Naglašeni su suvremeni načini ribolova i polu-intenzivne metode uzgoja.
Važan je za očuvanje amfibijskih staništa sa zajednicom močvarke šiljkolistne i vegetacije niskih šiljeva Isoëto-Nanojuncetea, a neke od vrsta koje obitavaju u ovom području su i barska kornjača (Emys orbicularis), vidra (Lutra lutra) te vretence veliki tresetar (Leucorrhinia pectoralis) koji je važan za očuvanje u kontinentalnoj biogeografskoj regiji.
Značajne vrste koje se nalaze na nacionalnoj Crvenoj listi su biljke obalni šaš (Carex riparia) i mjehurasti šaš (Carex vesicaria), a od faune vretence mala zelendjevica (Lestes virens).
Močvarna staništa su od velike važnosti zbog svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti. Ona su genske banke biološke raznolikosti, staništa brojnih gospodarski važnih biljnih i životinjskih vrsta, a pružaju i velike mogućnosti za razvoj turizma i rekreacije. Zbog stalne prisutnosti čovjeka danas predstavljaju i iznimnu kulturnu vrijednost, a cilj Ramsarske Konvencije je osigurati njihovo očuvanje i razumno korištenje.
Više informacija o svjetskom danu vlažnih staništa možete potražiti na https://www.worldwetlandsday.org/home.
Veliki tresetar (Leucorrhinia pectoralis), foto Loz (commons.wikimedia.org, CC-BY-SA)
Draganicki ribnjaci, foto arhiva JU
Amfibijska stanista, ribnjaci Draganic, foto arhiva JU
Barska kornjaca (Emys orbicularis), foto George Chernilevsky (commons.wikimedia.org, PD)