Vrlovka
16433
post-template-default,single,single-post,postid-16433,single-format-standard,bridge-core-3.0.1,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,qode_grid_1200,qode-theme-ver-28.5,qode-theme-bridge,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.7.0,vc_responsive
 

Vrlovka

Kategorija zaštite: spomenik prirode – geomorfološki

Godina proglašenja zaštite: 1962. godine

Županije: Karlovačka

Opis položaja: uz rijeku Kupu u mjestu Kamanje nedaleko od Ozlja

Površina zaštićenog područja: 0,75 ha

Natura 2000 područje: HR2001372 Područje oko špilje Vrlovka

Osnovne značajke:

Špilja Vrlovka smještena je uz rijeku Kupu u mjestu Kamanje nedaleko od Ozlja. Zbog prirodnih vrijednosti zaštićena je 1962. godine kao geomorfološki spomenik prirode. Istražena je u dužini od 380 m, od kojih je 330 m uređeno za posjećivanje.

Jedna je od najstarijih poznatih špilja u Hrvatskoj koja već preko 150 godina privlači pažnju povjesničara, arheologa i prirodoslovaca, ali i izletnika, planinara i ljubitelja prirode. Biospeleološki nalazi bilježe se za Vrlovku već od polovice 19. stoljeća, a geomorfološki oblici i sedimentološke značajke špilje motivirale su planinare da je turistički urede 1928. godine.

Vrlovka obiluje sigama, među kojima su brojne kalcitne kamenice, zavjese, kaskade, stalagmiti i stalaktiti. Špilja je formirana u debelo uslojenim jurskim vapnencima, a u uskom kanalu neposredno iza ulaza vidljivi su presjeci fosilnih školjaka u stijeni. Prvotni prostori špilje oblikovani su erozijom. Naime, kanal špilje zapravo je dio drenažnog sustava kojim se još u geološkoj prošlosti intenzivno odvodile oborinske vode s obronaka iznad Kamanja prema današnjem koritu Kupe.

Špilja Vrlovka značajna je i zbog svojih bioloških nalaza jer predstavlja tipski lokalitet gdje je opisana vrsta vodeni pužić srednja haufenija (Hauffenia media) prvi put pronađena u Vrlovci, a svrstana je prema Crvenoj knjizi špiljske faune Hrvatske u kritično ugrožene vrste (CR).

Zanimljivosti:

Vrlovka je tijekom cijele godine naseljena šišmišima jer raspon temperatura tijekom godine omogućuje cjelogodišnji boravak raznih vrsta šišmiša.

U špilji je zabilježeno 4 vrsta šišmiša. Najbrojnija vrsta je južni potkovnjak (Rhinolophus euryale), za kojom odmah slijedi veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) koji je svoje ime dobio po kožastoj tvorevini oko nosnica, tzv. „potkove“. U špilju dolazi zbog zimovanja, razmnožavanja i odgajanja mladih. Kao i većina šišmiša hrani se kukcima, uglavnom noćnim leptirima i kornjašima. Od ostalih vrsta šišmiša tijekom cijele godine su prisutni mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros) i dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii).

3D model of Vrlovka Cave (CRO) by Geospatial Analysis Laboratory Zadar on Sketchfab

Stalagnate within Vrlovka cave (Highest LOD) by Geospatial Analysis Laboratory Zadar on Sketchfab



Skip to content