ISTRAŽIVANJE SLATKOVODNIH RAKOVA u područjima ekološke mreže HR2000593 Mrežnica-Tounjčica, HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje i HR2001391 Brebornica
ISTRAŽIVANJE SLATKOVODNIH RAKOVA: potočni rak (Austropotamobius torrentium, plemeniti rak (Astacus astacus), uskoškari rak (Pontastacus leptodactylus) u područjima ekološke mreže HR2000593 Mrežnica-Tounjčica, HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje i HR2001391 Brebornica
Potočni rak (Austropotamobius torrentium) je strogo zaštićena vrsta, jedna od četiri vrste europskih slatkovodnih rakova koji prirodno obitavaju u Hrvatskoj, ujedno je i ciljna vrsta navedenih područja ekološke mreže te je njeno praćenje propisano važećim planovima upravljanja i godišnjim programom rada Javne ustanove NATURA VIVA. Ova vrsta je najmanja vrsta autohtonih europskih slatkovodnih rakova i ključna je vrsta za slatkovodne ekosustave. Stoga smo tijekom jeseni 2024. godine proveli smo monitoring te vrste u područjima ekološke mreže NATURA2000 HR2000593 Mrežnica-Tounjčica, HR2001391 Brebornica i HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje, kako bismo zabilježili stanje populacija, i njihovog staništa, identificirali ugroze a sve u cilju očuvanja vrste i staništa u povoljnom stanju.
Obzirom da su područja ekološke mreže HR2000593 Mrežnica-Tounjčica i HR2000592 Ogulinsko-plaščansko područje ujedno očekivani areal rasprostranjenosti druge autohtone, strogo zaštićene vrste slatkovodnih rakova, riječnog ili plemenitog raka (Astacus astacus), ovim istraživanjem obuhvaćena su i potencijalna staništa ove vrste. Područje HR2000593 Mrežnica-Tounjčica je također i očekivano stanište autohtone vrste uskoškari rak (Pontastacus leptodactylus) te je areal njene rasprostranjenosti također bio predmetom ovog istraživanja.
Autohtone vrste rakova imaju svoju ulogu u slatkovodnim ekosustavima jer utječu na sveukupnu bioraznolikost ekosustava, važna su karika u hranidbenom lancu, a posljednjih stotinu godina njihova se brojnost znatno smanjuje zbog negativnog ljudskog utjecaja, ilegalnog unosa invazivnih vrsta, onečišćenja staništa otpadnim vodama iz kućanstva, prekomjernog izlova, intervencijama na regulaciji vodotoka, klimatske promjene (jake suše i ekstremne poplave), bolesti račje kuge i dr. Slatkovodni rakovi zaštićeni su Zakonom o zaštiti prirode, osim uskoškarog raka (Astacus leptodactylus) koji je zaštićen lokalnim zakonodavstvom u pojedinim zemljama Europe i naša je obaveza pratiti stanje zabilježenih populacija te raditi na otklanjanju potencijalnih ugroza njihovih staništa kako bi se ono očuvalo u povoljnom stanju.
>> 1. Izvješće JU NATURA VIVA monitoring potočni i riječni rak 2024.