Završeno terensko istraživanje orhideja na Kleku: 4.485 jedinki na 201 lokalitetu
21906
wp-singular,post-template-default,single,single-post,postid-21906,single-format-standard,wp-theme-bridge,bridge-core-3.0.1,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,qode_grid_1200,qode-theme-ver-28.5,qode-theme-bridge,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.7.0,vc_responsive
 

Završeno terensko istraživanje orhideja na Kleku: 4.485 jedinki na 201 lokalitetu

Završeno terensko istraživanje orhideja na Kleku: 4.485 jedinki na 201 lokalitetu

U okviru projekta kartiranja orhideja na širem području Kleka zabilježene su 34 svojte orhideja, od čega čak 11 do sada nepoznatih za ovo područje.

U petak, 5. rujna 2025., završen je posljednji, deseti dan terenskog istraživanja orhideja koje se provodilo u okviru projekta Javne ustanove NATURA VIVA, s ciljem izrade precizne karte rasprostranjenosti orhideja na Kleku i okolnim lokalitetima. Istraživanje je vodila suradnica – stručnjakinja za floru – u suradnji s lokalnim poznavateljima terena.

Posljednjeg dana istraživanja terenski rad obuhvatio je područje livada oko Bjelskog i Potoka Musulinskog, te livade između Turkovića i Vitunja. Zabilježena je prisutnost jesenske zasukice (Spiranthes spiralis) na čak četiri lokaliteta, s ukupno 107 jedinki ove rijetke i zakonom zaštićene vrste.

Projekt je donio niz značajnih saznanja:

  • Ukupno su orhideje zabilježene na 201 lokalitetu
  • Popisano je 4.485 jedinki orhideja
  • Zabilježene su 34 različite svojte, uključujući 11 novootkrivenih za ovo područje
  • Tri svojte navedene u starijoj literaturi nisu potvrđene tijekom istraživanja
  • Najbrojnija vrsta je Orchis tridentata (trozubi kaćun), s 1.427 jedinki na 68 lokaliteta
  • Najbogatije stanište su travnjaci u okolici kamenoloma u Bjelskom, s čak 23 različite svojte

Ovi rezultati potvrđuju iznimnu biološku vrijednost travnjaka na području Kleka, posebno u kontekstu očuvanja biljnih vrsta vezanih uz ekstenzivne travnjačke sustave. Orhideje, kao bioindikatori očuvanih staništa, ukazuju na zdravlje ekosustava, a njihova brojnost i raznolikost dodatno ističu važnost očuvanja staništa u okviru ekološke mreže Natura 2000.

Javna ustanova NATURA VIVA zahvaljuje svim suradnicima, stručnjacima i dionicima uključenima u projekt. Ovakva istraživanja neophodna su za daljnje planiranje zaštite prirode, edukaciju javnosti i valorizaciju prirodne baštine naše regije.



Skip to content