Monitoring slatkovodnih rakova potvrdio važna staništa u Karlovačkoj županiji

Monitoring slatkovodnih rakova potvrdio važna staništa u Karlovačkoj županiji

Javna ustanova NATURA VIVA tijekom jeseni 2024. godine provela je redoviti monitoring slatkovodnih rakova na području Karlovačke županije, s ciljem praćenja stanja strogo zaštićenih vrsta i očuvanosti njihovih staništa unutar ekološke mreže Natura 2000.

Terenska istraživanja provedena su od 23. rujna do 25. listopada na ukupno 19 lokacija unutar područja ekološke mreže Mrežnica – Tounjčica, Ogulinsko-plaščansko područje i Brebornica, kao i na nekoliko dodatnih lokaliteta izvan ekološke mreže. Monitoring su proveli djelatnici Javne ustanove NATURA VIVA, a dio istraživanja poslužio je i za edukaciju djelatnika druge javne ustanove za zaštitu prirode.

Tijekom istraživanja praćene su tri autohtone vrste slatkovodnih rakova – potočni rak (Austropotamobius torrentium), riječni ili plemeniti rak (Astacus astacus) i uskoškari rak (Pontastacus leptodactylus). Sve tri vrste važni su pokazatelji očuvanosti slatkovodnih ekosustava, a potočni rak ujedno je i ciljna vrsta očuvanja na više područja ekološke mreže Natura 2000 u Karlovačkoj županiji.

Ukupno je tijekom monitoringa zabilježeno 166 jedinki slatkovodnih rakova. Najbrojniji je bio potočni rak, koji je potvrđen na više lokaliteta Ogulinsko-plaščanskog područja i Brebornice. Posebno se izdvajaju potoci Jelenkovac, gdje je zabilježeno čak 50 jedinki, Brebornica s 43 jedinke te Lug s 30 jedinki, što upućuje na dobro očuvana staništa i stabilne populacije ove strogo zaštićene vrste.

Jedno od najzanimljivijih otkrića ovogodišnjeg monitoringa bilo je pronalaženje riječneg (plemenitog) raka u potoku ispod Starog grada Bosiljeva. Riječ je o lokalitetu koji do sada nije bio istraživan, pa ovaj nalaz predstavlja vrijedan doprinos poznavanju rasprostranjenosti ove autohtone vrste u Karlovačkoj županiji.

Na području Mrežnice i Tounjčice rezultati su, međutim, pokazali znatno nepovoljnije stanje. Na većini istraženih lokacija nije zabilježena prisutnost potočnog ni riječnog raka, dok je na području Mrzlog Polja pronađena samo jedna jedinka uskoškarog raka.

Prema rezultatima monitoringa, ovakvo stanje može biti posljedica više čimbenika. Među mogućim uzrocima ističe se ranija pojava račje kuge, bolesti koja je značajno pogodila populacije rakova, ali i različiti pritisci na vodene ekosustave poput ispuštanja otpadnih voda, intenzivnog turističkog i rekreacijskog korištenja rijeke, razvoja ugostiteljskih sadržaja uz obalu te drugih ljudskih aktivnosti koje mogu utjecati na kvalitetu staništa.

Monitoring je također ukazao na potencijalnu prijetnju širenja invazivne strane vrste signalnog raka, posebno na području Brebornice i Trupinjske rijeke. Ova invazivna vrsta predstavlja jednu od najvećih prijetnji autohtonim vrstama rakova jer se brzo širi, prenosi račju kugu i potiskuje domaće vrste iz njihovih prirodnih staništa.