Crvenokljuni labud (Cygnus olor)
19531
post-template-default,single,single-post,postid-19531,single-format-standard,bridge-core-3.0.1,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,qode_grid_1200,qode-theme-ver-28.5,qode-theme-bridge,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.7.0,vc_responsive
 

Crvenokljuni labud (Cygnus olor)

Crvenokljuni labud (Cygnus olor)

>>>> U zimskom prebrojavanju ptica na Draganićkim ribnjacima smo vidjeli još jednu svima dobro poznatu i omiljenu pticu – crvenokljunog labuda (Cygnus olor).

Crenokljuni labud se razlikuje od drugih vrsta labudova po narančastocrvenom kljunu s crnom kvržicom. Lice ovog labuda je crno, a vrat dug i zakrivljen u obliku slova S. Velike su ptice, oko 1,5 metra dužine, a dužina krila im je u punom rasponu veća i od 2 metra.

Hrane se najčešće podvodnom vegetacijom – travama, algama i drugim izraslinama. Odrasli mužjak pojede do 4 kg vegetacije svaki dan. Ponekad jedu i manje ribice ili insekte. Hrane se tako da zagnjure pod vodu te ispruže svoj dugi vrat u potrazi za hranom dok tijelo ostaje na površini vode zabačeno unazad. 

Labudovi su spolno zreli kada navrše 3 godine. Grade gnijezdo početkom proljeća na osamljenim mjestima od hrpe granja i lišća u plitkoj vodi ili na obali. Za vrijeme parenja crna izraslina na bazi kljuna mužjaka otekne i poveća se. Ženke polažu 4-8 zelenosmeđih jaja kojima treba oko 40 dana da se izlegnu. O gnijezdu i o djeci se brinu oba roditelja. Mužjak pazi na gnijezdo i štiti ženku. Kada prepozna strah postaje agresivan siktajući i zamahujući raširenim krilima. Ukoliko osjeti da je potrebno mogu i fizički napasti kljucajući kljunom i udarati snažnim krilima. Živi sa jednom ženkom te je par vjeran jedan drugome cijeli život. No ukoliko se dogodi da jedan labud umre drugi obično pronađe drugog partnera. 

Mali ptići sivog su perja s tamnim kljunom. Prvih nekoliko dana majka ih zna voziti svojim leđima. Letjeti mogu nakon 4-5 mjeseci što je dovoljno vremena da nauče prije nego što se voda smrzne kako bi odletjeli na toplija mjesta. Kako bi uzlijetleli potrebno im je puno prostora. Okupljaju se u velika jata te leteći u V formaciji brzinom do 90 km/h mogu prijeći i 1000 km do gnijezdišta. 

Nalazimo ih na većim vodenim površinama, rijekama, jezerima, potocima i kanalima, a prirodno žive na području sjeverne i središnje Europe i Azije. Crvenokljuni labud je u Hrvatskoj zaštićena vrsta i svako namjerno uznemiravanje, oštećivanje gnijezda, uništavanje jaja, ozljeđivanje i slične radnje su novčano kažnjivi.



Skip to content