Danas, 13.10.2021., Javna ustanova NATURA VIVA zaprimila je dojavu brižnih građana četvrti Banija o sovi koju je napalo jato vrana. I sami smo se iznenadili lokacijom na koju je sova zalutala, a još više smo iznenađeni veličinom ove sove. Da bi zadovoljili i našu i vašu znatiželju, potražili smo i stručni savjet dr. sc. Vesne Tutiš sa Zavoda za ornitologiju.

Naime, dr. Tutiš nam je objasnila kako se radi o jastrebači (Strix uralensis), našoj najvećoj sovi. Jastrebača je stanarica. Mužjak i ženka dijele isti teritorij koji brane tijekom cijele godine. Nakon što ptica jednom zauzme teritorij, na njemu ostaje čitav svoj život. No, mladunci u fazi osamostaljenja (mladunci u dobi od nekoliko mjeseci izgledaju već kao odrasle ptice) napuštaju roditeljski teritorij (vjerojatno negdje u kolovozu) i raspršuju se u potrazi za vlastitim teritorijem. U to se doba (obično u prvoj jeseni i zimi svog života) mlade ptice mogu se naći i u staništima koja im ne odgovaraju za dugotrajan boravak i gniježđenje (kao što su naselja, pa čak i veći gradovi). Postoje brojni nalazi jastrebače u gradovima upravo iz tog doba. To se događa periodički, u godinama kad je zbog visoke gustoće glodavaca u šumama gniježđenje jastrebača bilo vrlo uspješno i produkcija mladunaca visoka. Mladunci se u potrazi za vlastitim teritorijama mogu udaljiti od roditeljskog teritorija i više desetaka kilometara. S obzirom da se jastrebača gnijezdi po većim šumskim kompleksima u okolici Karlovca (hrastove šume u Pokupskom bazenu, hrastove i bukove šume Žumberačkog gorja, bukove i bukove-jelove šume Gorskog kotara) nalazi jastrebača u gradu Karlovcu nisu neočekivani.

Mlade jastrebače u gradovima vrlo su ranjive –  to su još neiskusne ptice, a nalaze se u za njih neodgovarajućim staništima u kojima teško nalaze hrane i zaklon. Često su izgladnjele, a velik problem za njih su vrane koje ustrajno napadaju sovu čim je vide. Ponekad jato vrana uspje srušiti jastrebaču na tlo. U tim slučajevima najbolje je pokušati vrane potjerati (tj. „držati“ na odstojanju od sove) te jastrebači ostaviti malo vremena da se smiri i pokuša odletjeti. Ptica obično nije ozlijeđena, ali može biti iscrpljena od izgladnjelosti i ustrajnih napada. Ako ptica ne poleti nakon nekog vremena treba pozvati stručnu pomoć.

Prolaznici ne bi trebali sami hvatati jastrebače u nastojanju da im pomognu jer su moguće ozbiljne ozljede – ptica ne prepoznaje dobu namjeru i pokušat će se braniti, a vrlo dugim kandžama može nanijeti duboke ozljede osobama neiskusnim u rukovanju sovama i bez debelih zaštitnih rukavica.

Naša jastrebača pregledana je od strane dragih veterinara iz Pet Plusa. Dobrog je zdravstvenog stanja i preporučen je njen povratak u prirodu. U javnoj ustanovi je nahranjena, ugrijala se i sada je spremna vratiti se u svoje prirodno stanište. Nadamo se da ova jastrebača više neće zalutati između naših nebodera, ali ukoliko naiđete na takav slučaj, sada znate da je to, iako malo čudna pojava, sasvim normalno i događa se često u ovo doba godine.

Hvala još jednom brižnim građanima i veterinarima iz Pet Plusa koji su nam uvijek na raspolaganju u ovakvim slučajevima te dr. Vesni Tutiš koja nam je razjasnila ovu misteriju. Našoj jastrebači želimo sretan pronalazak njenog doma i ugodan boravak u njenom prirodnom staništu.