Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa
20909
post-template-default,single,single-post,postid-20909,single-format-standard,bridge-core-3.0.1,qode-page-transition-enabled,ajax_fade,page_not_loaded,,qode_grid_1200,qode-theme-ver-28.5,qode-theme-bridge,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.7.0,vc_responsive
 

Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa

Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa

Svake godine 2. veljače obilježava se Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa, koji je posvećen podizanju svijesti o važnosti očuvanja močvarnih ekosustava koji su među najvažnijim, ali i najugroženijim staništima na planetu. Ovaj dan ističe ključnu ulogu močvara u održavanju bioraznolikosti, ublažavanju klimatskih promjena i pružanju ekoloških usluga, poput pročišćavanja vode, skladištenja ugljika i zaštite od poplava.

Ove godine se Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa obilježava pod motom

„Zaštita močvarnih staništa za našu zajedničku budućnost“.

Dana 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru donesena je Konvencija o zaštiti vlažnih staništa.

Ove godine će se održati 15. sastanak Konferencije ugovornih stranaka Konvencije o močvarnim staništima (COP15). Svake tri godine predstavnici vlada svake od ugovornih stranaka sastaju se kako bi omogućili ključne rasprave o očuvanju i održivom korištenju močvara i dogovorili program rada za sljedeće tri godine.

U Karlovačkoj županiji ima nekoliko močvarnih staništa od kojih je cret Banski Moravci područje zaštićeno kao posebni botanički rezervat još 1966.g.

Cretovi su najrjeđa i najugroženija staništa, a zbog nekadašnjeg isušivanja močvara gotovo su nestali kao prirodna staništa. Močvarna staništa jako dobro apsorbiraju ugljik dioksid pa usporavaju globalno zagrijavanje i smanjuju zagađenje. Njihov treset pohranjuje dvostruko više ugljika nego sve svjetske šume zajedno. Ali kod isušivanja močvara, emitiraju se velike količine ugljika. 

Poznate cretne vrste su mah tresetar, cretna patuljica i pujanik.

Da bi cretovi opstali potrebno ih je održavati ručnom košnjom barem jednom godišnje.



Skip to content