MONITORING MAHA TRESETARA (Sphagnum palustre)

MONITORING MAHA TRESETARA (Sphagnum palustre)

Posebni botanički rezervat Cret Banski Moravci — listopad 2025.

Tijekom listopada 2025. godine stručna služba Javne ustanove NATURA VIVA provela je praćenje stanja populacije maha tresetara (Sphagnum palustre) u okviru redovnog monitoringa u Posebnom botaničkom rezervatu Cret Banski Moravci.

Riječ je o acidofilnom cretu, staništu izrazito ovisnom o vlažnim i kiselim uvjetima, koje danas čuva svega nekoliko tipičnih cretnih vrsta. Od karakterističnih vrsta zabilježeni su još kupina (Rubus hirtus), paprat (Pteridium aquilinum), beskoljenka (Molinia arundinacea) te šumska šašina (Scirpus sylvaticus).

Rezultati praćenja

• Populacija maha tresetara bilježi porast, a sastav i struktura biljne zajednice ostali su nepromijenjeni u odnosu na prethodna razdoblja.
• Zabilježena je povećana osunčanost površine zahvaljujući redovitom održavanju staništa.
• Sphagnum palustre je utvrđen na četiri lokacije unutar zaštićenog područja, na očuvanom i stalno vlažnom tlu, što potvrđuje stabilne ekološke uvjete potrebne za njegov rast.

Ekološki značaj i rasprostranjenost

Rod Sphagnum obuhvaća između 200 i 300 vrsta, a u Hrvatskoj je potvrđeno 23 vrste. Dosad je poznato 29 lokaliteta na kojima su ovi mahovi pronađeni (Alegro & Šegota 2009; Papp et al. 2013; Alegro et al. 2014a,b).
U našoj zemlji mahovi tresetari rastu na različitim staništima — od cretova i vlažnih šuma do travnjačkih površina.

S vremenom su mnogi cretovi prošli kroz proces sukcesije, uslijed čega su izgubili većinu izvornih vrsta i poprimili izgled vlažnih šikara.

Mahovi tresetari prepoznatljivi su po sposobnosti neograničenog rasta – vršni dijelovi stalno se obnavljaju, dok bazalni dijelovi sporo odumiru i stvaraju naslage treseta. Na cretnim staništima te naslage mogu dosegnuti i nekoliko metara debljine, dok su na drugim, sušim staništima pliće.

Zbog svojih specifičnih ekoloških zahtjeva, mahovi tresetari izuzetno su osjetljivi na promjene staništa, posebice na isušivanje i sukcesiju, što čini njihova prirodna staništa među najugroženijima u Hrvatskoj.

Metodologija monitoringa

Na lokalitetu Cret Banski Moravci proveden je monitoring prema sljedećim parametrima:

1. Određivanje veličine populacije maha tresetara.
2. Mjerenje pH vrijednosti tla radi utvrđivanja kiselosti staništa.
3. Procjena zasjenjenosti staništa.
4. Procjena pokrovnosti beskoljenke (Molinia caerulea/arundinacea), ostalih trava i visokih zeleni.
5. Evidentiranje svih promjena u prostoru – poput srušenih stabala, otpada, iskopanih površina, sječina, puteva, gaženja, odvodnje, gnojenja i drugih oblika antropogenog utjecaja.

Zaključak

Rezultati ovogodišnjeg monitoringa ukazuju na stabilnost populacije maha tresetara te na očuvane ekološke uvjete u rezervatu Cret Banski Moravci. Redovito praćenje i održavanje staništa ključni su za dugoročno očuvanje ovog vrijednog cretnog ekosustava i njegove biološke raznolikosti.