9. veljače 2024. Velika bijela čaplja (Ardea alba)
>>> Iako smo prilikom zimskog prebrojavanja ptica vodarica na Draganićkim ribnjacima prebrojali mnogo vrsta ptica o kojima bismo mogli pričati danima, ipak ćemo ovu našu kratku edukaciju završiti s jednom od najelegantnijih ptica naših krajeva – velikoj bijeloj čaplji (Ardea alba).
Ova čaplja visoka je oko 100 cm, s rasponom krila do 170 cm. Zanimljiv je podatak da ova velika ptica teži svega nešto više od 1 kg (700 – 1500 g). Koža lica je zelenkasta, a kljun žut ili crnkast sa žutom osnovom. Noge i stopala su tamni. Let je spor, a vrat je za vrijeme leta uvučen. Mužjaci su nešto veći od ženki, no spolove je jako teško razlikovati. Od naizgled sličnih vrsta kod nas je prisutna i mala bijela čaplja (Egretta garzetta), koja se od velike bijele čaplje razlikuje veličinom, potpuno crnim kljunom i upadljivo žutim stopalima.
Velika bijela čaplja gnijezdi se u manjim kolonijama, od travnja do srpnja (najčešće u svibnju) i to na većim močvarama, rijekama i jezerima čije su obale obrasle vegetacijom. Kolonije mogu biti istovrsne ili u sastavu drugih mješovitih kolonija (npr. s drugim čapljama). Gnijezdo, široko oko 1 m, gradi u prostranim tršćacima ili na niskom drveću i grmlju. Ženka polaže najčešće 3-5 jaja na kojima oko 25 dana sjede oba roditelja i oba se brinu za mlade čučavce. Među mladima je zabilježen visok stupanj agresije starijih ptića prema najmlađem, pri čemu najmlađi često smrtno strada. Nakon 20 dana mladi počinju izlaziti iz gnijezda i zadržavati se u njegovoj blizini, a gnijezdo napuštaju za 42 – 60 dana
Hrani se ribom, vodozemcima (žabama), malim sisavcima, manjim pticama, gmazovima i kukcima. Hranu nalazi uz rijeke, riječne rukavcima, u močvarama, kanalima itd. Opaziti ćemo je i u poljima i na travnjacima gdje lovi glodavce, osobito u zimskim mjesecima. Dok lovi, stoji nepomično i čeka da joj se plijen sam približi, ili mu se, sporo gacajući po plićaku, sama primiče i hvata ga kljunom. Plijen guta cijeli. Hrani se sama ili u jatima, najčešće rano ujutro ili predvečer, iako je aktivna tokom čitavog dana.
Velika bijela čaplja široko je rasprostranjena vrsta koju nalazimo na gotovo svim kontinentima. Međutim, u Hrvatskoj je ona uvrštena u Crvenu knjigu ptica Hrvatske i zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena vrsta. Prema podacima iz 2013. godine, gnijezdeća populacija procijenjena je na 115 – 180 parova za cijelu Hrvatsku i ugrožena je na nacionalnoj razini (s trendom porasta populacije), dok je broj zimujućih jedinki procijenjen na oko 2000.
Sredinom 20. stoljeća velike bijele čaplje bile su istrijebljene u većem dijelu Europe, no od 90-ih godina 20. stoljeća populacija se počela oporavljati. Krivolov na veliku bijelu čaplju u velikoj je mjeri smanjen, no i dalje je prisutan. Danas je velika bijela čaplja najviše ugrožena nestajanjem močvarnih i ostalih vlažnih staništa zbog regulacije rijeka i izgradnje hidroelektrana, uništavanjem priobalnog raslinja, paljenjem tršćaka i onečišćenjem voda. Negativni antropogeni utjecaji smanjuju kvalitetu preostalih staništa i onemogućuju gniježđenje čaplji, kao i drugih vrsta ptica.